Predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK) Željko Drinčić kazao je da se Crna Gora ,,nalazi u velikoj većini zemalja“ u kojima kriptovalute još uvijek nijesu regulisane, te da realna opasnost od raznih zloupotreba postoji, zbog čega je jako važno raditi na edukaciji ljudi i informisanju javnosti kroz medije sa što više činjenica i argumenata.

“Budući da trenutno ne postoji zakonska regulativa koja se tiče trgovine kriptovalutama i uopšte poslovanja digitalnom imovinom, ovaj vid eventualnih transakcija koje se obavljaju trenutno u Crnoj Gori smatramo nelegalnim”, kazali su Pobjedi iz Ministarstva finansija.

Formirana radna grupa

Iz Ministarstva navode da je u okviru Savjeta za finansijsku stabilnost, u novembru prošle godine formirana radna grupa sa ciljem analize postojećih zakonskih modela u drugim državama i izrade nacionalnog pravnog akta koji se tiče oblasti digitalne imovine. Radnu grupu, pored predstavnika Ministarstva finansija, čine predstavnici Centralne banke (CBCG), Komisije za tržište kapitala (KTK) i Agencije za nadzor osiguranja (ANO), dok svojstvo pridruženog člana imaju predstavnici FOJ-a.

“Ova radna grupa, sistematično, uz savjetodavnu podršku eksperata Svjetske banke, sagledava uporednu praksu u oblasti uređenja digitalne imovine širom svijeta (Kina, Turska, Singapur, Južna Afrika, Srbija itd) i radi na kreiranju nacionalnih rješenja koja će biti usklađena sa novom EU regulativom o uređenju tržišta kriptoimovine, usvojenom u Evropskom parlamentu 20. maja ove godine. Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, biće prva zemlja van EU koja će raditi usklađivanje u oblasti uređenja digitalne imovine sa tekovinama EU – istakli su iz Ministarstva finansija. Iz tog vladinog resora dodaju da radna grupa aktivno sumira već donesena nacionalna zakonska rješenja u drugim državama, sa stanovišta uticaja na finansijsku stabilnost, zaštitu potrošača, obezbjeđenja efikasnog i sigurnog platnog prometa, rizika povezanih sa poreskim tretmanom i sprečavanjem pranja novca i finansiranjem terorizma, kao i aspiracije Crne Gore da postane prva naredna članica EU. – Očekivanje radne grupe je da prva verzija nacrta zakona bude završena do kraja ove godine, a isti će prije slanja na javnu raspravu, proslijediti Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) na davanje komentara i sugestija”, saopštili su predstavnici Ministarstva.

Kreiranje zakonskih rješenja

Navode da je radna grupa zaključila da se najsvrsishodniji model zaokruživanja uređenja digitalne imovine obezbjeđuje kreiranjem tri zakonska rješenja.

“Regulatorni okvir za kriptoimovinu biće inkorporiran u nacrtu zakona o digitalnoj imovini i baziraće se na transpoziciji EU regulative u ovoj oblasti – MICA (The Markets in Cryptoassets), koja predstavlja najsveobuhvatniji regulatorni okvir za kriptoimovinu u svijetu. Prema ocjeni radne grupe, u dijelu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma potrebno je izvršiti usklađivanje sa FATF preporukama 15 i 16, koje se odnose na rad sa virtualnom imovinom i pružaocima usluga povezanim sa virtualnom imovinom, dok će se poreski tretman digitalne imovine zaokružiti kroz set poreskih zakona”, pojasnili su iz Ministarstva finansija.

Iz Ministarstva naglašavaju da je pitanje datuma i primjene budućih zakonskih rješenja u ovoj oblast još uvijek u razmatranju, imajući u vidu da implementacija MICA-e u EU počinje u julu 2024. godine i to samo za dio koji se odnosi na „stablecoins“, dok će ostatak MICA regulative biti u primjeni tek od januara 2025. Iz tog resora dodaju da je preliminarni stav radne grupe i Ministarstva finansija da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo, ne bi trebalo da primjenjuje regulative EU prije nego se one implementiraju u zemljama EU i to pitanje će, kako navode, svakako biti predmet dalje zajedničke analize sa predstavnicima EU, MMF-a i Svjetske banke.

“Uvjereni smo da Crna Gora, kao zemlja koja teži ka ubrzanom članstvu u EU, i u ovoj oblasti treba da se pozicionira kao kredibilna i transparentna destinacija, gdje će se pružiti pravna sigurnost kriptoindustriji i investitorima, ali u isto vrijeme obezbijediti adekvatan nivo zaštite korisnika. Ministarstvo finansija i regulatori u Crnoj Gori mišljenja su da ne treba podleći brzim i nepotpunim nacionalnim rješenjima, koja mogu da dovedu do nepotrebne eskalacije rizika i koja nas, u krajnjem, mogu skupo koštati kada je u pitanju međunarodna reputacija Crne Gore”, poručeno je iz Ministarstva finansija.

Predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić takođe podsjeća da u Crnoj Gori trenutno ne postoji regulativa koja uređuje ovu oblast, ali dodaje da je određeni broj zemalja ovu oblast na neki način pokušao urediti i primjenjuje određene principe ili pravila. Prema njegovim riječima, za sada, najsveobuhvatniji regulatorni okvir za kripto-imovinu u svijetu usvojen je u EU.

“MiCA je uredba – propis koji reguliše tržišta kriptoimovine na cijeloj teritoriji EU. Usvojio ga je 20. aprila ove godine Evropski parlament pa bi trebalo da stupi na snagu u drugoj polovini naredne godine”, rekao je Drinčić.

Dva zakonska rješenja bez ,,zelenog svjetla“

On smatra da će usvajanjem najavljenih zakonskih rješenja biti regulisan nadzor i regulacija aktivnosti povezanih sa digitalnom imovinom.

“Definitivno da hoće, s tim što treba uzeti u obzir i činjenicu da svako zakonsko rješenje sa sobom nosi i donošenje čitavog niza podzakonskih akata, raznih pravila i uredbi, koji se ne odnose samo na tržište kapitala već i na poreski tretman te vrste imovine, zatim regulative sa aspekta sprečavanja pranja novca… Do sada su u Crnoj Gori postojala dva napisana zakonska rješenja, međutim nijesu dobila zeleno svjetlo međunarodnih partnera i koliko sam upoznat nijesu ni krenula u zakonsku proceduru za razmatranje”, kazao je Drinčić.

On je naveo da je prije nekoliko mjeseci CBCG u kontaktima sa MMF i Svjetskom bankom razmatrala ovo pitanje i tada je iskazana zainteresovanost obje ove institucije da pomognu Crnoj Gori u implementaciji dijela zakonodavstva koji se tiče prvenstveno sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

“Nakon razmijenjenih mišljenja na nivou institucija u Crnoj Gori i SB i MMF prijedlog je da osnov za izradu zakona o digitalnoj imovini bude upravo usvojena regulativa na nivou EU, Markets in crypto assets (MiCA). MICA je definisala različite vrste nadležnosti u zavisnosti od toga da li se radi o trgovini ili plaćanjima u kriptovalutama. Upravo iz tog razloga imenovana je radna grupa sastavljena od predstavnika CBCG, Komisije za tržište kapitala, ANO i Ministarstva finansija i ideja je da se radi na transpoziciji MICA-e u skladu sa domaćom legislativom, ali i da se posebnim zakonskim rješenjima pokriju oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma kao i poreski tretman”, saopštio je Drinčić.

On ističe da je jasno da Crna Gora nije jedina, već naprotiv ,,nalazi se u velikoj većini zemalja“ u kojima kriptovalute još uvijek nijesu regulisane tako da on ne vidi razlog zašto bismo kao zemlja bili atraktivniji u odnosu na neke druge zemlje koje takođe nemaju regulativu u ovoj oblasti.

“Realna opasnost od raznih zloupotreba postoji i zbog toga je jako važno raditi na edukaciji ljudi i informisanju javnosti kroz medije sa što više činjenica i argumenata “, naglasio je Drinčić.

On očekuje da će CBCG, KTK, ANO u saradnji sa državom što prije imati usklađen tekst zakona iz ove oblasti u skladu sa svim preporukama EU i da će parlament usvojiti to zakonsko rješenje.

“To je najkraći i najbolji put zaštite svih građana Crne Gore od raznih prevaranata, ali i svih onih koji se ovim poslom žele baviti na nezakonit način. Samim tim svima onima koji budu željeli da se bave trgovinom kriptovalutama ili investiranjem u iste omogućićemo da to rade na zakonom propisan način. Kao jedan od dokaza ovoj mojoj tvrdnji navešću informaciju iz našeg bližeg okruženja, zemlje članice EU, da od kraja iduće godine nakon implementiranja MICA-e Zagrebačka berza ima namjeru da omogući svojim učesnicima trgovanje i tom vrstom imovine”, istakao je Drinčić.

Odgovarajući na pitanje da li državni organi u ovom trenutku vrše bilo kakvu kontrolu tržišta kriptovaluta u Crnoj Gori, Drinčić je naveo da je to pitanje za svaku insituciju posebno.

“Što se tiče Komisije za tržište kapitala mi trenutno nemamo informacije da se neko pravno lice koje je licencirano za obavljanje poslova iz dijela regulative koju mi kontrolišemo bavi ovim poslovima”, rekao je Drinčić i dodao da u svakom slučaju svi građani koji se bave trgovinom ovom vrstom imovine moraju biti oprezni i svjesni povećanog rizika prilikom investiranja u ovu imovinu.

“Nakon što se usvoje zakonska rješenja koja će ovu oblast regulisati jedan dio tih rizika će definitivno nestati i ostaće više ili manje izraženi rizici koji postoje prilikom investiranja u bilo koji drugi oblik imovine”. zaključio je Drinčić.

Nelegalne transakcije sa kriptomata u Tivtu

Odgovarajući na pitanje da li državni organi vrše bilo kakvu kontrolu tržišta kriptovaluta u Crnoj Gori, kao i koliko u Crnoj Gori postoji kriptomata i da li su oni legalni, iz Ministarstva finansija su ukazali da je postojao jedan nelegalni kriptomat u Tivtu.

“Ministarstvo finansija je usljed saznanja da se takve transakcije obavljaju sa nelegalnog kriptomata, odnosno bankomat za kriptovalute, koji postoji u Tivtu, 13. juna uputilo nalog Upravi prihoda i carina da, sa aspekta svojih nadležnosti, izvrši inspekcijsku kontrolu objekta „Salon Prive“, a očekujemo i da se Centralna banka uključi, sa aspekta svojih nadležnosti, kao i MUP, odnosno Uprava policije i njihova Finansijsko-obavještajna jedinica”, kazali su iz Ministarstva.

Drinčić je pojasnio da je kriptomat neka vrsta dvosmjernog bankomata gdje, kako kaže, umjesto sa bankarske kartice razmjenu iz fiata u kripto i obrnuto radite sa svog elektronskog novčanika tzv. walleta.

“Što se tiče samih kriptomata u Crnoj Gori, iz medija sam saznao da postoje ili su postojali i u Crnoj Gori”, dodao je Drinčić.