Video
Budžet Fonda rada za 2020. godinu od 1.780.000 eura biće dovoljan za izmirenje svih obaveza, ocijenio je za Dnevne novine direktor Kemal Đečević. Dobra vijest je, kaže, i što stečajci više neće morati da čekaju na okončanje stečajnog postupka, jer novi prijedlozi zakona o radu i o Fondu rada tako propisuju.
Preporučeno
Kako ističe, novim Predlogom zakona o radu i Predlogom zakona o Fondu rada o kojima se na predlog Vlade prethodne sedmice raspravljalo u parlamentu uvode se brojne novine, među kojima i mogućnost da zaposleni ostvari svoja prava i prije okončanja stečajnog postupka, što do sada nije bio slučaj.
Đečević kaže da smo svjedoci da su stečajni postupci trajali godinama i da su zaposleni morali čekati okončanje stečajnog postupka da bi ostvarili svoja prava. Nakon usvajanja tih zakona u Skupštini, kako je rekao, radnici više neće morati da čekaju okončanje stečajnog postupka kako bi namirili potraživanja iz radnog odnosa.
“Tokom 2019. godine za potraživanja radnika kojima je radni odnos prestao usljed stečaja ili tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena Fond rada isplatio je 230 otpremnina u ukupnom iznosu od 441.054 eura, dok je za garantovane zarade na osnovu 267 rješenja ukupno isplaćeno 365.182,97 eura”, naveo je.
Dodaje da je ostalo neobrađeno 2.314 zahtjeva za otpremnine usljed stečaja i 19 zahtjeva za isplatu garantovanih zarada.
“Neobrađeni zahtjevi se uglavnom odnose na podnosioce kojima su u prethodnom periodu isplaćena potraživanja od države ili poslodavca, lica isplaćena od poslodavca po osnovu prestanka radnog odnosa zbog tehnoekonomskih promjena po propisima koji su važili u momentu prestanka radnog odnosa podnosioca, zatim podnosioci kojima je radni odnos prestao po sporazumu između zaposlenog i poslodavca”, objasnio je Đečević.
Dio zahtjeva se, ukazuje, odnosi i na osobe koje je u prethodnom periodu isplatila država (SSCG ili Ministarstvo rada i socijalnog staranja), kao i osobe kojima je izvršen dokup staža da bi ostvarili pravo na starosnu penziju, a kojima je radni odnos prestao u periodu od 14. avgusta 1990. do 29. jula 2003. godine.
“Neobrađen je ostao i dio zahtjeva koji se odnosi na isplatu otpremnina, a koji su predati nakon zakonom propisanog roka od 8. januara 2011. godine. Dio zahtjeva za isplatu garantovanih zarada i uplatu poreza i doprinosa i povezivanje staža, u fazi su obrade od stručne službe, koja utvrđuje osnovanost podnijetih zahtjeva”, pojasnio je Đečević.
Budžetom za 2020. godinu, kako je rekao, za isplatu potraživanja opredijeljeno je ukupno 1.780.00 eura.
“Od toga, na isplatu otpremnina, na godišnjem nivou, odnosi se 370.220,17 eura, na isplatu garantovanih zarada, takođe na godišnjem nivou, 850.000 eura zbog novog Zakona o radu i Zakona o Fondu rada, kojim će zaposleni moći da ostvare svoja prava i bez okončanja stečaja, a na poreze i doprinose i povezivanje staža, na godišnjem nivou, 250.000 eura”, precizirao je Đečević i ocijenio da će planirana sredstva biti dovoljna za izmirenje svih obaveza.
Novim zakonskim rješenjima, ističe, utvrđeno je ko se sve i zbog čega može obratiti Fondu rada.
“Zaposleni ima pravo na isplatu zarade i naknade zarade za vrijeme odsustvovanja sa rada zbog privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju koju je bio dužan da isplati poslodavac u skladu sa ovim zakonom za svaki mjesec koji nije isplaćen, za period od šest mjeseci prije otvaranja stečaja, naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor usljed krivice poslodavca, za kalendarsku godinu u kojoj je pokrenut stečajni postupak, ako je to pravo imao prije pokretanja stečajnog postupka; kao i otpremnine zbog odlaska u penziju”, rekao je Đečević i dodao da zaposleni ima pravo i na isplatu naknade štete na osnovu odluke suda zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti.
Zaposlenom čija je firma pošla u stečaj zaradu i naknadu zarade tokom bolovanja, kako je kazao, uplaćuje Fond rada nezavisno od okončanja stečajnog postupka.
Ta prava, dodaje, ne mogu ostvariti direktor i članovi organa upravljanja kod poslodavca, bez obzira na vrijeme kada su te poslove obavljali.
“Takođe, zaposlenom kod poslodavca nad kojim je pokrenut stečajni postupak i kome su potraživanja utvrđena u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak, doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za godine radnog staža koje mu nedostaju za sticanje uslova na penziju za koji period mu poslodavac nije vršio uplatu tog doprinosa, uplaćuje Fond rada, nezavisno od okončanja stečajnog postupka”, naglasio je Đečević i zaključio da će se Fond rada, za isplaćena potraživanja, pojaviti kao povjerilac pred Privrednim sudom, ukoliko ima stečajne mase.
