Vlada ćuti dok divljaju cijene hrane i energenata

Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica (UDG) dr Jadranka Kaluđerović saopštila je Pobjedi da inflacija u Crnoj Gori prati inflaciju u Evropi, i da je prije svega posljedica ubacivanja velike količine novca u sistem tokom kovid perioda, odnosno štampanje novca od strane Evropske centralne banke (ECB). Ona smatra da uloga države pri rastu cijena treba da bude veoma limitirana i usmjerena isključivo na ugrožene socijalne grupe.

Za razliku od nje Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđa Keković očekuje intervenciju države kako bi se obuzdalo povećanje cijena osnovnih životnih namirnica i energenata (goriva, struje). Iz Ministarstva ekonomskog razvoja za sada nema odgovora da li će i što Vlada uraditi da bi spriječila eventualni dalji rast cijena, posebno osnovnih životnih namirnica.

Ograničenje cijena

“Mi očekujemo da se cijene roba i usluga koje se tiču osnovnog životnog standarda zaposlenih i građana na neki način ograniče. A to su cijene mlijeka, hljeba, ulja, struje, goriva. To su neke osnovne stvari gdje bi država morala da zaštiti građane njihov standard na način što će intervenisati i to očekujemo od države”, kazao je Keković Pobjedi.

Govoreći o eventualnoj ulozi države u intervenciji na ograničenju cijena, on je ipak podsjetio da u Crnoj Gori imamo tržišnu ekonomiju u kojoj cijenu roba i usluga određuje tržište. On kao veliki problem u ovakvoj situaciji, ističe nepostojanje robnih rezervi.

“Crna Gora nema robne rezerve i naravno da mi u USSCG smatramo da treba da ih ima, da bi država mogla da kalkuliše”, rekao je Keković.

Odgovarajući na pitanje da li očekuje da će povećanje cijena naftnih derivata dovesti do povećanja drugih proizvoda, a samim tim i osnovnih životnih namirnica, Keković je saopštio da je gorivo jedan od inputa u svim cijenama roba i usluga i da na neki način determiniše te cijene. On je podsjetio da je USSCG još u julu tražila od Vlade da utvrdi gornju granicu cijene nafte i naftnih derivata čime bi se stalo na put daljem povećanju cijena, a samim tim i daljem pogoršanju socio-ekonomskog položaja građana. On je zagovornik smanjenja akciza na gorivo.

“Mi smo ljetos tražili da se cijena goriva limitira na 1,1 euro. Tražili smo da se to ograniči na vremenski period dok imamo ove trendove na tržištu koji su uzrokovani pandemijom korona virusa. Tražili smo da se država odrekne svojih akciza na iznose preko 1,1 euro cijene goriva za neki vremenski period dok se cijene goriva stabilizuju. Država treba da zaštiti građane tako što će se odreći jednog dijela akciza za vremenski period dok se ukupno cijene roba i usluga ne stabilizuju na tržištu”, izjavio je Keković.

Cijene eurodizela i lož ulja su od utorka veće po šest centi i iznose 1,3 eura i 1,27 eura. Cijene eurosupera 95 i 98 veće su četiri, odnosno tri centa i iznose 1,43 eura, odnosno 1,46 eura. Cijene goriva porasle su 13. put u posljednjih godinu. Maksimalne cijene eurodizela i bezolovnog benzina imali smo u septembru 2012. godine kada je cijena bezolovnog benzina iznosila 1,5 eura po litru, a eurodizela 1,38 eura po litru. Istorijski minimum zabilježen u prvom kvartalu 2016. godine kada je cijena bezolovnog benzina iznosila 0,98 eura po litru, a eurodizela 0,82 eura po litru.

Uzroci inflacije

Direktorica ISSP-a i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica (UDG) Jadranka Kaluđerović navodi da inflacija u Crnoj Gori prati inflaciju u Evropi.

“Evropska centralna banka (ECB) projektuje inflaciju na nivou od 2,2 odsto u 2021, 1,7 odsto u 2022. i 1,5 odsto u 2023, tako da to mogu biti projekcije i za Crnu Goru”, kazala je Kaluđerović.

Kaluđerović smatra da inflacija sa kojom se suočavamo nije posljedica kratkotrajnih faktora, kako to objašnjava ECB, već je posljedica ubacivanja velike količine novca u sistem tokom kovid perioda, koje će se nastaviti u narednom periodu, kroz značajne programe pomoći koji su najavljeni.

“Iz toga se ove ocjene čine previše optimistične te možemo očekivati inflaciju i veću od ove koju procjenjuje ECB”, rekla je Kaluđerović.

Inflacija je, kako navodi, primarno monetarni fenomen i nastaje zbog povećanja novčane mase koje nije praćeno rastom produktivnosti.

“U EU i kod nas glavni razlog rasta cijena bilo je štampanje novca od strane ECB koje je bilo na nivou od oko deset odsto novčanog agregata M2. Dodatno, politika niskih kamatnih stopa koja je stimulisana monetarnim mjerama ECB je takođe doprinijela rastu cijena posebno u nekim oblastima na primjer u sektoru nekretnina”, istakla je Kaluđerović.

Ona dodaje da su osim toga na rast cijena uticali i problemi u lancima snabdjevanja koji su bili prisutni na svjetskom tržištu zbog pandemije.

“Takvi problemi su na primjer uslovili povećanje cijena građevinskog materijala, automobila, i drugih proizvoda”, rekla je Kaluđerović.

Ona je komentarišući poskupljenje naftnih derivata, saopštila da povećanje cijena goriva dovodi do povećanja cijena i drugih proizvoda zbog povećanja proizvodnje i cijena transporta.

“Kako će se kretati cijene goriva veoma je neizvjesno. Neki stručnjaci smatraju da je povećanje ovih cijena posebno podstaknuto smanjenjem zaliha, odnosno ponude sa jedne strane i povećanja tražnje usljed oporavka ekonomske aktivnosti, koje će trajati jedan kraći period”, saopštila je Kaluđerović.

Uloga države limitirana

Odgovarajući na pitanje da li bi i što država, odnosno Vlada trebala da uradi da bi spriječila dalji rast cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, Kaluđerović je saopštila da uloga države treba da bude veoma limitirana i usmjerena isključivo na ugrožene socijalne grupe.

“Ovo sa čim se suočavamo posljedica je odluka koje su donešene ranije kao i problema koje je izazvala pandemija, tako da se sada ne može ništa učiniti. Ograničavanje cijena određenih proizvoda je protekcionistička mjera koja onemogućava onima koji te proizvode proizvode i njima trguju da ostvaruju zaradu koju bi mogli u slučaju da su cijene tržišno određene. To naravno onda znači i manje zarade svima koji su zaposleni u ovim sektorima (pekarama, mesarama itd)”, kazala je Kaluđerović i dodala da pomoć onima koji ne mogu da priušte ove namirnice treba tražiti kroz socijalne programe.

Ona navodi da u prethodnih nekoliko godina u Crnoj Gori nijesmo imali rast plata, ali kako dodaje nismo imali ni značajan rast cijena.

“Štaviše imali smo deflaciju u nekim periodima. Ukoliko se zarade ne povećavaju a cijene rastu realne zarade se smanjuju. Znači za novac koji zaradimo ne možemo da kupimo više onoliko namirnica koliko smo ranije mogli, realno znači vrijednost naše zarade je manja. Ukoliko bi došlo do povećanja zarada uticaj inflacije na realne zarade bi bio manji”, pojasnila je Kaluđerović.

Rast cijena

Prema najnovijim podacima Monstata objavljenim ove sedmice, cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u septembru su u odnosu na isti mjesec prošle godine u prosjeku bile više 2,9 odsto.

Potrošačke cijene u periodu od januara do septembra su, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku bile više 1,8 odsto.

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena (CPI), u septembru su u odnosu na avgust bile u prosjeku više 0,5 odsto, pokazuju podaci Monstata.

“Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena odjeće, povrća, čvrstih goriva, hljeba i žitarica, cipela i ostale obuće, goriva i maziva za motorna vozil”, rekli su iz Monstata.

Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga, u septembru je, u odnosu na avgust, zabilježen rast cijena u grupama odjeća i obuća četiri odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,8 odsto, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana 0,4 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 0,3 odsto, ostala dobra i usluge 0,1 odsto.

Pad cijena zabilježen je u grupama hoteli i restorani 2,6 odsto i prevoz 0,1 odsto.

Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale. Indeksi potrošačkih cijena su jedan od najvažnijih makroekonomskih indikatora i osnova za donošenje odluka u oblasti ekonomije i finansija. Od januara 2009. godine koriste se kao zvanična mjera inflacije u Crnoj Gori.

Ulje za godinu poskupilo 37, gorivo 20, a povrće 13 odsto

Prema podacima Monstata najveći uticaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena goriva i maziva za motorna ulja (19,7 odsto), ulja i masti (36,8 odsto), povrća (13,4 odsto), usluge smještaja (18,1 odsto), rasta cijena mlijeka, sira i jaja (2,3 odsto), hljeba i žitarica (2,1 odsto), šećera, džema, meda i slatkiša (6,5 odsto), duvana 3,4 odsto. Statističari su izračunali da su cijene mesa za godinu porasle 0,9 odsto, a voća 3,7 odsto.

Keković: Oporezovati bogatstvo i luksuz da bi se kupio socijalni mir

Srđa Keković je govoreći o tome koliko je rast cijena ugrozio egzistenciju građana i radnika u Crnoj Gori, saopštio da mora da se oporezuje bogatstvo kako bi se kupio socijalni mir. On je podsjetio da je Crna Gora po Ustavu definisana kao država socijalne pravde.

“Zagovaramo da se poveća porez na dobit koji je u Crnoj Gori niži od svih zemalja EU. Kod nas je porez na dobit devet odsto, a recimo u Sloveniji blizu 30 odsto. Mi moramo da oprezujemo dobit, bogatstvo i luksuz kako bi oni koji nemaju mogli da dostignu onaj standard koji je prijemčiv 21. vijeku. To je nešto čemu USSCG stremi, a to je nešto što smo prepoznali u projektu ,,Evropa sad””, kazao je Keković.

On je podsjetio da je ta sindikalna organizacija na sjednici Socijalnog savjeta podržala plan ,,Evropa sad“, koji je nedavno predstavio ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.

“U taj plan generalno je ugrađeno nekih 80 odsto mjera koje je USSCG zadnjih deceniju tražila od prethodnih vlada, a tražila je i od ove Vlade. Zato mislimo da je ovaj plan održiv”, poručio je Keković.

Spajić je krajem septembra predstavio mjere kojim je za narednu godinu predviđeno povećanje minimalca na 450 eura, ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje i smanjenje poreskog opterećanja na zarade sa 39 odsto na 21 odsto. Takođe predviđeno je uvođenje neoporezivog dijela zarade na 700 eura bruto plate, kao i progresivno oporezivanje zarada. Sve ove mjere trebaju biti dio prijedloga budžeta za narednu godinu.