Video
U otvorenom pismu premijeru STEGA nudi i konkretne prijedloge za fiskalnu konsolidaciju i reforme, poručujući da ostaju otvoreni da u domenu svoje moći, znanja i uticaja, daju doprinos kako bi Crna Gora realizacijom “Agende 2028” ostvarila generacijski cilj – punopravno
Pismo ekonomske redakcije Stega prenosimo integralno:
Poštovani predsjedniče Vlade,
Obraćamo Vam se povodom najvažnijih fiskalnih izazova i rizika pred kojima se Crna Gora nalazi, koji su posljedica tekuće fiskalne politike, uz naše konkretne preporuke usmjerene ka neophodnim, snažnim zaokretom u ekonomskoj politici države .
Odgovorna fiskalna politika treba da ima za cilj jačanje fiskalne snage zemlje, eliminaciju/smanjenje budžetskog deficita, smanjenje javnog duga i dostizanje investicionog kreditnog rejtinga. Sve to bi imalo višestruke pozitivne efekte na dinamiku i kvalitet domaćih i stranih investicija i kapacitet i otpornost zemlje da izdrži neizbježne ekonomske šokove.
U ovom javnom obraćanju, kao naš prilog za javnu diskusiju o ovim važnim pitanjima, naglašavamo trenutni rizični i negativan fiskalni kontekst i trend. Dajemo i odredjene preporuke za hitnu fiskalnu konsolidaciju i fiskalne reforme, kao i neke ciljne fiskalne parametre, kojima smatramo da bi Crna Gora trebalo da teži, kako bi u skoroj budućnosti postala fiskalno i finansijski snažna država sa visokim kapacitetom za otpornost na spoljne ekonomske šokove u nadolazećem periodu velike neizvjesnosti globalne i evropske ekonomije.
Trenutni fiskalni kontekst
Visok budžetski deficit i visoka (neracionalna) javna trošenja, dugogodišnji su problem koji ozbiljno ugrožavaju fiskalnu stabilnost zemlje. Nakon kratkotrajnog suficita ostvarenog u 2023 godine zbog postpandemijskog oporavka, u 2024. budžet je ponovo bio u deficitu. Prema izvještaju MMFa o Crnoj Gori za 2024 godinu, pogoršanje ukupnog budžetskog deficita od 2023. do 2024. godine je bilo četiri procentna poena BDP i to prije najnovijih povećanja plata i penzija! MMF projektuje deficit za 2025. na 3,5 odsto BDP! Nakon povećanja plata i penzija uz podbacivanje prihoda i mogućih novih spoljnih udara ili podbacivanja privredne aktivnosti i turističke sezone ove godine, deficit bi mogao da bude puno veći, uvećavajući time javni dug. Kamatna plaćanja iz državnog budžeta iznose već nekoliko procentnih poena, što je već upozoravajući crveni alarm.
Visoka izdvajanja na plate, penzije i kamate ostavljaju malo prostora za veća, a neophodna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, produktivne javne investicije usmjerene na razvoj privrede i inovacije.
Visok javni dug raste uz visoke troškove pozamljivanja: već sada prelazi 60% BDP-a, što predstavlja izazov za održivo zaduživanje. MMF projektuje povećanje bruto javnog duga ka 65 odnosno 66% u srednjemroku i to u scenariju bez novih udara i povećanja plata i penzija i drugih troškova, od kojih su se neka već materijalizovala. Mala, otvorena, izuzetno ranjiva privreda, kao što je crnogorska, treba da ima niži ciljni nivo javnog duga da bi imala marginu sigurnosti u odnosu na nove spoljne udare i da bi poboljšala svoj kreditni rejting i znatno oborila svoje kamatne troškove za pozajmljivanja na srednji rok. Upozoravnamo da postoje države koje su bankrotirale i sa nivom duga ispod 60%, posebno uz značajan rast kamata na dug.
Deficit tekućeg računa: znatno povećanje plata i penzija je povećalo jedinični trošak rada crnogorskih proizvoda i time ih učinili manje konkurentnim u odnosu na okruženje i konkurentne privrede. To se odrazilo i na konkuretnost turizma protekle godine i ove godine. Uvoz konstantno i visestruko premašuje izvoz, što je sada alarmantno.
Kreditni rejting države je vrlo nizak, ispod minimalnog investicionog nivoa, što ograničava i značalno poskupljuje pristup povoljnim finansijskim izvorima. Sa rejtingom Ba3 Moody’s i B+ S&P i Fitch, Crna Gora se nalazi u donjoj trećini svih država koje imaju rejting, u društvu Senegala i Ruande. Rejting odražava percepciju globalnih investitora o sposobnosti zemlje da vraća dug i odgovorno upravlja svojim javnim finansijama.
Sadašnja praksa zaduživanja, u dobroj mjeri radi vraćanja starih dugova je znak pogoršanja finansijske situacije zemlje i ako se nastavi, može voditi ka potencijalnoj nesolventnosti države. Ustvari, novo zaduživanje radi vraćanja starih kredita već predstavlja ranu fazu nesolventnosti i snažan signal krize. To pokazuje i nizak kreditni rejting zemlje koji se ocjenjuje u velikoj mjeri prema rizicima otplate i održivosti javnog duga i opšte fiskalne situacije i kredibilnosti makroekonomske politike.
Stoga, već sada su potrebne nove hitne i snažne mjere za fiskalnu konsolidaciju sa ambicioznijim ciljevima i dinamikom implementacije od onih navedenih u (neusvojenoj) Fiskalnoj strategiji 2024-2027. g. Ovo je neophodno kako bi Crna Gora ušla u Evropsku Uniju s pozicije “fiskalne snage, a ne slabosti”. To, po sebi, doprinosti kredibilnosti crnogorskog puta u EU jer pokazuje da je država sposobna da odgovorno i održivo upravlja svojim javnim finansijama, ključnom polugom ekonomske politike.
Novi međunarodni ekonomski kontekst i rizici: svijet ulazi u novu eru deglobalizacije, slabljenja ključnih međunarodnih organizacija i vraćanja ekonomskih ratova carinama. Eskalacija i rast nivoa carina na globalnom nivou će imati reperkusije i na evropsku privredu i tempo njenog oporavka sa ivice recesije. Imaće moguće, sporiji oporavak i privredni rast nego što je to očekivano samo par mjeseci ranije. Velika je neizvjesnost u ovom trenutku o veličini i dinamici ovih negativnih efekata, ali ono što je sigurno jeste da oni dolaze veoma brzo. To će se nepovoljno odraziti na privrede Zapadnog Balkana, do te mjere, da će biti neophodno da Crna Gora u narednih nekoliko mjeseci iznova razmotriti srednjoročne perspektive i okvir makroekonomske politike i moguće, uraditi rebalans budžeta u svjetlu promjena u ekonomskom okruženju zemlje. Ovakvim nepovoljnim trendovima, treba dodati rizik odliva kapitala i migracije. Stoga je potrebno već sada, hitno i preventivno jačati fiskalnu snagu zemlje da bi mogla da odgovori novim izazovima koji neminovno dolaze.
Preporuke za fiskalnu konsolidaciju i reforme
Fiskalna disciplina i održivost duga:
- Kontrola rashoda: neophodno je smanjenje i kontinuirani monitoring, kontrola neesencijalne potrošnje. Primjeri: smanjenje broja službenih vozila i smanjenje nepotrebnih putovanja i velikih delegacija. Uvodjenje ekonomske klase za službena putovanja avionom za sve delegacije iz Crne Gore, osim za predsjednika Države i premijera, za letove preko četiri sata. Time bi se poslao signal ozbiljne, odgovorne i skromne, a ne rasipničke države i uveo novi standard ponašanja i upravljanja javnim sredstvima. Smanjenje diskrecionih, režijskih rashoda u svim ministarstvima i agencijama za 20 posto i inspekcijski pregled nemandatornih rashoda i ugovora u svim ministarstvima i agencijama radi obaranja nepotrebnih i neproduktivnih troskova tokom 2025 i još dodatnih 10 posto, tokom 2026. godine. Pošto ovi troškovi predstavljaju rasipanje, a ne produktivnu potrošnju koja za rezultat ima uslugu javnog sektora, njihovo rezanje neće imati negativan efekat na ukupnu potrošnju i privrednu aktivnost. Na sličan način uvesti red i u jedinicama lokalne samouprave radi artikulacije i primjene sličnog programa “kresanja” nepotrebne potrošnje.
- Posebnu pažnju bi trebalo fokusirati na oporezivanje vezano za korišćenje poslovnog i stambenog prostora, naravno, usklađeno sa socijalnom i pravnom regulativom i praksama u EU. Adekvatna fiskalna politika, osim finansijskih efekata, mogla bi imati presudan značaj na smanjenje pritiska stambene gradnje, na turizam, negativne posljedice na demografiju, na prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, na sive tokove novca itd. Stoga treba razmotriti uvođenje progesivnog poreza na imovinu na neaktivne nekretnine, ekstra rentu na ekskluzivne lokacije i luksuzne nekretnine.
- Unapređenje naplate prihoda: digitalizacija i modernizacija Poreske uprave uz podršku eksperata Svjetske banke. Unapredjenje sistema PDV i uključivanje u njega svih privrednih aktera od malih do velikih, sa jedinstvenom nižom opštom stopom i bez, ili samo minimalnim brojem izuzeća.
- Strateško razduživanje: ograničavanje novih kredita na projekte s visokim povratom ulaganja i produženje rokova otplate postojećih dugova.
- Unapređenje planiranja, ocjene i selekcije produktivnih javnih investicija: unaprijediti sistematsku upotrebu cost benefit analiza i studija i domaćih kapaciteta za ocjenu i selekciju javnih investicija. Investicije fokusirati na “uska grla” privrede i infrastrukture sa nižim troškovima, a velikim benefitima uz naglasak na razvoj sjevera i konektivne infrastrukture unutar same Crne Gore. Javne investicije u socijalnu infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, kao i nauku i tehnologiju i produktivno usvajanje i aplikacije vještačke inteligencije. Izbjegavati mega projekte koji se često pretvaraju u neproduktivne projekte koji nose ogromne troškove, sada i neizvjesne benefite u daljoj budućnosti i koji odvlače resurse od uskih grla i nose velike rizike zaduživanja i eskalacije troškova.
- Inovativni mehanizmi zaduživanja i razduživanja: u saradnji sa Svjetskom bankom razmotriti mogućnost tzv. Green bonds, t.j. zelenih obveznica koje mogu imati odredjeni diskont kamatne stope u odnosu na tradicionalne medjunarodne obveznice. Ispitati mogućnost tzv. CAT DDO, catastrophic deferred drawdown option, odnosno uslovne kreditne linije koja se stavlja na raspolaganje odmah nakon katastrofalnih dogadjaja, čime se obezbedjuje trenutna likvidnost za potrebe države u takvim vanrednim okolnostima. Razmotriti koristi i troškove i mogućnost debt for nature swaps ili debt for development operations sa zainteresovanim bilateralnim kreditorima i partnerima.
Postizanje uravnoteženog platnog prometa
- Diversifikacija izvoza: razvoj sektora IT-a, poljoprivrede i industrijske proizvodnje.
- Zamjena uvoza: podsticanje domaće proizvodnje prehrambenih i industrijskih proizvoda.
- Podsticaj stranih investicija: pojednostavljenje administrativnih procedura i pružanje podsticaja za izvozno orijentisane investicije, nova radna mjesta, nove tehnologije, povecanje produktivnosti i td.
- Turistička diverzifikacija.
Za dostizanje investicionog kreditnog rejtinga potrebno je :
- Makroekonomska stabilnost: održavanje niske inflacije i stabilnih cijena kroz sinergiju čvršće fiskalne i razvojne politike, razduživanje odnosno smanjenje javnog duga .
- Institucionalne reforme: osnivanje nezavisnog fiskalnog savjeta sa visoko stručnim predsjednikom i članovima za praćenje, analize i javne ocjene fiskalne politike.
- Ekspertiza: šire uključivanje domaćih i međunarodnih stručnjaka za implementaciju programa fiskalne konsolidacije. Pored domaćih stručnjaka iz akademske zajednice i privrede, stručnjaci iz regiona, mogu doprinijeti dragocjenim znanjem i teničkim savjetima u pripremi i implementaciji fiskalnih i strukturnih reformi.
- Saradnja sa Svjetskom bankom i MMF-om: formiranje stalnog tima za izradu dugoročnog plana fiskalne odgovornosti, koji uključuje i razmatranje čvršćih fiskalnih pravila koja bi pomogla dugoročnu fiskalnu održivost zemlje.
Kritike i izazovi
- Politička volja: neophodna je snažna i kontinuirana politička posvećenost za sprovođenje reformi.
- Efikasna implementacija: jačanje tehničkog kadra i kapaciteta institucija za sprovođenje reformi.
- Vanjski šokovi: planiranje za nepredviđene globalne ekonomske fluktuacije.
- Troškovi bankarskog sektora: smanjenje visokih troškova kredita i kartičarskih usluga za građane.
Usvajanjem sveobuhvatnog programa fiskalne konsolidacije, Crna Gora može:
- Dostignuti a potom održavati uravnoteženi budžet, odnosno nulti deficit i odredjeni suficit tokom naredne dvije do tri godine. Suficiti se mogu koristiti za jačanje fiskalnih rezervi i njihovu upotrebu u vanrednim situacijama.
- Mjerama fiskalne konsolidacije ostvariti značajno smanjenje učešća javnog duga u BDP-u u srednjem roku, s ciljem smanjenja njegovog učešća u BDP-u na nivo ispod 50% u narednih pet godina
- Postići investicioni kreditni rejting u roku od četiri do pet godina.
Poštovani predsjedniče Vlade
Preporučeno
Vaša predanost i posvećenost navedenim ciljevima biće ključna za dugoročnu ekonomsku stabilnost i prosperitet zemlje i stoga STEGA ostaje otvorena da u domenu svoje moći, znanja i uticaja, da svoj doprinos, kako bi Crna Gora realizacijom “Agende 2028” ostvarila generacijski cilj – punopravno članstvo u EU i status 28-članice ove zajednice država i naroda.
