Video
Vlada Crne Gore odgovorno i aktivno radi na zaštiti svojih vodnih resursa, njihovom održivom korišćenju i zaštiti od brojnih rizika u ovoj oblasti, dajući odgovor na brojne izazove koje su posljedica sve izraženijih klimatskih promjena. U tom pravcu na nacionalnom nivou i u saradnji sa međunarodnim partnerima u Crnoj Gori se realizuje niz projekata, čija je posebna važnost u pozitivnom prekograničnom uticaju i promociji dijaloga i zajedničkog rješavanja problema i izazova.
Preporučeno
Jedan od tih projekta koji se realizuje u saradnji sa UNDP, predstavljen je danas u Ulcinju. Riječ je o regionalnom projektu „Klimatski otporno, integralno upravljanje rizicima od poplava u prekograničnom slivu rijeke Drim na Zapadnom Balkanu, koji realizuju Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Projekat se finansira iz Adaptacionog fonda, sa više od 9 miliona dolara, od čega je Crnoj Gori na raspolaganju 2,3 miliona dolara koji će biti utrošeni na regulaciju rijeke Bojane, rijeke Gračanice na području opštine Nikšić, kao i na jačanje institucija i mjere eliminisanja negativnog antropogenog uticaja na vodotocima sliva Drima. Predstavljanju projekta u Ulcinju prisustvovao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori g-đa Daniela Gašparikova.
Dijalog i zajednički odgovor na zajedničke probleme
Govoreći na prezentaciji projekta, potpredsjednik Simović je kazao da ovaj projekat daje odgovore na višedecenijske probleme sa poplavama koje osjećaju lokalne zajednice, zatim probleme na nivou tri uključene države, kao i probleme na regionalnom nivou u području ovog sliva.
Ključne poruke ovog projekta, kako je istakao, jesu prekogranična saradnja, dijalog kao najbolja potvrda dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa između država i pristup da je potrebna prekogranična saradnja, a a ne prekogranični problem.
“Ovaj projekat potvrđuje ovaj pristup i on treba da bude vodilja u svim narednim izazovima koje imamo u ovom području, a koji se tiču odnosa i upravljanja sa prekograničnim vodotocima”, ocijenio je Simović.
On je dodao da je projekat i odgovor na globalne izazove kao posljedice sve izraženijih klimatskih promjena.
„Vjerujemo da ovakvom zajedničkom brugom i zajedničkim odgovorima, tri države – Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, uz podršku Adaptacionog fonda, uz učešće UNDP, dajemo zajednički odgovor na zajedničke izazove. Za nas su veoma važni projekti koji imaju brzi početak, vidljiv efekat, koji su preventiva u odnosu na ekonomske štete, probleme građana. Zato molba i poruka projektnom timu da ne gubimo vrijeme. Da što prije, nadam se početkom iduće godine, označimo da su počeli radovi“, kazao je Simović.
On je podsojetio i na ostale projekte pokrenute u posljednje vrijeme, a koji su pokazatelj kvalitetnijeg odnosa prema našim vodotocima, a koji su, takođe, rezultat, dobre komunikacije i saradnje sa međunarodnim partnerima.
„Zajednički, osmišljeno, uz snažnu podršku međunarodnih partnera, ušli smo u fazu da dajemo osmišljene i pravimo dobre poteze koji idu u pravcu davanja odgovora na klimatske promjene, integralno upravljanje rizicima, posebno od poplava“, poručio je Simović.
U komunikaciji sa Albanijom da izjednačimo kote nasipa na Bojani
Simović je preciziro da će od 2,3 miliona dolara, Crna Gora 1,3 miliona dolara opredijeliti za infrastrukturne radove na Bojani i rijeci Gračanici i izradu projektne dokumentacije, kako bi se infrastrukturni radovi uradili kvalitetno.
„Mi moramo konačno da dobijemo kote nasipa koji su podignuti na Albanskoj strani. Moramo nivo naših nasipa da izjednačimo sa tim kotama, jer u suprotnom imamo veće probeme i opasnosti. Siguran sam da ćemo preko ovog projekta u dobroj komunikaciji sa našim kolegama iz Albanije obezbijediti te podatke i nasipe na Bojani dovesti u nivelaciju sa onima u Albaniji“, kazao je Simović, navodeći da će za infrastrukturne radove u Ulcinju biti utrošeno 800 hiljada dolara, dok će za za radove na Gračanici biti utrošeno oko 100.000 dolara, uz prethodnu izradu projekta regulacije i za tu rijeku.
Gašparikova: Crna Gora uspješna na planu ublažavanja efekata klimatskih promjena
Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova istakla je posvećenost Crne Gore Pariskom klimatskom sporazumu: „Crna Gora je već ostvarila cilj i smanjila emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 30% i to mnogo prije zacrtanog roka 2030. godine. Od ukupno 197 zemalja potpisnica sporazuma, Crna Gora se već nalazi u grupi od samo 16 država koje su ispunile ovaj cilj.“
Pored očiglednog uspjeha u mitigaciji, odnosno ublažavanju efekata klimatskih promjena, ona je ukazala na neopodnost uvođenja mjera adaptacije – odnosno boljeg prilagođavanja na promjene u klimi. Gašparikova je ukazala da su poplave iz 2010. godine još uvijek bolni podsjetnik na to da je preko 9,300 ljudi, odnosno 1,5% ukupnog stanovništva Crne Gore, bilo prisiljeno da napusti svoje domove, pri čemu su poplave uzrokovale gubitke i štetu od gotovo 1,5% BDP.
„Prednosti adaptacije su višestruke, izdvojiću samo tri ključne: prvo, adaptacija pomaže da se izbjegne trošak potencijalnih šteta uzrokovanih ekstremnim vremenskim uslovima; drugo, ima pozitivan uticaj na privredu – smanjenjem rizika se povećava produktivnost, podstiču inovacije i privlače investicije; i kao treće – adaptacija donosi prednosti po društvo i životnu sredinu. Prema procjenama, ukupan povraćaj na ulaganje u otpornost na klimatske promjene je visok i kreće se od 2 do 10 eura povrata na svaki uloženi euro“, pojasnila je Gašparikova.
Ujedno je podsjetila da su vode zajednički resurs i iziskuju zajedničku odgovornost i regionalnu saradnju.
„Zato smo se i okupili ovdje danas da predstavimo regionalni projekat za basen rijeke Drim, koji se finansira iz Adaptacionog fonda. Projekat teži unapređenju upravljanja rizikom od poplava i to sa lokalnog i nacionalnog do regionalnog nivoa. Od projekta će najveću korist imati opština Ulcinj putem realizacije strukturnih mjera na rijeci Bojani,“ zaključila je stalna predstavnica UNDP, Daniela Gašparikova.
Osim projekata regulacije Bojane i Gračanice, kroz posebne komponente projekta, 200.000 dolara će biti namijenjeno za mjere, kao što je detekcija zona ugroženih nelegalnim odlaganjem otpada, uklanjanje tog materijala iz vodotoka, pošumljavanje kao mjera zaštite od erozije i slično. 300.000 dolara će biti opredijeljeno za dodatno opremanje Hidro-meteorolškog zavoda za unapređenje monitoringa voda i drugih laboratorija za kontrolu kvaliteta voda.
Prezentaciju projekta je kao domaćin otvorio predsjednik Opštine Ulcinj Loro Nrekić, a prisustvovao je potpredsjednik Opštine Nikšić Dragan Perović. Oni su kao predstavnici lokalnih samouprava korisnika projekta izrazili zadovoljstvo zbog realizacije projekta koji će značajno doprinijeti rješavanju dugogodišnjih problema na području ove dvije opštine.
