Video
Kako su saopštili iz Atlantskog saveza, Dukaj je na panelu „Upravljanje u digitalnom dobu: Transformacija, komunikacija i povjerenje javnosti“ na 2BS Forumu podsjetio da je na funkciju ministra stupio u maju 2021. godine, uoči velikog sajber napada koji je Crnu Goru pogodio u avgustu te godine, te da su tada uočeni brojni nedostaci u sistemu zaštite.
Kako je naveo, Crna Gora u tom periodu nije imala neprekidnu zaštitu informacionih sistema 24 sata dnevno, zakonodavstvo usklađeno sa standardima Evropske unije i NATO-a niti adekvatno razvijene institucije i kapacitete za zaštitu kritične infrastrukture.
Dukaj je istakao da je, uz podršku međunarodnih partnera, Ministarstvo javne uprave pokrenulo sistemske reforme u oblasti sajber bezbjednosti. Među ključnim rezultatima naveo je usvajanje Zakona o informacionoj bezbjednosti i uspostavljanje državnog, odnosno Vladinog CIRT-a, koji obezbjeđuje zaštitu državne informacione infrastrukture 24 sata dnevno.
Dodao je da je u toku formiranje Agencije za sajber bezbjednost, naglašavajući da je Crna Gora, uprkos brojnim izazovima, napravila značajne korake u jačanju otpornosti na sajber prijetnje.
„Koliko budemo ulagali u sajber bezbjednost, toliko ćemo biti sigurniji. Izazovi su sve veći, ali mi je drago što smo u relativno kratkom periodu ostvarili konkretne rezultate“, poručio je Dukaj.
Kao jedan od narednih prioriteta izdvojio je izgradnju državnog data centra, projekta za koji je, kako je naveo, već pripremljena potrebna studijska dokumentacija. Istakao je da je takva infrastruktura ključna za bezbjedno čuvanje podataka građana, institucija i kompanija, izrazivši očekivanje da će realizacija projekta početi u što kraćem roku.
Upitan da li očekuje intenzivnije sajber napade, Dukaj je kazao da se oni dešavaju „i dok mi pričamo“.
„I ti napadi će se nastaviti i u periodu koji je pred nama, posebno jer imamo izbore i pristupanje EU. Znamo koliko će se hibridni uticaj fokusirati na Crnu Goru. Mi smo srećna zemlja jer imamo iskrene partnere i, što je do nas, mi radimo“, dodao je ministar.
Na pitanje da li je bilo političkih uticaja tokom izbora čelnika Agencije za sajber bezbjednost, Dukaj je kazao da su „politički uticaji uvijek prisutni“, a da je namjera međunarodnih partnera bila iskrena.
Upitan da li su stručnjaci utvrdili odakle dolaze hibridne prijetnje o kojima je govorio premijer, Dukaj je rekao da ne želi da ulazi u detalje, ali da „ono što je naša odgovornost i nadležnost, radimo svakodnevno“.
Kazao je i da hibridne prijetnje dolaze iz susjedstva.
„Hibridne prijetnje dolaze i iz zemalja susjedstva. Te prijetnje se dešavaju uvijek, a posebno u ovom periodu, i dešavaće se još više jer imamo dva ključna događaja: izbore, koji će, nadam se, biti održani u jednom danu, i pristupanje EU“, ponovio je Dukaj.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ocijenila je da je borba protiv dezinformacija globalni izazov i da utvrđivanje činjenica često kasni za širenjem netačnih informacija, što nije problem samo crnogorskog društva.
„Na institucijama je da medijima i svim zainteresovanima dodatno olakšamo taj posao i pružimo informacije o tome da li postoje narativi koji se kreiraju, da li je riječ o sadržaju nastalom uz pomoć vještačke inteligencije, izolovanoj dezinformaciji ili dijelu šire prijetnje“, poručila je Vujović.
Istakla je da je cilj institucija da skrate vrijeme između pojave dezinformacija i objavljivanja prvih pouzdanih informacija, naglašavajući da je važno pravovremeno saopštiti ono što je moguće potvrditi, uz najavu novih informacija čim budu dostupne.
Vujović je ukazala i na odgovornost medija i institucija u ovom procesu.
„Na nama je da skratimo period između pojave dezinformacija i objavljivanja prvih pouzdanih informacija. Možemo odmah saopštiti ono što možemo potvrditi, uz najavu kada ćemo objaviti nove informacije, kako bismo na dezinformacije odgovarali u realnom vremenu“, kazala je ministarka.
Podsjetila je da Zakon o medijima propisuje obavezu poštovanja dužne novinarske pažnje, dok je zadatak institucija da redakcijama i javnosti obezbijede dodatne informacije koje će im pomoći da prepoznaju prirodu dezinformacija, utvrde da li je riječ o sadržaju generisanom vještačkom inteligencijom i procijene da li je određeni slučaj izolovan ili dio šire kampanje.
Govoreći o evropskom regulatornom okviru, ministarka je navela da je Crna Gora usvojila Akt o digitalnim uslugama (DSA), koji će početi da se primjenjuje danom pristupanja Evropskoj uniji. Do tada, kako je istakla, predstoji priprema sistema koji će omogućiti brže reagovanje na dezinformacije, kako kroz razvoj softverskih rješenja tako i kroz unapređenje komunikacije između nadležnih institucija i drugih aktera.
Posebno je naglasila značaj koordinacije sa velikim digitalnim platformama, ističući da će uspostavljanje odgovarajućeg mehanizma saradnje biti važno za efikasniji odgovor na širenje dezinformacija.
Vujović je kazala i da država pokušava da napravi sistem koji će jačati njenu otpornost na dezinformacije, ali koji neće narušavati slobodu i nezavisnost medija.
„Granice moraju biti jasno definisane zakonom, kroz ovlašćenja i ograničenja u pogledu toga šta ko može da radi. Nemamo pravo da sopstvene stavove proglašavamo jedinim ispravnim tumačenjem događaja, jer je kritika vlasti sastavni dio političkog života. U medijskom setu zakona predvidjeli smo niz rješenja koja se odnose na zaštitu slobode izražavanja“, poručila je Vujović.
Govoreći o vještačkoj inteligenciji i regulativi u ovoj oblasti, Dukaj je najavio da će strategija za vještačku inteligenciju biti završena do kraja godine.
Rekao je i da se suočava sa manjkom eksperata za ovu oblast.
Preporučeno
„Mjesecima tražim eksperta za AI i ne mogu da ga nađem, tako da ćemo morati da angažujemo eksperte sa strane“, naveo je Dukaj.
