Video
Crnogorska ekonomija nastavila je da brzo raste u prvoj polovini 2022, što je rezultat privatne potrošnje i dobre turističke sezone, navodi se u Proljećnoj evropskoj ekonomskoj prognozi za 2023. Međutim, rast je počeo da usporava u drugoj polovini godine, za koji se predviđa da će se nastaviti u 2023. jer visoka inflacija i rastući troškovi zaduživanja opterećuju potrošnju stanovništva i investicije, uprkos primjetnom povecćanju plata u javnom sektoru, penzija i socijalnih davanja.
Predviđa se da će budžetski deficit opadati samo postepeno.
Nakon snažnog rasta u prvoj polovini 2022, privreda je usporila u drugoj polovini godine, čime je cjelogodišnji realni rast BDP-a iznosio 6,1%. Visoka inflacija i politička neizvijesnost bili su glavni udar, navodi se u prognozi.
“U 2022. godini, ekonomska aktivnost je bila vođena porastom privatne potrošnje i izvoza, uz koristi od mjera politike, koje su uključivale naglo povećanje minimalne zarade i ukidanje doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje“, navodi se u dokumentu.
Ekonomska aktivnost je, kako se konstatuje, podržana i prilivom ruskih i ukrajinskih državljana i nastavkom oporavka u turizmu. Nasuprot tome, bruto investicije u fiksni kapital su smanjeni, dok je državna potrošnja samo neznatno proširena. Povecćanje domaće tražnje rezultiralo je brzom ekspanzijom uvoza.
U dokumentu se konstatuje da su predsjednički izbori održani u aprilu, dok au vanredni parlamentarni izbori zakazani za jun.
„Iako bi mogli rezultirati stabilnijom političkom situacije, neizvjesnosti ostaju visoke, sa vjerovatnoćom odlaganje procesa reformi i skretanje fokusa sa neposrednih ekonomskih izazova“, ističe se u dokumentu.
Usporavanje rasta bi trebalo da se nastavi usred nepovratnih posljedica visoke inflacije, strožih uslova finansiranja, i dalje visoke političke neizvjesnosti, kao i slabije spoljne tražnje.
„Kao rezultat toga, ekonomski rast će biti umjeren u 2023. jer cće ovi faktori, zajedno sa baznim efektima, uticati na privatnu potrošnju, oporavak investicija i izvoz turizma. Ipak, rast BDP-a bi mogao da povrati određeni zamah 2024. jer će kapitalne investicije vjerovatno porasti na pozadini stabilnijeg političkog okruženja i stabilizacije troškova finansiranja“, navodi se u izvještaju EU.
Predviđa se da će se trgovinski i tekucći deficiti smanjiti u 2023. zbog očekivanog usporavanja rasta privatne potrošnje. Očekuje se da cće se spoljni deficiti ponovo povećati u određenoj mjeri u 2024. nakon većih investicija.
Ravnoteža rizika je nagnuta je ka dolje zbog slabih izgleda rasta u EU, rastućih troškova finansiranja i uticaja na povjerenje nakon političke neizvijesnosti u zemlji.
Bankarski sektor je, kako se navodi, dobro kapitalizovan i ima dovoljno likvidnosti. Međutim, dok će banke nastaviti da podržavaju privredu, rastući troškovi zaduživanja će smanjiti potražnju za kreditima u 2023. Očekivano ubrzanje investicija u 2024. moglo bi podržati kreditnu aktivnost, posebno za korporativni sektor, navodi se u prognozama.
Ekonomija EU otporna, uprkos izazovima
Evropska ekonomija nastavlja da pokazuje otpornost u izazovnom globalnom kontekstu. Niže cijene energije, smanjenje ograničenja u snabdijevanju i snažno tržište rada podržali su umjereni rast u prvom kvartalu 2023. godine, rastjerujući strah od recesije.
“Evropska ekonomija je u boljem stanju nego što smo predviđali prošle jeseni. Zahvaljujući odlučnim naporima da ojačamo našu energetsku sigurnost, izuzetno otpornom tržištu rada i ublažavanjem ograničenja u snabdijevanju, izbjegli smo zimsku recesiju i spremni smo za umjeren rast ove i sljedecće godine”, kazao je evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni.
Početak godine, kako navode u EU, bolji je od očekivanog, i podiže izglede za privredni rast EU na na jedan odsto u 2023. (u odnosu na 0,8 odsto u zimskoj prognozi) i 1,7 odsto u 2024. (1,6 odsto u zimskoj).
Prema preliminarnoj procjeni Eurostata, BDP je porastao za 0,3 odsto u EU i za 0,1 odsto u eurozoni u prvom kvartalu 2023. Vodeći pokazatelji ukazuju na nastavak rasta u drugom kvartalu.
Evropska ekonomija je, kako se navodi, uspjela da obuzda negativan uticaj ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, prebrodivši energetsku krizu zahvaljujući brzoj diversifikaciji snabdijevanja i značajnom padu potrošnje gasa.
„Primjetno niže cijene energije probijaju se kroz privredu, smanjujući proizvodne troškove preduzeća. Potrošači takođe vide da njihovi računi za energiju padaju, iako će privatna potrošnja ostati prigušena jer rast plata zaostaje za inflacijom“, navodi se u proljećnoj prognozi evropske ekonomije.
Kako inflacija ostaje visoka, uslovi finansiranja će se dodatno pooštravati.
Preporučeno
„Iako se očekuje da će se ECB i druge centralne banke EU bližiti kraju ciklusa povećanja kamatnih stopa, nedavne turbulencije u finansijskom sektoru će verovatno dodati pritisak na cijenu i lakoću pristupa kreditima, usporavajući rast investicija i posebno stambene investicije“, navodi se u prognozi.
