Video
Stijović je istakao da su iz tog resora u prethodnih 100 dana obavili hiljade razgovora sa crnogorskim građanima od sjevera do juga, saslušali njihove probleme i uspjeli da prepoznaju ključne izazove koje sa velikom pažnjom rješavaju.
“Radimo na sređivanju stanja u šumarskom sektoru i uvođenju reda u korišćenju šumskih prirodnih blaga Crne Gore. Pored toga radimo na uvođenju reda u lovu i ribolovu u našim šumama i rijekama. U sektoru vodoprivrede fokus nam je obezbjeđivanje vode u crnogorskim selima gde je nema kao i uvođenje reda u eksploataciji šljunka iz crnogorskih rijeka“, rekao je Stijović.
Prema njegovim riječima, u resoru na čijem je čelu, hrabro, časno i iskreno su krenuli u borbu protiv korupcije, zloupotrebe službenog položaja i organizovanog kriminala u poljoprivredi, šumarstvu i vodoprivredi.
“Pripremili smo brojne informacije za tužilaštvo i prezentovali slučajeve koji su uništavali naše najznačajnije resurse i kompanije. Nećemo stati, kriminal se ne isplati, nijedna kriminalna aktivnost neće proći nekažnjeno“, naveo je Stijović.
Ocijenio je da su transparentnost u radu, skidanje oznaka tajnosti i javno objavljivanje dokumentacije postali standard u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, „jer javnost ima pravo da zna“.
“Objavili smo informacije za Abu Dabi fond – projekt ADMAS, u kojem postoji sumnja na štetno postupanje i organizovani kriminal većeg broja visokih državnih službenika. Ukazali smo na sistemsko uništavanje kompanije 13. jul Plantaže i na zloupotrebe službenog položaja“, naveo je Stijović.
Poručio je da se bore da očuvaju Plantaže i zaposlene te kompanije, kako bi ona ponovo bila gigant kakav Crna Gora zaslužuje.
“Zaštitili smo državne interese oduzimajući koncesiju Vektri Jakić i spriječili dalje uništavanje šumskih resursa“, dodao je Stijović.
On je rekao da je Ministarstvo obezbijedilo nikad više sredstava i pod povoljnijim uslovima za podršku poljoprivredi u saradnji sa međunarodnim partnerima za 2021. u iznosu od 11.3 miliona eura finsijske podrške EU.
“Malim i srednjim preduzećima ova sredstva će biti na raspolaganju za ulaganja u sektore: prerada mlijeka; prerada mesa; proizvodnja vina; prerada voća i povrća, prerada aromatičnog i ljekovitog bilja; prerada maslina i prerada ribe“, kazao je Stijović.
Istakao je da su omogućili korišćenje preostalih sredstava IPARD iz 2017. godine koja nisu bila utrošena u iznosu od 6.5 miliona eura, kroz mehanizam n+4 , kao jedina država kojoj je ovaj mehanizam odobren, kako bi i ova sredstva bila operativna i u 2021. godini i iskoristili ih za realizaciju investicija u poljoprivredi.
“Dakle, ukupno je gotovo 18 miliona eura dostupno poljoprivrednim proizvođačima u 2021. godini, a kroz Potpisivanje sektorskog sporazuma koji smo uputili Skupštini na usvajanje omogućiće se kompanijama i registrovanim poljoprivrednim proizvođačima dobijanje 50 odsto od vrijednosti prihvatljive investicije u početku kreiranja investicije, u odnosu na dosadašnjih 10 odsto, što im omogućava značajno manje zaduživanje kod komercijalnih banaka i bržu realizaciju planirane investicije“, rekao je Stijović.
Ocijenio je da su kreirali inovirani agrobudžet, strukturno i funkcionalno orjentisan prema poljoprivrednim proizvođačima, navodeći da je obaveza Ministarstva na čijem je čelu da sačuva svakog proizvođača u Crnoj Gori.
“Radimo na jačanju domaćih proizvoda i na njihovoj većoj zastupljenosti u crnogorskim marketima. Uspostavićemo bazu podataka domaćih poljoprivrednih proizvođača prema tipu proizvoda, lokaciji, količinama, kvalitetu i strukturi proizvoda“, kazao je ministar.
Smatra da svi mogu pomoći da imamo kvalitetne domaće proizvode, konkurentne i zdrave, ističući da kupujemo domaće i da na taj način pomognemo našoj privredi da se oporavi.
Preporučeno
“Za razvoj naše poljoprivrede, za naše šume i naše rijeke, za naše građane, za njih i njima u službi“, zaključuje Stijović.
