To je poručeno na drugoj godišnjoj sesiji STEGA, na kojoj je predstavljen inovirani dokument te organizacije i usvojen novi sastav redakcija.
Predstavnik Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru STEGA Vladimir Nikaljević istakao je da je STEGA skrenula pažnju javnosti, ali i stvorila očekivanja.
“Ideje i ciljevi za koje se STEGA bori su važniji od pobjeda nad partijama ili pojedincima. Postavili smo načela po kojima ćemo napisati Strategiju i živjeti Stegu, a to su: načelo jedinstvenosti i nedjeljivosti Crne Gore, načelo inkluzivnosti – kao državni i evropski princip, načelo dijaloga – na sva otvorena pitanja odgovore moramo tražiti i naći u Crnoj Gori, načelo diskontinuiteta-raskid sa lošim praksama, objedinjavanje progresivnih snaga i okretanje budućnosti”, rekao je Nikaljević, prenosi PR Centar.
Ukazao je da su postavili i načelo policentričnosti akcije – autonomno djelovanje pojedinaca i grupa, ali isti smjer i zajednički cilj i načelo koherentnosti – sve osmišljeno i uvezano.
“U izradi Strategije, kako bismo obezbijedili inkluzivnost i promišljene stavove po najvažnijim oblastima, organizovaćemo okrugle stolove. Ovim današnjim zasjedanjem započinjemo izradu zajedničkog dokumenta”, najavio je Nikaljević.
U ime redakcije za nauku i obrazovanje Miomir Jovanović kazao je da je dinamika društvenih procesa u Crnoj Gori dovela u pitanje funkcionisanje obrazovnog sistema kao osnovnog stuba svakog društva.
“Osnovno i srednje obrazovanje je nekonkurentno (međunarodne evaluacije) , dok je polovina mladih funkcionalno nepismena. Izražen je deficit radnih mjesta u zanatstvu i uslužnim djelatnostima. Visoko obrazovanje ne školuje dovoljno mladih za potrebe razvoja Crne Gore i poslove budućnosti u EU (IT,AL, genetika, turizam, ekologija i dr)”, rekao je Jovanović.
Smatra da tržište rada ukazuje na duboke strukturne probleme u Crnoj Gori usljed nedostatka prilika za prvo zaposlenje, neadekvatne povezanosti obrazovanja i privrede i dr.
“Stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori i dalje je među najvišima u regionu Zapadnog Balkana (SB, MONSTAT), tako da sve veći broj mladih ljudi napušta zemlju u potrazi za boljim platama i stabilnim radnim uslovima. Brojni izazovi u oblasti obrazovanja i nauke, zahtijevaju sistemski odgovor, kao rezutat sveobuhvatne reforme kako bi stvorili podsticajan ambijent koji će doprinijeti društvenom i ekonomskom razvoju društva”, kazao je Jovanović.
Reditelj Danilo Marunović ispred Redakcije za kulturu podsjetio je da je STEGA u proteklim mjesecima, prvi put u okviru opšte društvene paradigme, uspjela da teme iz kulture lansira kao glavne, goruće i prioritetne društvene teme.
“I to u ambijentu ekonomskog i svakog drugog populizma, masovne devalvacije svih mogućih vrijednosti, i kulturnog ambijenta koji je postao partitokratski teren za nagrađivanje podobnih. Nakon sto smo kroz svoje “akcije” ispod Vile Gorica, na Gorici, u Brcelima, ispred Dvorca Petrovića u Podgorici, i posljednje na Lovćenu, uspjeli da stvorimo novu građansku energiju na temama iz kulture, po toj inerciji ćemo nastaviti djelovanje”, najavio je Marunović.
Poručio je da će zahtijevati i boriti se za bolje društvo, za kulturnije društvo, modernije, progresivnije i probuđeno drustvo, „čiju su istoriju gradili vladari pjesnici, a čiju ce budućnost graditi kreativci, a ne partijski vojnici“
Dragan Marković ispred Redakcije za planiranje i uređenje prostora smatra da je za nužnu, korjenitu promjenu pogubne prakse planiranja i uređenja prostora neophodno obezbijediti preduslove za kvalitetno – stručno i odgovorno planiranje.
“S aspekta razvoja, za koji se rade planovi i uređuje prostor, nužno je utvrditi koje i kakve investicije su održive i društveno korisne u odnosu na one koje nepovratno troše prostor i umanjuju priliku za održivi razvoj pa čak i opstanak društvene zajednice na prostoru Crne Gore“, smatra Marković.
Ocijenio je da je na najvišem nivou vlasti potrebno utvrditi što je razvojna investicija, a šta manipulacija- „tržišna špekulacija sa izuzetno atraktivnim prostorom koji bi trebao biti osnov za održivi razvoj.“
“Potrebno je razviti opštu društvenu svijest o tome kako racionalno koristiti prostor, a prema čemu biti krajnje oprezan pa i restriktivan – stanovi za tržište: investicije u hotele i aktiviranje poljoprivrednog i potencijalno poljoprivrednog zemljišta. Takođe, važno je utvrditi jasna razvojna opredjeljenja i obezbijediti njihovu dosljednu realizaciju kroz regulatorni okvir i ukupnu politiku, naročito poreski sistem“, kazao je Marković.
Istakao je da je u novom društvenom ambijentu, formalističko prostorno planiranje potrebno zamijeniti stručnim i odgovornim prostornim planiranjem.
U ime redakcije za pravo i politički sistem prof.dr Branislav Radulović kazao je da u trenutku kada nema neophodnog dijaloga i kada su institucije dovedene do minimuma povjerenja, STEGA ima obavezu da proširi polje onih koji znaju da u EU ne ulazi Crna Gora kao teritorija, niti Vlada ili politička vođstva, već kompletno društvo.
“Upravo zato neophodno je da se na setu resornih politika: pravo, ekonomija, nauka, obrazovanje, kultura, odbrana, zdravstvo daju pravi odgovori na čitav niz otvorenih pitanja na koje se u tekućem procesu EU gleda kao formalne kriterijume, a u suštini dolazi do ozbiljne erozije i devastacije“, naveo je Radulović
Ukazao je da se to posebno odnosi na pregovaračka polja 23 i 24 u kojima se čak, kako je ocijenio, nazaduje u odnosu na prethodni period.
“To je posljedica “fingiranja” reformi i zalaganja za vladavinu prava, a zapravo se uspostavlja pravo na vladavinu uz prenaglašenu partitokratiju i drastičan pad kredibiliteta institucija usljed nekopentencije u izboru nosioca funkcija i masovnom partijskom zapošljavanju. Upravo to podriva evropski put Crne Gore i kod građana umanjuje povjerenje u institucije i pravni poredak“, smatra Radulović.
Miloš Vuković, koji se obratio u ime redakcije za ekonomiju i privredni razvoj, upozorio je da je posljednjih nekoliko mjeseci donijelo niz alarmantnih pokazatelja koji razotkrivaju duboku krizu u upravljanju državnim finansijama i urušavanje kredibiliteta ekonomske politike.
“Oktobarsko šesto uzastopno negativno mišljenje Državne revizorske institucije na budžetsku reviziju predstavlja istorijski rekord neuspjeha fiskalne discipline. Novembarski debakl emisije državnih obveznica – kada je od ciljanih 50 miliona eura prikupljeno tek 20 miliona – nedvosmisleno je pokazao da građani više nemaju povjerenja u ekonomsku politiku i fiskalnu stabilnost države“, rekao je Vuković.
Ukazao je i da je Zakon o budžetu objavljen sa zakašnjenjem i suprotno zakonskim obavezama, dok se njegov privid ravnoteže postiže kroz inflatorni pritisak i rast cijena što je klasičan primjer “fiskalne fasade” bez stvarne stabilnosti.
“Međunarodni monetarni fond reagovao je oštrom kritikom fiskalne strategije, posebno programa “Evropa sad 2”, sa jasnom porukom: hitna rekalibracija je neophodna. Svi ovi događaji otkrivaju sistemski kolaps: fiskalna disciplina rapidno propada, spoljašnji disbalansi se produbljuju, finansijski rizici se gomilaju, dok se ključna strukturna pitanja ignorišu. Reforme su zamrznute, fiskalna pravila se krše sistematski, nezavisne institucije se potiskuju, a dugoročna održivost se žrtvuje za trenutne političke potrebe“, smatra Vuković.
Prema njegovim riječima, ova konstelacija problema nije slučajna već pokazuje fundamentalne mane u vođenju javnih finansija.
“Negativan primarni deficit znači da se država zadužuje samo da pokriva kamate, rast ekonomije zavisi od duga umjesto od produktivnosti, dok ključni sektor turizma, koji čini 30 odsto BDP-a, bilježi usporavanje. Manevarski prostor se dramatično sužava, što objašnjava zašto građani i investitori masovno gube povjerenje u državnu ekonomsku politiku“, naveo je Vuković.
Ocijenio je da će bez hitnih i suštinskih korekcija, javne finansije Crne Gore ostati na ivici održivosti, dok će se erozija povjerenja nastaviti, a što potvrđuju i katastrofalni rezultati emisije obveznica i sve oštrije poruke međunarodnih institucija.
Ispred Redakcije za zaštitu kulturne baštine dr Anastazija Miranović istakla je da suštinsku, značenjsku okosnicu identitetske vertikale crnogorskog društva i države Crne Gore predstavlja bogata, slojevita i raznovrsna kulturna baština.
“Već duži vremenski period ona je ugrožena i u permanentnoj opasnosti od daljih devastacija, neadekvatnih sanacija i neutemeljenih revizionističkih prisvajanja. STEGA će se argumentovano boriti za za zaštitu, očuvanje i unapređenje pravnog i materijalnog statusa kulturnog nasljeđa Crne Gore, donošenjem odgovarajućih strateških-programskih dokumenata, kao i proaktivnim učešćem – promišljenim aktivizmom u javnom prostoru“, navela je Miranović.
Ispred Redakcije za zdravstvo i socijalnu politiku dr Zoran Jovančević, smatra da Crna Gora do zdravstvenog sistema „po mjeri građanina“ može doći tek nakon donošenja novog strateškog dokumenta usklađenog sa EU politikama i završetka započetih reformi. Kako je istakao, potrebno je obezbijediti jednak pristup zdravstvenim uslugama i preventivnim mjerama, jer „jednakost i dostupnost zdravstvene zaštite moraju biti garantovane svakom građaninu“.
Prema njegovim riječima, ključno je stabilno finansiranje, jačanje primarne zaštite i bolja povezanost javnog i privatnog sektora. „Privatne zdravstvene ustanove su ogroman resurs i racionalno je voditi politiku koja omogućava da pacijenta prati novac“, kazao je Jovančević.
On ukazuje na potrebu usklađivanja zakonodavstva sa EU, modernizacije obrazovanja zdravstvenih radnika i jačanja preventivnih programa. Posebno je važno, kako je rekao, da se „obezbijedi zdravo okruženje – ispravna voda, hrana, vazduh i prostor“, te da se programi imunizacije i ranog otkrivanja raka sprovedu u potpunosti.
Jovančević naglašava i da primarna zaštita mora biti osnažena tako da zbrine do 80 odsto potreba pacijenata, dok sekundarni i tercijarni nivo treba racionalizovati, uključujući i rješavanje kapaciteta i statusa Instituta Igalo.
Modernizacija sistema, dodaje, zahtijeva i bolji informacioni sistem. „Potrebno je omogućiti prednosti IT tehnologija – telemedicine, vještačke inteligencije i brze dostupnosti podataka“, poručio je, naglašavajući važnost rješavanja snabdijevanja ljekovima i racionalne potrošnje.
“Neophodno je donijeti protokole za najčešće bolesti, obezbijediti racionalnu upotrebu resursa i smanjiti korupciju u zdravstvu“, zaključio je Jovančević.
U Drugom dijelu II godišnje Sesije je predstavljena forma inoviranog dokumenta STEGA te su predloženi i usvojeni inovirani sastavi redakcija.
REDAKCIJE STEGA 2025:
Pravo i politički sistem
- Nikoleta Đukanović – koordinator
- Branislav Radulović
- Miloš Vukčević
- Čedomir Čupić
- Časlav Pejović
- Vesna Ratković
- Dražen Cerović
- Goran Kaluđerović
- Alek Barović
- Vlado Vuković
- Anton Markić
- Veselin Raspopović
- Gordana Mitrović
Ekonomija i privredni razvoj
- Miloš Vuković
- Vladimir Nikaljević
- Rade Ratković
- Gordana Đurović
- Vesna Maraš
- Branko Kažanegra
- Džavid Kahari
- Radojica Dakić
- Željko Vidaković
Nauka i obrazovanje
- Miomir Jovanović
- Slobodan Backović
- Đorđe Borozan
- Aleksandar Radoman
- Veselin Ivanović
- Adnan Prekić
- Jasmina Nikčević
- Dragan Žarković
- Neven Pajović
- Igor Radulović
Međunarodni odnosi i bezbjednost
- Zoran Lazarević
- Dragan Samardžić
- Boro Vučinić
- Luka Mitrović
- Vlado Ražnatović
- Željko Perović
- Ramiz Bašić
- Nikola Janjušević
Kultura
- Danilo Marunović
- Andro Martinović
- Branko Baletić
- Vanja Vukčević
- Ivan Jovović
- Slobodan Marunović
- Milica Kankaraš Berber
- Slaven Knezović
- Zaštita kulturne baštine
- Anastazija Miranović
- Goran Radović
- Jadranka Selhanović
- Magdalena Radunović
- Božena Miljić
- Miodrag Bole Bošković
Urbanizam i zaštita prostora
- Dragan Marković
- Veselin Bato Radulović
- Slobodan Bobo Mitrović
- Dragana Čenić
Zdravstvo i socijalna politika
- Zoran Jovančević
- Boban Mugoša
- Goran Kaluđerović
- Radoje Cerović
- Sead Čirgić
Preporučeno
Koordinator redakcija je Dragana Sekulić.
Video