Vlada će 2020. za razvoj sjevera izdvojiti preko 150 miliona eura

Vlada će 2020. za razvoj sjevera izdvojiti preko 150 miliona eura

Standard

08/08/2019

09:16

Vlada iz kapitalnog budžeta u 2020. godini planira nastavak realizacije već započetih kapitalnih projekata u sjevernoj regiji procjenjene vrijednosti od preko 150 miliona eura, uz stvaranje prostora za otpočinjanje realizacije novih projekata, saopšteno je iz Ministarstva finansija povodom kako su naveli, “neistinitih tendencioznih i zlonamjernih tvrdnji koje su objavljene u pojedinim medijima da Vlada navodno […]

Vlada iz kapitalnog budžeta u 2020. godini planira nastavak realizacije već započetih kapitalnih projekata u sjevernoj regiji procjenjene vrijednosti od preko 150 miliona eura, uz stvaranje prostora za otpočinjanje realizacije novih projekata, saopšteno je iz Ministarstva finansija povodom kako su naveli, “neistinitih tendencioznih i zlonamjernih tvrdnji koje su objavljene u pojedinim medijima da Vlada navodno za 12 opština ne predviđa ni centa izdvajanja u kapitalnom budžetu za 2020. godinu.

“Iznijete tvrdnje nemaju nikakvog utemeljenja u realnosti. Naprotiv. Vlada je u 2019. godini u kapitalnom budžetu za pomenute opštine izdvojila preko 22 miliona eura, za realizaciju projekata ukupne vrijednosti od preko 150 miliona eura, čija realizacija će se nastaviti u narednom periodu, imajući u vidu da su dominantno u pitanju višegodišnji projekti. Lista prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u 2020. godini, koju je Vlada usvojila na 132. sjednici održanoj 1. avgusta 2019. godine sadrži samo dio projekata, odnosno samo one projekte koji su rangirani vrednovanjem kriterijuma u skladu sa Odlukom o izradi kapitalnog budžeta i utvrđivanju i vrednovanju kriterijuma za izbor kapitalnih projektata”, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.

Kako navode, odlukom su utvrđeni osnovni i dopunski uslovi koje kandidovani projekti moraju da zadovolje da bi bili razmatrani za finansiranje iz kapitalnog budžeta države, kao što je već izrađena planska dokumentacija, studija opravdanosti, minimum vrijednosti u zavisnosti od tipa projekta i sl.

Povezani članci

“Takođe, Odlukom su precizirani kriterijumi za vrednovanje projekata, kao što su: riješeni imovinsko-pravni odnosi, izrađen glavni projekat, obezbijeđenost drugih izvora finansiranja, doprinos ravnomjernom regionalnom i privrednom razvoju, doprinos zaštiti i valorizaciji kulturne baštine”, ističu u Ministarstvu.

Od 29 kapitalnih projekata koji su utvrđeni u Predlogu Liste, u Vladi navode da su dominantno prisutni projekti višegodišnjeg karaktera, u ukupnoj procijenjenoj vrijednosti od 91 milion eura, te će projekti koji budu utvrđeni u Konačnoj Listi biti realizovani u narednom višegodišnjem periodu.

Navode da predlog Liste prioriternih projekta sadrži samo nove projekte koji će potencijalno prvi put biti uključeni u kapitalni budžet države.

“Naime, shodno Odluci, Lista ne sadrži projekte koji su već započeti, odnosno uvršteni u kapitalni budžet Zakonom o budžetu Crne Gore za 2019. godinu, imajući u vidu da se isti, shodno Odluci, smatraju prioritetnim projektima i njihova realizacija se nastavlja i u narednom periodu do završetka istih”, kazali su iz Ministarstva finansija.

Pored navedenog, projekti koje reguliše posebna regulativa, odnosno projekti utvrđeni Zakonom o autoputu i Zakonom o Prijestonici, ne podliježu vrednovanju kriterijuma u skladu sa Odlukom, te isti nijesu uključeni u predloženu Listu prioritetnih projekata.

Takođe, Lista ne sadrži projekte koji se finansiraju iz fondova EU kroz pretpristupni instrument, imajući u vidu da se sredsta iz IPA fondova obezbijeđuju namjenski potpisivanjem međunarnodnog sporazuma o finansiranju za konkretne projekte, i realizuju se shodno međunarodnim procedurama.

“S tim u vezi, imajući u vidu da je Odluka o izradi kapitalnog budžeta i utvrđivanju i vrednovanju kriterijuma za izbor kapitalnih projektata, shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i utvrđenoj dinamici izrade kapitalog budžeta države, sada prvi put primijenjena u praksi, značajan broj kandidovanih projekta od strane državnih institucija i opština, tačnije 134 projekta od ukupno 251 kandidovanih projekata, su projekti koji su već utvrđeni u kapitalnom budetu u 2019. godini i po prioritetu se njihova realizacija nastavlja i u narednom periodu, dok su preostali projekti vrednovani shodno precizno utvrđenim kriterijumima i, na osnovu toga, rangirani u predloženoj Listi”, navode u Ministarstvu.

Dalje ističu da su Zakonom o budžetu Crne Gore za 2019. godinu, u okviru kapitalnog budžeta države, opredijeljena sredstva za početak i nastavak radova razvojnih projekata, a koji nijesu bili predmet Liste prioritetnih projekta, već se realizacija istih nastavlja u narednom periodu, u opštinama: Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Gusinje, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plav, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Tivat, Tuzi, Šavnik, Ulcinj, Žabljak.

“Bitno je istaći prisutnost snažnog investicionog zamajca u pojedinim opštinama, koji je otpočeo i realizuje se u tekućoj godini, i koji će biti nastavljen u narednom periodu, imajući u vidu razvojni, višegodišnji karakter ovih kapitalnih projekata”, naglašavaju u Ministarstvu.

S tim u vezi, na području opštine Pljevlja, u kapitalnom budžetu države za 2019. godinu opredijeljena su sredstva za realizaciju pripremnih radova i stvaranja pretpostavki za realizaciju kapitalnih projekata u narednom višegodišnjem periodu u vrijednosti od 30 miliona eura.

“Neki od projekata koji će biti realizovani u narednom periodu su: Projekat sprovođenja mjera smanjenja zagađenja i toplifikacije Pljevalja; Izgradnja, rekonstrukcija i sanacija sistema za upravljanje otpadnim vodama; Vrtić u Pljevljima; OŠ u Gukama”, saopšteno je iz Ministarstva.

Pored navedenog, od posebnog značaja predstavlja projekat Izgradnje i rekonstrukcija sistema vodosnadbijevanja u opštini Pljevlja.

“Naime, Izgradnjom i rekonstrukcijom glavnog cjevovoda Pliješ – grad za visoku i nisku zonu vodosnadbijevanja, koji predstavlja primarni dovod za vodosnadbijevanje 70 odsto grada, u značajnoj mjeri će se poboljšati snabdijevanje grada vodom. Dodatno, planirana je rekonstrukcija i dogradnja postrojenja za pripremu pitke vode “Pliješ”, koji predstavlja glavno postrojenje u sistemu vodosnadbijevanja grada, a takođe planirana je rekonstrukcija i izgradnja postrojenja za pripremu pitke vode “Breznica”, ističu u Ministarstvu.

Ostavite komentar

Komentari (0)

X