Video
Žabljački turistički poslenici trpe ogromne gubitke, jer je većina njih i kreditno zadužena, a prošlogodišnji profit je uložen u renoviranje, adaptaciju i proširenje kapaciteta. Ukupnu situaciju čini još težom činjenica da na Žabljaku zimske turističke sezone praktično nije ni bilo 0 dosadašnjem dijelu sezone i o nastavku iste Mile Stijepović, vlasnik hotela „Javor“ i dugogodišnji uspješni žabljački privrednik, kaže da se očekuje nastavak agonije.
“Što se tiče dosadašnjeg dijela i toka sezona, svi se pitamo da li je 1.jula trebalo i da otvaramo svoje ugostite ljske objekte. A da li je za to uzrok samo proglašenje epidemije zarazne bolesti ili su tu još i drugi faktori to je već drugo pitanje. Sada se pokazalo da smo sve previše vezali za inostrane goste, nego za domaće tržište. Vremenom unazad svi u turizmu tražili su uglavnom inostrane goste koji su istovremeno bolje platežni gosti nego za domaće goste koji su zahtijevali razne povoljnosti i niže cijene usluga. Mislim da tu ima propusta i da nam se sada svima obilo o glavu”, kaže Stijepović za „Dan“.
Što se tiče nastavka sezone, a imajući u vidu sve trenutne okolnosti, ocjenjuje, teško se može očekivati ikakvo poboljšanje.
“Možda nešto pred kraj sezone, naravno ako dođe do smirivanja epidemije. I to ako se desi, biće puko ublažavanje katastrofalnih posledica kompletno propale turističke sezone. Ali i to samo u slučaju da se otvore granice, jer bez otvaranja granica nema turizma”, kaže Stijepović i dodaje da su ovo okolnosti koje su zadesile cio svijet, i ovo treba da bude za nauk svima, za cijelo turističko tržište.
Mi se moramo ponašati no onoj narodnoj „cvijeće se uvijek bralo oko sebe“. A šta to znači? Znači da se mi moramo što više okrenuti i osloniti na domaće tržište. To ne znači da se zapostavlja inostrano, ali domaće tržište smo bili zapostavili i to nas je ovog puta dodatno koštalo poručuje Stijepović i upućuje apel državnim organima kako bi se uklljučili u rješanjanje nastale situacije.
“U ovakvim situacijama nema cnaca za turizam ako svi složno ne prihvatimo da svi gubimo. Jer ako državna uprava i državna preduzeća izbjegavaju da snose posledice epidemije, već samo privreda, onda nam nema spasa. Ne mogu se smanjivati zarade u privredi ili čak ostajati bez posla, a da to ne bude u državnim organima. Moramo prije svega dati preporuku kako bi se sve moguće rezerve iskoristile da bi se koliko toliko na nogama održao ovaj dio privrede.
A održati se na nogama, odnosno natržištu nemoguće je ako nijesmo solidarni. To mora da osjeti svako i u privredi i van privrede. Sada se vidi da su zarade u vanprivredi mnogo veće iako oni žive i finansiraju se od privrede. Drugi troškovi, zavisni i operativni, su takođe veći u vanprivredi, što je takođe anomalija. U vanprivredi, bez obzira na produbljivanje krize, recimo i dalje se ne smanjuje vozni park, reprezentacija, neke nazovi nagrade i sl.-to ne vodi ničemu dobrom”, zaključuje Stijepović.
Predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor Veljko Ostojić ističe da je pandemija KOVID-19 uzela je svoj danak.
“Do danas nema ni pet odsto gostiju u odnosu na prošlu godinu. Uredno smo registrovali čamce, obnovili opremu, neko od nas kupio i vozila za prevoz gostiju i sve ostalo. A sada sve je to palo u vodu. Dostigla su nam razna plaćanja, razumijevanja malo ili nimalo. Primjera radi, Uprava za vode traži da platimo neustavne takse iako a nismo ni stotinu gostiju spustili ni uz Taru. Skiperi i ostali zaposleni ostali su bez posla i izlaza nema”, kaže Ostojić.
Dvije loše sezone ostaviće ozbiljne posljedice
Da je ovogodišnja turistička sezona na Žabljaku u potpunom kolapsu potvrđuje i nedavna izjava Vanje Šarović Krgović, direktorice TO Žabljak.
“Dvije loše sezone zaredom ostaviće ozbiljne posledice. Zimska sezona je bila jako loša, onda smo ušli u novi period, gdje nas je zadesio problem na globalnom nivou. Ono urro je loše je što imamo loše sezone u koitinutetu uito će ostavigi ozbiljne posljedice”, kazala je nedavno Šarović Krgović i navela da je na Žabljaku za vrijeme praznika zabilježena veća posjećenost.
“Imali smo 150 turista u hotelskom smještaju, a 300 u privatnom, uglavnom su to bili domaći turisti”, rekla je Krgović Šarović.
Seoska domaćinstva nemaju ni posjeta
Da paradoks i nevolja budu još veći, na osnovu administratavne odluke i naredbi HRT donesešenih iz nekih kancelarija, na pljevaljskoj strani kanjona svi restorani i ostali ugostiteljski objekti su morali biti zatvoreni, dok na drugoj strani kanjona na par desetina ili stotina metara ugostiteljski objekti rade, a sanim tim nešto i prihoduju.
Seoska domaćinstva nemaju posjeta ni noćenja, a proizvođači iz tih sela nemaju koie plasirati svoje domaće proizvode.
Preporučeno
“Nema više toga, kao da je sve utihnulo. Prostor, na i oko legendarnog mosta na Tari, je sablasno prazan”, priča Veljko Ostojić i dodaje da će se dosta firmi ugasiti, a i država koja obećava će takođe biti na gubitku.
