Video
Ovo je ocijenjeno na panelu pod nazivom „Uloga dijaspore u ekonomskom razvoju”, tokom kojeg su učesnici Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022 bili u prilici da čuju uspješne priče koje svjedoče o velikom potencijalu dijaspore od afirmisanih privrednika: Hajriza Brčvaka, vlasnika i direktora MIH – GmbH, Njemačka, suvlasnika više kompanija u Crnoj Gori, Vladana Todorovića, vlasnika i direktora Advanced Security Technologies, Srbija, dr Srđana Plamenca, člana Alijanse Crna Gora – Njemačka, Lilijan Sulejmanović, osnivačice i vlasnice Bardo brenda, Bosna i Hercegovina, te Anta Medića, direktora i suvlasnika kompanije Pulsar Laboratories, Hrvatska. Moderator je bio Sanjin Arifagić, regionalni direktor za Jugoistočnu Evropu Financial Markets International.
Moderator Sanjin Arifagić kazao je da živimo u vremenu u kom globalna dijaspora nikada nije bila veća, a koja je tokom godina kući poslala oko 708 milijardi dolara.
“Zapadni Balkan je plodno migratorno područje, što je posebno izraženo posljednjih 10-15 godina i petina stanovništva Balkana zapravo živi negdje drugo”, istakao je Arifagić.
Prema njegovim riječima, osjeća se uticaj odlaska mladih i profilisanog kadra u EU, koji su nam preko potrebni, a to dalje dovodi i do smanjenog ekonomskog rasta u državama regiona.
“Neophodno je pokušati naći rješenje kako najbolje uključiti sve resurse koje imamo van naših zemalja i doprinijeti ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana “, zaključio je on.
Vladan Todorović smatra da na Zapadnom Balkanu postoje izvjesna ograničenja u smislu stepena rizika ulaganja, što je jedan od glavnih problema.
On smatra da su politlka i brojna institucionalna ograničenja veliki problem za ulaganje dijaspore, te da bi se njihovim prevazilaženjem dosta olakšao onaj operativni dio.
“Strateško investiranje, ne samo u smislu novca, več i znanja i poslovnih mreža predstavljaju veliki potencijal dijaspore”, ocijenio je Todorović.
Hajriz Brčvak smatra da bi Zapadni Balkan trebalo da se prilagodi evropskom sistemu poslovanja koji ima manje ograničenja za investitore.
On smatra da su brojne mogućnosti, potencijali i interesovanje dijaspore da ulaže u Crnu Goru i domovinu uopšte, ali da postoji jedan prazan prostor između želja i samog početka.
“Svi zajedno moramo raditi na tome kako bi taj početak olakšali, nekome ko želi da investira, I vjerujem da će država učiniti sve kako bi to omogućila, uz pomoć Privredne komore”, kazao je Brčvak.
Prema njegovim riječima, od velikog značaja bilo bi osnivanje posebnog ministarstva za dijasporu koje bi doprinijelo većem povjerenju investitora.
“Dijaspora je najveći resurs koji imaju balkanske države i Crna Gora to treba da iskoristi, jer se mnogo novca u nju donese svake godine. Bez obzira na krizu dijaspora je donosila i ulagala zarađeni novac i to nijesu male svote, od 400 do 700 miliona eura na godišnjem nivou. To treba bolje iskoristiti “, kazao je on.
Naglašava da druga ili treća generacija dijaspore ne smije izgubiti kontakt sa domovinom, za što postoji veliki rizik. Smatra da dijaspora može prenijeti značajno znanje i iskustvo, stečeno vani, koje nam je itekako potrebno.
Lilijan Sulejmanović ističe da u dijaspori postoji velika želja da doprinese razvoju regiona koju nismo još uspjeli da iskoristimo u dovoljnoj mjeri.
“Mislim da je ovo ključni period da razmišljamo na koji način da se uvežemo sa dijasporom i da taj most prema njima ojačamo. Ne možemo očekivati da će sve generacije dijaspore željeti da ulažu ovdje i moramo da ojačamo njeno pasivno ulaganje kroz mreže “anđela”, za šta je ključno unapređenje regulatornog okvira. Značaj pasivnog ulaganja treba jednako razmatrati kao i aktivnog”, kazala je Sulejmanović.
Ona vidi mogućnost doprinosa dijaspore ne samo profesionalizaciji sektora usluga, već i razvoja i unapređenja proizvoda za domaće i ino tržište.
Prema njenim riječima, apsolutno je potrebno da države Zapadnog Balkana imaju stratešku viziju razvoja, da znaju u šta žele da investiraju resurse i da na tome zasnivaju pravnu i političku strukturu.
“Ne smijemo zanemariti potencijale poljoprivrede i potrebno je imati viziju kako da iskoristimo njene značajne potencijale”, rekla je ona.
Srđan Plamenac, smatra da interesovanje za ulaganje u Crnu Goru postoji, dijaspora ulaže dosta u nekretnine i pomaže rodbini i familiji, ali je to još uvijek nedovoljno.
“Neophodno je formirati opštinske kancelarije u Crnoj Gori, kako bi dijaspora mogla da se ujedni i udruži kapital”, istakao je on.
Kao povoljne uslove za investiranje u Crnoj Gori navodi porez na dobit, koji iznosi svega devet odsto i može biti dobar preduslov za ulaganje.
Plamenac je ukazao i na značaj evropskih fondova, navodeći primjer Hrvatske kojoj je iz njih odobreno 3,9 milijardi, a samo 20% tog iznosa bilo bi dovoljno za Crnu Goru.
Predložio je Privrednoj komori Crne Gore da organizuje investicionu konferenciju, koja bi okupila značajne investitore iz dijaspore, a podržao je ideju Brčvaka o osnivanju Ministarstva za dijasporu koja treba da ima značajan uticaj na njegov rad.
Ante Medić smatra da su proizvodnja i izvoz ključni za budući ekonomski razvoj.
“Neophodna je promjena paradigme. Turizam i usluge se ovdje gledaju kao primarne grane, ali moramo raditi na razvijanju kritičnih tehnologija i komponenti za veće industrije. Tu mislim da je budućnost, jer industrija usluga vodi ka jeftnijoj radnoj snazi. Proizvodnja fizičkog proizvoda i plasman vani je formula uspjeha. Za dugoročni rast treba ulagati u tehnologiju i znanje, te proizvode koji mogu da budu konkurentni na svjetskom tržištu. Ovakve investicije zahtijevaju i edukaciju samog investitora. Cjeloživotna edukacija je nužna kako bi znali u šta uložiti i na koji način”, navodi Medić.
Preporučeno
On dodaje da je potrebno osmisliti posebne finansijske instrumente koji bi privukli investicije i posebno investitore “anđele”.
