Bankar: CBCG obilježava 25 godina rada upravo u trenutku kada ulazi u završnu fazu priprema za buduće članstvo u Evropskom sistemu centralnih banaka. Nakon završenog Needs Assessment projekta sa partnerskim centralnim bankama Eurosistema, koliko je CBCG danas institucionalno i operativno blizu standardima ESCB-a i koje su najvažnije promjene koje će institucija sprovesti do članstva Crne Gore u EU?
Radović: Dvadeset pet godina Centralne banke obilježavamo u veoma simboličnom trenutku – na pragu najveće institucionalne transformacije CBCG od njenog osnivanja. Članstvom Crne Gore u Evropskoj uniji CBCG postaje dio Evropskog sistema centralnih banaka (ESCB), a za tu ulogu moramo biti spremni značajno prije samog dana pristupanja.
Zato smo pravovremeno inicirali Needs Assessment, koji smo sproveli u partnerstvu sa centralnim bankama Holandije, Belgije, Njemačke i Slovačke. Više od 60 eksperata iz partnerskih EU centralnih banaka analiziralo je 13 ključnih centralnobankarskih specijalističkih i šest horizontalnih oblasti podrške. Nijesmo željeli samo provjeru formalne usklađenosti, već stvaran odgovor na pitanje da li su naši ljudi, procesi, podaci i sistemi spremni da funkcionišu unutar evropske centralnobankarske arhitekture.
Nalazi potvrđuju da CBCG ima čvrstu institucionalnu osnovu i kredibilnu putanju ka integraciji u ESCB, te u budućnosti i u Eurosistem. Naš zadatak sada je da instituciju podignemo na viši nivo operativne zrelosti, tehnološke integrisanosti i specijalizovanih kapaciteta – kroz dalje unapređenje IT sistema i upravljanja podacima, veću automatizaciju i jačanje specijalističkih kapaciteta u svim ključnim centralnobankarskim funkcijama od monetarnih operacija i statistike do finansijske stabilnosti, supervizije, sanacije i platnih sistema.
Najvažniji dio te transformacije ipak su ljudi. Mala centralna banka nema manje evropskih obaveza u odnosu na centralne banke u EU koje su po pravilu višestruko pa i do 27 puta veće od CBCG, pa ćemo kapacitete jačati ciljano i razvijati znanja potrebna za neophodno i ravnopravno učešće u odborima i radnim tijelima ESCB-a.
Ta transformacija odvija se paralelno sa završnicom pristupnih pregovora. CBCG vodi rad u pregovaračkim poglavljima 9 – Finansijske usluge i 17 – Ekonomska i monetarna unija, a kroz intenzivnu saradnju sa Vladom, Skupštinom, Evropskom komisijom i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori radimo na ispunjavanju preostalih obaveza i približavamo se njihovom zatvaranju. Za nas je to važna potvrda da se regulatorna usklađenost i institucionalna spremnost za ESCB razvijaju kao dio istog evropskog procesa.
Za CBCG najintenzivnija faza evropske integracije odvija se upravo sada. Naš cilj nije da na dan pristupanja samo formalno ispunimo evropske standarde, već da od prvog dana članstva budemo institucija koja je kredibilna – operativno spremna, tehnološki povezana i sposobna da u skladu s obavezama i očekivanjima doprinosi radu i odlučivanju unutar Evropskog sistema centralnih banaka.
Bankar: U završnici evropskih integracija dodatno se učvršćuje i ustavni položaj Centralne banke. Šta puna institucionalna, funkcionalna i finansijska nezavisnost CBCG konkretno znači za kredibilitet finansijskog sistema i za buduću ulogu Banke u Evropskom sistemu centralnih banaka?

Radović: Usvajanjem ustavne izmjene u Skupštini Crne Gore dodatno je učvršćen institucionalni položaj i nezavisnost CBCG, kao jedan od ključnih stubova kredibilnog finansijskog sistema i preduslova članstva u EU i budućeg članstva u Evropskom sistemu centralnih banaka.
Suština nezavisnosti centralne banke jeste da odluke donosi na osnovu zakonskog mandata, stručnih analiza i dugoročnog interesa finansijske stabilnosti, nezavisno od političkih, fiskalnih ili drugih kratkoročnih uticaja. To štiti konzistentnost odluka, povjerenje tržišta i građana, stranih insvestitora i partnera, te sposobnost centralne banke da djeluje pravovremeno, posebno u periodima pojačanih rizika.
Upravo na toj institucionalnoj autonomiji počiva evropsko centralno bankarstvo. Za Crnu Goru je zato jačanje nezavisnosti CBCG mnogo više od formalne obaveze evropskih integracija – to je trajna garancija profesionalnog odlučivanja, stabilnosti i povjerenja u finansijski sistem.
Bankar: Učešće nekvalitetnih kredita posljednjih godina snažno je smanjeno, dok kapitalni pokazatelji banaka ostaju znatno iznad regulatornog minimuma. Međutim, kvalitet kreditnog portfolija obično se ne testira u periodima snažnog rasta, već kada ekonomski ciklus promijeni smjer. Koliko bi crnogorske banke danas bile otporne na ozbiljniji negativni scenario – pad ekonomske aktivnosti, korekciju cijena nekretnina ili slabiju turističku sezonu – i gdje CBCG vidi najveću potencijalnu ranjivost sistema?
Radović: Crnogorski bankarski sistem danas bi ozbiljniji negativni scenario dočekao sa snažne početne pozicije – sa značajnim kapitalnim i likvidnosnim rezervama i znatno kvalitetnijom aktivom nego u prethodnim kriznim periodima.
Koeficijent nekvalitetnih kredita i potraživanja na kraju jula iznosio je svega 2,4%, najniže od 2010. godine, dok je koeficijent adekvatnosti kapitala na kraju drugog kvartala iznosio 21,08%, značajno iznad zakonom propisanog minimuma od 8%. To nijesu samo dobri pokazatelji poslovanja – to je snažan zaštitni sloj koji bankama omogućava da apsorbuju potencijalne gubitke i nastave da podržavaju građane i privredu i u nepovoljnijem okruženju.
CBCG ne procjenjuje otpornost sistema samo na osnovu trenutnih pokazatelja, već kroz kontinuiranu superviziju, stresno testiranje i analizu potencijalnih kanala prenosa šokova. Dobri pokazatelji danas ne znače da rizike možemo posmatrati sa manje pažnje. Imajući u vidu strukturu i otvorenost crnogorske ekonomije, posebno pažljivo pratimo koncentraciju izloženosti prema sektorima osjetljivim na promjene ekonomskog ciklusa, prije svega turizmu, nekretninama i građevinarstvu.
Korekcija cijena nekretnina, kvalitet turističke sezone ili usporavanje ekonomske aktivnosti mogu se na bankarski sistem prenositi kroz više kanala – preko prihoda dužnika, vrijednosti kolaterala i kvaliteta kreditnog portfolija. Zato insistiramo na konzervativnom upravljanju rizicima, realnom vrednovanju kolaterala i ranom prepoznavanju pogoršanja kreditne sposobnosti.
Dodatnu otpornost obezbjeđuje i znatno razvijeniji institucionalni okvir za upravljanje eventualnim krizama, uključujući Zakon o sanaciji kreditnih institucija i Sanacioni fond, koji CBCG daju širi set instrumenata za pravovremeno postupanje ukoliko bi se poteškoće pojavile u pojedinačnoj banci.
Za mene je prava mjera otpornosti sistema njegova sposobnost da stabilno funkcioniše i kada se okolnosti promijene. Današnji pokazatelji potvrđuju da crnogorski bankarski sektor ima snažnu osnovu za takvu otpornost, uz kapital, likvidnost i kvalitet aktive koji daju visok nivo sigurnosti.
Naš cilj je da tu snagu dodatno učvršćujemo, paralelno sa daljim usklađivanjem sa evropskim standardima, kako bi Crna Gora u narednu fazu evropske integracije ušla sa stabilnim, dobro kapitalizovanim i institucionalno zrelim bankarskim sistemom. To je najbolja osnova za očuvanje povjerenja građana, kontinuiranu podršku privredi i održiv ekonomski rast.
Bankar: Crnogorski bankarski sistem karakterišu visoka kapitalizovanost, likvidnost i istorijski nizak nivo nekvalitetnih kredita. Istovremeno, CBCG je krajem prošle godine registrovala godišnji rast kredita od oko 15 odsto, gotovo četiri puta veći od projektovanog rasta BDP-a. Kako CBCG procjenjuje kvalitet tog rasta i koje segmente kreditiranja danas najpažljivije pratite sa stanovišta potencijalnog akumuliranja sistemskih rizika? Kako CBCG balansira između dostupnosti kredita i prevencije prekomjerne zaduženosti građana?
Radović: Snažan kreditni rast u uslovima rasta dohotka, potrošnje i ukupne ekonomske aktivnosti može biti znak povjerenja i podrška privrednom rastu. Za CBCG je, međutim, ključno ne samo koliko krediti rastu, već kakav je kvalitet tog rasta i da li se iza njega akumuliraju rizici koji bi mogli postati vidljivi kada se ekonomski uslovi promijene. Zato je naš pristup preventivan, a ne restriktivan.
Posebno pažljivo pratimo kreditiranje stanovništva. U 2025. godini krediti građanima porasli su 21,2%, a od približno milijardu eura novih kredita fizičkim licima, oko 60% činili su gotovinski krediti. Istovremeno, kvalitet aktive je veoma visok, uz istorijski nizak nivo nekvalitetnih kredita. Upravo kada je sistem snažan, pravi je trenutak da gradimo dodatnu otpornost.
Zato smo tokom 2025. povećali kombinovani kapitalni bafer banaka sa 3,73% na 6,16%, odnosno na 263,4 miliona eura, čime je dodatno ojačana sposobnost sistema da apsorbuje buduće šokove, bez ugrožavanja kreditiranja građana i privrede.
Istovremeno zaokružujemo novi okvir makroprudencijalne politike i time naš sistem dodatno približavamo evropskim standardima. To nije samo pitanje formalnog usklađivanja sa pravilima EU. Naš cilj je da Crna Gora u evropski finansijski okvir uđe sa već izgrađenom kulturom prevencije rizika i zaštite građana.
Novi okvir zato stavlja fokus na održivu zaduženost i kvalitet novih kredita. Kod stambenih kredita predloženo je da ukupne mjesečne obaveze ne prelaze 50% prihoda, da kredit ne prelazi 90% vrijednosti nekretnine, a maksimalna ročnost bude 30 godina, uz ostavljanje prostora za fleksibilnost banaka u opravdanim slučajevima i pristup zdravom kreditiranju.
Suština je da ne biramo između dostupnosti kredita, finansijske stabilnosti i evropskih standarda: naš zadatak je da ih povežemo. Krediti treba da ostanu dostupni i da podržavaju rast, ali da zaduživanje bude zasnovano na realnoj sposobnosti otplate i dovoljno otporno na promjene ekonomskog ciklusa.
Za mene je to i suština evropske konvergencije: ne samo usvojiti ista pravila, već izgraditi institucije i tržište koji jednako dobro štite građane i stabilnost sistema.
Bankar: Bankarski sektor posljednjih godina bilježi snažnu profitabilnost i visoke kapitalne pokazatelje, dok prosječna efektivna kamatna stopa na ukupne kredite ostaje oko 6 odsto. Vidite li u takvom okruženju prostor za snažniju cjenovnu konkurenciju među bankama i dalje smanjenje troškova finansiranja građana i privrede? Šta CBCG može učiniti da dodatno podstakne transparentnost i konkurenciju?
Radović: Profitabilnost banaka sama po sebi nije pokazatelj nedovoljne cjenovne konkurencije. Ona zavisi od više faktora – obima kreditne aktivnosti, kvaliteta aktive, troškova obezvređenja i efikasnosti poslovanja. Istovremeno, zdrava profitabilnost je važan oslonac finansijske stabilnosti, jer bankama omogućava da jačaju kapital, apsorbuju potencijalne gubitke i nastave da finansiraju građane i privredu.
Na kraju jula 2026. bankarski sektor ostvario je dobit od 77 miliona eura, što je oko 10% manje nego u istom periodu prethodne godine.
Ono što je za građane najvažnije jeste da se snažnija konkurencija među bankama već vidi u cijeni novih kredita. Kamatne stope na novoodobrene kredite fizičkim licima trenutno su na najnižem nivou u posljednjih 12 godina. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa smanjena je sa 8,79% u martu 2024. na 6,92% u julu 2026. godine, odnosno za 1,87 procentnih poena. Tome je doprinijela i inicijativa CBCG za snižavanje kamatnih stopa, kojoj su se dobrovoljno priključile sve banke.
Kamatne stope su pritom tržišna kategorija i zavise od referentnih stopa u eurozoni, cijene izvora finansiranja, kreditnog rizika klijenta, ročnosti i vrste kredita, troškova poslovanja i nivoa konkurencije na tržištu.
Crna Gora koristi euro kao valutu i CBCG ne može da određuje komercijalne kamatne stope, ali može da stvara uslove da transparentnost i konkurencija rade snažnije u korist klijenata. Zato kroz podatke dostupne na našem sajtu i kroz aplikaciju mCBCG insistiramo na jasnom i uporedivom prikazivanju uslova kreditiranja, te omogućavamo građanima da na jednom mjestu porede ponude različitih banaka, a kroz novu regulativu stvoreni su uslovi da promjena banke bude jednostavna.
Što je tržište transparentnije, a klijentu lakše da uporedi ponude i izabere povoljniju, to su banke više motivisane da se takmiče cijenom, kvalitetom i inovacijama. Upravo tu vidimo najveći prostor za dalje smanjenje troškova finansiranja.
Bankar: Crnogorska ekonomija tradicionalno je u velikoj mjeri oslonjena na bankarsko finansiranje, dok je tržište kapitala slabo razvijeno. Da li ste zadovoljni strukturom kreditne aktivnosti banaka – odnosno odnosom između potrošačkih kredita, stambenog kreditiranja i finansiranja privrede – ili smatrate da bankarski sektor mora snažnije preuzeti ulogu finansijera investicija, izvoza i produktivnijih sektora ekonomije?
Radović: Crnogorska ekonomija je izrazito bankocentrična i banke imaju ključnu ulogu u finansiranju i stanovništva i privrede. Potrošački i stambeni krediti odgovaraju važnim potrebama stanovništva, dok rast kredita privredi potvrđuje da bankarski sektor već snažno podržava ekonomsku aktivnost.
Ipak, za dugoročno održiv rast nije važan samo obim kreditiranja, već i to koliko se kapital usmjerava ka investicijama koje povećavaju produktivnost, izvoz i konkurentnost ekonomije. Banke odluke o kreditiranju donose na osnovu procjene rizika, održivosti projekta i sposobnosti dužnika da servisira obaveze, i nije uloga regulatora da administrativno ili na bilo koji način određuje kojim sektorima će kreditiranje biti usmjereno.
Ali šira razvojna slika zahtijeva više od snažnog bankarskog sektora. Crnoj Gori je potrebno razvijenije tržište kapitala i više alternativnih izvora finansiranja. Kombinacija snažnog i stabilnog bankarskog sistema, razvijenog tržišta kapitala i većeg broja kvalitetnih investicionih projekata omogućila bi da se raspoloživi kapital snažnije usmjerava ka produktivnim djelatnostima, izvozu i održivom rastu. To je pravac u kojem finansijski sistem treba dalje da sazrijeva.
Bankar: Ako se ostvari cilj da Crna Gora postane članica Evropske unije do 2028. godine, domaće bankarsko tržište postaće dio znatno šireg jedinstvenog finansijskog prostora. Da li očekujete da članstvo u EU, odnosno lakši prekogranični pristup tržištu, otvori prostor za dolazak novih evropskih banaka ili njihovih filijala u Crnu Goru? Može li veća konkurencija donijeti niže kamatne stope i naknade, ali istovremeno pokrenuti i novu konsolidaciju među postojećim bankama?
Radović: Članstvo u Evropskoj uniji promijeniće samu logiku konkurencije na crnogorskom bankarskom tržištu. Integracijom u jedinstveni evropski finansijski prostor i primjenom evropskog pasoša biće olakšano prekogranično pružanje finansijskih usluga i poslovanje banaka iz država članica u Crnoj Gori. Da li će to dovesti do ulaska novih banaka ili njihovih filijala zavisiće od njihovih poslovnih strategija i procjene potencijala našeg tržišta.
Za građane i privredu važnija je činjenica da će se granice tržišta praktično proširiti. Domaće banke više se neće takmičiti samo međusobno, već će poslovati u znatno integrisanijem evropskom finansijskom prostoru. Veća konkurencija može donijeti povoljnije uslove finansiranja, niže naknade, bržu digitalizaciju i širi izbor proizvoda i usluga.
Za postojeće banke to istovremeno znači novi podsticaj za veću efikasnost, tehnološko unapređenje i prilagođavanje poslovnih modela. Mogući su i procesi spajanja i preuzimanja, ali konsolidaciju ne treba unaprijed ocjenjivati ni pozitivno ni negativno. Važno je šta ona donosi tržištu – da li čuva zdravu konkurenciju, povećava efikasnost i istovremeno doprinosi finansijskoj stabilnosti.
Za CBCG zato nije presudno koliko će banaka poslovati u Crnoj Gori, već koliko će kvalitetna biti konkurencija među njima. Naš interes je tržište koje je stabilno, otvoreno i inovativno i na kojem veća evropska integracija rezultira boljim izborom, kvalitetnijom uslugom i povoljnijim uslovima za građane i privredu.
Bankar: Prvih šest mjeseci članstva Crne Gore u SEPA sistemu donijelo je više od 82.000 transakcija vrijednih preko 1,6 milijardi eura, dok CBCG procjenjuje da su građani i privreda samo u tom periodu uštedjeli oko 3,8 miliona eura na troškovima međunarodnih plaćanja. Da li su efekti SEPA integracije premašili vaša očekivanja i gdje vidite naredni veliki prostor za uštede – u potpunoj digitalizaciji transakcija,ili dodatnom smanjenju bankarskih naknada?
Radović: Rezultati su premašili naša početna očekivanja, prije svega po brzini kojom su građani i privreda prihvatili SEPA kao novi standard prekograničnih plaćanja.
Za prvih deset mjeseci primjene realizovano je više od 180.000 SEPA transakcija, ukupne vrijednosti gotovo 3,3 milijarde eura. Za veoma kratko vrijeme SEPA je postala dominantan kanal za međunarodna plaćanja u eurima: kod građana se preko SEPA već realizuje više od 93% transakcija do 200 eura i gotovo 89% transakcija vrijednosti od 200 do 20.000 eura.
Ali za nas je najvažnije što se evropska integracija CBCG i crnogorskih komercijalnih banaka u SEPA ovdje može izmjeriti veoma konkretnom koristi za građane i privredu. Za svega deset mjeseci ostvarene su uštede veće od 8,1 milion eura, dok je prosječna cijena transakcije redukovana na 5,82 eura, u odnosu na ranijih 73,40 eura kod SWIFT plaćanja, uz prostor za dalje smanjenje troškova kroz snažnije korišćenje digitalnih kanala. Drugim riječima, za manje od godinu dana prosječan trošak prekograničnog plaćanja smanjen je za gotovo 92% u odnosu na oktobar 2025, kada smo realizovali prve SEPA transakcije. To je možda i najopipljiviji dokaz da evropska integracija nije samo institucionalni proces – ona već danas donosi mjerljivu vrijednost građanima i privredi.
Najbolju ilustraciju razmjera te promjene za crnogorske građane i privredu dala je predsjednica ECB-a Christine Lagarde, ocijenivši da je Crna Gora za svega nekoliko mjeseci prešla put od tržišta sa najvišim troškovima prekograničnih plaćanja na Zapadnom Balkanu do najjeftinijeg platnog koridora prema Evropskoj uniji.
Sada je sljedeći prostor za uštede prvenstveno u još većem korišćenju digitalnih kanala. Značajno nižim naknadama za elektronske SEPA transakcije već smo podstakli taj prelazak, a naše procjene pokazuju da bi, kada bi se sve transakcije koje mogu biti izvršene elektronski preusmjerile na digitalne kanale, građani i privreda mogli ostvariti još okvirno 2,15 miliona eura dodatnih ušteda.
Dakle, fokus više nije samo na tome da plaćanja budu jeftinija, već i jednostavnija, sigurnija i gotovo neprimjetna za korisnika. Zato je jedan od narednih prioriteta CBCG uvođenje Verification of Payee – VoP, kojim se prije izvršenja plaćanja provjerava podudarnost IBAN-a i imena primaoca i time dodatno povećava sigurnost elektronskih transakcija. Sljedeći iskorak biće prekogranična instant plaćanja u eurima kroz SCT Inst. Naš cilj je da građanin ili kompanija iz Crne Gore sredstva prema evropskom tržištu mogu prenijeti za svega nekoliko sekundi, jednako jednostavno i sigurno kao kada plaćaju unutar zemlje.
To je možda i najbolji primjer kako u CBCG vidimo evropsku integraciju: ne kao proces koji počinje danom članstva, već kao proces čije koristi građani treba da osjećaju mnogo ranije. Crna Gora već danas postaje dio evropskog platnog prostora – kroz niže troškove, brža plaćanja i jednostavnije poslovanje sa Evropom.
Bankar: Crna Gora je prva zemlja Zapadnog Balkana koja je instant plaćanja od prvog dana omogućila na cjelokupnom bankarskom tržištu, kroz svih 11 banaka, a prvi podaci pokazuju brz rast korišćenja. Šta uspješna implementacija TIPS Clone sistema govori o tehnološkoj i operativnoj spremnosti CBCG i domaćih banaka i šta je sljedeća faza razvoja instant plaćanja u Crnoj Gori?
Radović: TIPS Clone je za nas mnogo više od novog platnog sistema. To je dokaz da Crna Gora može veoma brzo, i značajno prije punopravnog članstva u EU, da usvaja i primjenjuje tehnološka rješenja na nivou najboljih evropskih praksi. Njegovim uvođenjem omogućili smo građanima i privredi prenos novca za svega nekoliko sekundi, 24 sata dnevno, svakog dana u godini.
Istovremeno, implementacija je pokazala visok stepen tehnološke, operativne i organizacione spremnosti CBCG i domaćeg bankarskog sektora. Sistem smo uspostavili za svega osam mjeseci, a Crna Gora je jedina među pet zemalja obuhvaćenih projektom Evropske centralne banke (ECB) i Centralne banke Italije, koja je od prvog dana obezbijedila punu uslugu instant plaćanja kroz svih 11 banaka. To pokazuje da naš bankarski sistem može da realizuje kompleksne infrastrukturne projekte brzo, koordinisano i na nivou cijelog tržišta.
Prvi rezultati potvrđuju da crnogorski korisnici novu infrastrukturu brzo prihvataju. Već u prvom mjesecu izvršeno je gotovo 150.000 instant transakcija, ukupne vrijednosti oko 53 miliona eura, a njihov broj dostigao je približno 15% transakcija koje se izvršavaju kroz DNS. To je snažan signal da postoji stvarna potreba za bržim i jednostavnijim načinima plaćanja.
Za CBCG je od početka bilo važno da tehnološka inovacija ne ostane samo infrastrukturno dostignuće, već da građani i privreda njene koristi osjete neposredno. Zato smo naknadu za elektronska instant plaćanja do 200 eura ograničili na svega pet centi.
Sada prelazimo iz faze izgradnje infrastrukture u fazu razvoja njenog punog potencijala. Fokus je na široj upotrebi instant plaćanja, većoj finansijskoj inkluziji i snažnijoj konkurenciji. Razmatramo dodatne servise, kao što su P2P plaćanja putem aliasa, gdje bi za transfer bio dovoljan, na primjer, broj telefona, zatim Request-to-Pay i QR plaćanja kod trgovaca, koja bi omogućila direktan prenos sredstava sa računa kupca na račun trgovca jednostavnim skeniranjem QR koda.
Poseban potencijal vidimo upravo u QR plaćanjima, jer građanima daju još jedan jednostavan i brz izbor, pored gotovine i kartica, dok trgovcima mogu ponuditi konkurentniji kanal za prihvat plaćanja. Naš cilj nije da favorizujemo bilo koji instrument, već da stvorimo tržište na kojem kvalitetne alternative podstiču konkurenciju, inovacije i niže troškove za korisnike.
Paralelno, do kraja 2027. planiramo i objedinjavanje BBAN-a i IBAN-a, kao naredni korak ka jednostavnijim domaćim i prekograničnim plaćanjima i daljoj integraciji Crne Gore u evropski platni prostor.
Ako smo u 2026. izgradili infrastrukturu evropskog nivoa, naredna faza je da njen puni potencijal pretočimo u širu upotrebu digitalnih plaćanja, niže troškove i snažniju konkurenciju na tržištu – drugim riječima, naš cilj je platni sistem koji ne samo da prati evropske standarde, već građanima već danas donosi dio koristi koje povezujemo sa punopravnim učešćem u evropskom finansijskom prostoru.
Bankar: Centralna banka će 25 godina rada obilježiti međunarodnom konferencijom na visokom nivou, koja će okupiti izuzetno značajna imena evropskog i svjetskog centralnog bankarstva i finansija. Koliko takav odziv govori o međunarodnoj poziciji i ugledu koji je CBCG izgradila tokom proteklih 25 godina i kakvu poruku želite da pošaljete ovom konferencijom?
Radović: Dvadeset pet godina Centralne banke obilježavamo sa institucijama i ljudima sa kojima smo u godinama za nama gradili povjerenje, profesionalno uvažavanje i konkretnu saradnju. Zato činjenicu da će naša jubilarna konferencija okupiti brojne guvernere, čelnike i visoke predstavnike vodećih evropskih i međunarodnih finansijskih institucija doživljavam kao snažno priznanje Crnoj Gori i poziciji koju je CBCG izgradila u međunarodnoj centralnobankarskoj i finansijskoj zajednici.
U Crnoj Gori ćemo okupiti izuzetno snažan sastav evropskog i međunarodnog centralnog bankarstva – guvernere vodećih centralnih banaka Eurozone i Evropske unije, potpredsjednika Evropske centralne banke, čelnike Evropskog odbora za sistemske rizike (ESRB), Evropske Agencije za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (AMLA), kao i visoke predstavnike Bundesbanke, brojnih drugih centralnih banaka EU, Banke Engleske i MMF-a. Sa nama će biti guverneri Francuske, Belgije, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Islanda, kao i guverneri centralnih banaka našeg regiona, uz Klaasa Knota, Jacoba Frenkela i druga imena koja su decenijama oblikovala, i danas oblikuju, evropsku i globalnu monetarnu i finansijsku politiku.
Rijetko se i na mnogo većim evropskim skupovima na jednom mjestu okupi ovakav nivo iskustva, institucionalnog autoriteta i uticaja. Za mene je to potvrda puta koji je CBCG prešla – od institucije osnovane prije 25 godina do kredibilnog evropskog i međunarodnog partnera.
Preporučeno
Posebno je simbolično što se konferencija održava upravo sada, u trenutku kada Crna Gora završava jednu etapu svog evropskog puta, a CBCG se priprema za novu ulogu unutar evropske centralnobankarske porodice. U Crnoj Gori ćemo okupiti ljude koji učestvuju u oblikovanju evropske i globalne finansijske politike i razgovarati o pitanjima koja će određivati budućnost centralnog bankarstva i savremenih finansija – od stabilnosti i globalne fragmentacije, preko finansijskog integriteta i tehnološke transformacije, do buduće uloge eura u svijetu koji se ubrzano mijenja.















