Video
Nikšićani su podijeljeni po pitanju mišljenja o uvećanim zaradama. Dok neki pozdravljaju povećanje plata kao korak ka poboljšanju životnog standarda, drugi izražavaju zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena i inflacije koja je veća od povećanja.
Početak primjene fiskalne strategije ponovo je otvorio pitanje isplata zarada. Tako je na adresu Unije slobodnih sindikata Crne Gore, stiglo više od 50 žalbi na obračun neto zarada. To ne iznenađuje ekonomskog analitičara Mirzu Muleškovića. Prema njegovim riječima, reforme kao što je ova, dovode do diskrimnacije, jer, kako kaže, dolazi do izjednačavanja zarada novozaposlenih i zaposlenih sa više decenijskim radnim iskustvom.
“Generalno posmatrano, primjedbe koje su se pojavile, i koje su prijavljene od strane zaposlenih su bile za očekivati, jer upravo ovakve reforme dovode do takvih problema u samoj implementaciji. Ono što treba naglasiti u ovom slučaju, da poslodavci ne snose odgovornost za takve primjedbe jer upravo oni su ispoštovali sve zakonske odredbe, ali reforma sama po sebi nije bila detaljno urađena i nije dobro urađena, pa samim tim je dovela do ovakvih nelogičnosti”, smatra Mulešković.
Da ne bi došlo do problema, ovakve reforme, ocjenjuje Mulešković, iziskuju detaljnije analize, ali i vrijeme za implementaciju.
“Ne treba zaboraviti, da ovakve poreske reforme dovode i do kasnijih poremećaja u samom sistemu, pa je za očekivati da će morati da dođe do usklađivanja socijalnih davanja, da dođe do usklađivanja svih drugih davanja pa ćemo morati da rješavamo probleme i kao što smo imali slučaj i sa trudnicama, gdje se zarada obračunava na bazi prethodnih 12 mjeseci, pa samim tim će u ovom trenutku imati ispod minimalne zarade”, kazao je on.
Preporučeno
Uvođenju fiskalne strategije, poznatije kao Evropa sad 2, prethodile su izmjene zakona u crnogorskom parlamentu, kako bi mogao da se sprovodi. Izmjenom Zakona o obaveznim socijalnim doprinosima, doprinos za zaposlenog smanjen je sa 15 na 10 odsto. Stupila je na snagu i izmjena Zakona o radu kojom se minimalna zarada povećava sa 450 na 600 eura, i na 800 za visokoškolce. Programom, prema najavama premijera Milojka Spajića, prosječna zarada iznosi hiljadu eura. Zaposleni koji sumnjaju u tačnost obračuna imaju pravo da se žale Inspekciji rada koja je nadležna za kontrolu.
