Video
Sporne su, između ostalog, tehničke specifikacije, uslovi za dokazivanje sposobnosti ponuđača, kao i način na koji je definisana mogućnost ponude ekvivalentnog materijala. Jedan od ponuđača otišao je korak dalje i podnio tužbu Upravnom sudu Crne Gore, tražeći ocjenu zakonitosti rješenja Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.
Portal ETV imao je uvid u javno doostupne žalbe ponuđača, iz kojih proizilazi da se dio prigovora odnosi na zahtjeve koji, prema njihovim tvrdnjama, favorizuju konkretno tehničko rješenje. Posebno se problematizuje materijal „trisoplast“, koji je u dokumentaciji naveden uz formulaciju „trisoplast ili ekvivalent“, ali za koji ponuđači tvrde da su tehnički uslovi postavljeni na način koji otežava ponudu drugih materijala.
Međutim, ovo nije prvi put da se baš „trisoplast“ pojavljuje u poslu koji se odnosi na sanaciju i zatvaranje skladišta komunalnog otpada u Crnoj Gori. Primjera radi, u radovima na sanaciji privremenog skladišta komunalnog otpada na lokaciji Zakršnica u Mojkovcu, koji su realizovani 2024. godine, u poslu vrijednom 3.494.487 eura bez PDV-a, takođe je bio predviđen materijal „trisoplast“.
Taj posao dobio je konzorcijum „Gradnja inženjering MNE“ i „Trisoplast Mineral Liners“. Nosilac konzorcijuma “Gradnja inženjering MNE”, čiji je direktor Jelena Nedović, ugovor sa Upravom za kapitalne projekte.
Pojavljivanje istog materijala u dva odvojena postupka, od kojih je jedan već okončan sa firmom koja jedina ima reference koju zahtijeva naručilac, dodatno otvara pitanje načina na koji se tehničke specifikacije definišu u ovakvim javnim nabavkama i koliko takvi uslovi ustvari daju prostora drugim materijalima.
Pitanje koje se nameće jeste da li je mogućnost ponude ekvivalentnog materijala u ovom postupku zaista otvorena za sve ponuđače pod jednakim uslovima ili su pojedini zahtjevi, svjesno ili ne, postavljeni tako da prednost daju određenom tehničkom rješenju.
Neusaglašenost tehničkih zahtjeva i neopravdano favorizovanje materijala „trisoplast“
Nime, u žalbama se ističe da je tenderskom dokumentacijom, posebno kroz dio „Drugi uslovi“, kao i kroz tehničku specifikaciju, faktički favorizovan materijal “trisoplast”, iako je formalno navedeno „trisoplast ili ekvivalent“. Naime, naručilac je propisao posebne karakteristike i fiksnu debljinu sloja koje odgovaraju upravo karakteristikama materijala „trisoplast“, dok istovremeno nije jasno i nedvosmisleno definisao na koji način drugi materijali mogu dokazati ekvivalentnost.
Na taj način, mogućnost nuđenja ekvivalentnog materijala postoji samo formalno, dok su tehnički zahtjevi postavljeni prema karakteristikama konkretnog proizvoda „trisoplast“. Takvo definisanje specifikacije praktično ograničava ponuđače koji koriste druga tehnička rješenja, jer bi takva rješenja zahtijevala drugačije tehničke parametre i debljine slojeva.
Dodatno, naručilac je zahtjev za referencu – projekat vrijednosti najmanje 3.300.000 eura, povezao sa obavezom da je na tom projektu korišćen upravo materijal „Trisoplast ili ekvivalent“, a isto ograničenje je postavljeno i u pogledu iskustva imenovanog inženjera. Time se krug potencijalnih ponuđača dodatno sužava na privredne subjekte koji su već realizovali projekte iste ili slične vrijednosti uz primjenu tog konkretnog materijala.
U žalbama ponuđači konstatuju da ovako postavljeni uslovi ne predstavljaju samo provjeru njihovih sposobnosti. Posebno je sporno što dokumentacija, kako se tvrdi u žalbama, istovremeno nije dovoljno jasno definisala kriterijume po kojima bi se drugi materijal smatrao ekvivalentnim.
Na ovaj način, iako je mogućnost nuđenja ekvivalenta formalno navedena, kombinacijom zahtijevane debljine od 9-10 cm, posebnih karakteristika materijala i zahtjeva za referencama sa primjenom „trisoplasta“, pojašnjavaju žalioci, tehnička specifikacija je faktički prilagođena jednom konkretnom proizvodu i sužen je krug ponuđača koji mogu ravnopravno učestvovati u postupku. Time se, dodaju, dovodi u pitanje jasnoća i objektivnost tenderske dokumentacije, kao i načelo konkurencije i ravnopravnog tretmana ponuđača.
Tenderska dokumentacija, prema navodima iz žalbi, nije dovoljno jasna i međusobno je neusaglašena, a kao potvrdu tome ponuđači navode da je u nekim slučajevima navedeno konkretno porijeklo ili proizvođač proizvoda. Zbog toga, ocjenjuju u žalbama, kao ponuđači nijesu imali jednake i jasne uslove za pripremu ponuda, a određeni proizvodi, a samim tim i ponuđači, mogli su biti favorizovani. To je, prema mišljenju žalilaca, suprotno pravilima javnih nabavki.
Još se ne zna sudbina tendera
Iako je početak podnošenja ponuda bio 25. juna, a otvaranje ponuda za 10. avgust, postupak je usljed žalbi i izmjena tenderske dokumentacije prolongiran. Nakon svega, pokrenut je i upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore, zbog čega konačan ishod postupka još nije izvjestan.
Odluka Upravnog suda trebalo bi da razjasni da li je postupak sproveden u skladu sa pravilima javnih nabavki i da li su primjedbe ponuđača na sadržaj tenderske dokumentacije bile osnovane.
Od odluke suda zavisiće i dalji tok postupka, odnosno da li će postojeći postupak biti nastavljen, poništen ili će naručiocu biti naloženo da otkloni utvrđene nepravilnosti i ponovo definiše sporne djelove tenderske dokumentacije.
Preporučeno
