Video
Ministarstvo finansija, na čijem je čelu Novica Vuković, juče je u skupštinsku proceduru predalo prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu. Iako je riječ o dokumentu o kome će se, očigledno, voditi duga „bitka“ za svaku stavku na strani prihoda i rashoda, on generalno ukazuje na tendenciju planiranja sredstava za pojedine namjene.
S obzirom na to da je Crna Gora ove godine suočena sa usporenim rastom privrede, te da i dalje ima poteškoća sa obuzdavanjem inflacije na godišnjem nivou, bilo je jasno da se u narednoj godini mora što više „stezati kaiš“. Uistinu, za određene resore i ministarstva predviđeno je manje novca, ali ne i za političke subjekte i njihove predstavnike u najvišem zakonodavnom domu.
POLITIČKI SISTEM
Prema detaljima iz predloženog teksta budžeta za 2026. godinu, za potrošački segment Politički sistem i upravljanje opredijeljeno je 117,47 miliona eura. U pitanju je široki dijapazon institucija i organizacija kojima je novac namijenjen, od službi predsjednika države, zatim Skupštine, Centralne izborne komisije (koja bi do kraja godine trebalo da zamijeni dosadašnju Državnu izbornu komisiju), Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Generalnog sekretarijata Vlade i Kabineta premijera, Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, Sekretarijata za zakonodavstvo, Komisije za koncesije, Savjeta za NATO, preko ministarstava finansija, vanjskih poslova, kulture i medija, evropskih poslova, javne uprave, dijaspore i javnih radova, do Uprave za ljudske resurse, Agencije za sajber bezbjednost, Radio-televizije Crne Gore, Agencije za sprečavanje korupcije i Službenog lista Crne Gore.
Kako se precizira u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, sredstva će se, između ostalog, koristiti za unapređivanje saradnje sa drugim državama, kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja i uspostavljanje funkcionalnog sistema informatičke mreže državnih organa i sistema elektronskih usluga. No, predloženo je da se novac namijenjeni „jačanju povjerenja građana u proces zapošljavanja i jednaku dostupnost radnih mjesta svim kandidatima“ što otvara mogućnosti u zloupotrebu sredstava za potrebe partijskog zapošljavanja.
STRANKE
Od pomenutih 117,47 miliona eura, iz državne u kase partija i njihovih parlamentarnih predstavnika „preliće“ se 20,71 milion eura. Taj iznos predstavlja 4,57 odsto budžetskog segmenta Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru. Iz Vlade preciziraju da se najveći dio novca odnosi na aktivnosti svrstane u program Parlamentarna demokratija, a za koji je planirano nešto više od 18,3 miliona eura.
“Uz napomenu da je za 2026. godinu na aktivnost – Finansiranje redovnog rada političkih subjekata u Skupštini Crne Gore prenijet iznos neizmirenih obaveza iz 2025. godine u iznosu od 4,44 miliona eura, koji je nastao usljed donošenja novog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, dok iznos nije bio predviđen izmjenama Zakona o budžetu za 2025”, navodi se u obrazloženju ove stavke.
To konkretno znači da će država do kraja ove godine parlamentarcima i strankama ostati dužna 4,44 miliona, ali će im isplatiti prvobitno predviđenih 8,32 miliona eura. Razlog je već navedeni novi Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja čiji je krajnji rezultat – dvostruko veći iznosi koji će biti izdvajani za parlamentarne stranke. Ova stavka novousvojenog zakonskog akta, koju poslanici ne vole da pominju, omogućila im je da od 25. jula ove godine zajedno imaju na raspolaganju ne 0,5, već 0,8 odsto planiranih ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za sredstva kapitalnog budžeta i budžeta državnih fondova (tzv. tekući budžet). U istoj srazmjeri uvećani su i iznosi koje dobijaju ženske stranačke organizacije. Pošto nakon ove odluke nije bilo rebalansa budžeta za tekuću godinu, država je po ovom osnovu dužna 4,44 miliona eura koje je odlučila da isplati 2026. Dakle, od ukupno 12,76 miliona koje bi trebalo da dobiju, u ovoj godini će se strankama iz budžeta prenijeti 8,32 miliona.
S druge strane, kada se pomenuti dug oduzme od 18,3 miliona eura planiranih za redovan rad parlamentarnih stranaka 2026, to znači da će njihov zajednički budžet dostići čak 13,86 miliona eura ili 1,1 milion više nego u ovoj godini.
Prema projekcijama koje su prezentovane u prijedlogu budžeta, parlamentarni subjekti će i 2027. odnosno 2028. godine moći da računaju na nešto veće iznose. Tako će njihov budžet u izbornoj 2027. biti 13,97, a godinu kasnije 14,08 miliona eura.
Od pomenutih iznosa za naredne tri godine, strankama će direktno pripasti 17,49 miliona, odnosno 13,15 i 13,25 miliona eura. Njihove ženske organizacije prve će godine zajedno imati 810.079 eura, a naredne dvije za po 10.000 eura više.
SKUPŠTINA
Nezavisno od novca koji će na ovaj način biti raspoređen političkim akterima u Crnoj Gori, za rad cijele Skupštine, uključujući poslanike, opredijeljena su dodatna sredstva koja bi 2026. trebalo da iznose oko 14,54 miliona eura.
Poslanici, njih 81, za vršenje funkcije imaće na raspolaganju 4,3 miliona eura, ili oko 53.000 eura za rad njihovih kancelarija, dok je za rad 12 poslaničkih klubova ukupno predviđeno 1,68 miliona eura.
U budžetu su obavezne stavke finansiranje jedinog preostalog državnog štampanog medija, nedeljnika Koha Javore (157.500 eura), organizacije događaja, za što je planirano 342.000, i još 855.429 eura za multimedijalnu i produkcijsku podršku.
Među planiranim troškovima je i 687.949 eura namijenjenih razvoju parlamentarnog informacionog sistema. Riječ je o nastavku višegodišnje digitalizacije zakonodavnog procesa, koja bi konačno trebalo da uđe u završnu fazu. U slučaju da završe ovaj posao, poslanicima će biti omogućeno da elektronski prate kompletnu dokumentaciju tokom cjelokupnog zakonodavnog postupka: od prijedloga, preko izvještaja sa odbora, pa do sjednice i rezultata glasanja, sve na jednom mjestu. Njime se poslanicima omogućava i da ovim dokumentima pristupe sa bilo kog mjesta i u bilo koje vrijeme.
Preporučeno
Parlamentarci će biti u mogućnosti da kažu svoj stav o svakom detalju predloženih prihoda i rashoda, te zatraže njihove korekcije. No, ako uzmemo u obzir da su poslanici i vlasti i opozicije bili jedinstveni kada su prije godinu odlučili da se uvećaju koeficijenti na osnovu kojih im se obračunavaju zarade, a da je i uvećanje budžetskih izdvajanja za partije lako prošlo u novom Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ovi iznosi bi na kraju mogli biti samo veći, nikako manji.
