Video
Proizvođači energije, sektor proizvodnje i obrade metala, minerala, hemikalija, zatim upravljanje otpadom, ali i druge oblasti kao što su proizvodnja celuloze i papira, klanice i intenzivni uzgoj živine i svinja, moraće ubuduće da se usklade sa strogim evropskim pravilima koja će biti definisana zakonom o industrijskim emisijama, koji će Vlada usvojiti do kraja godine. Ovakav zakon kod nas je potpuna novina, a kako je Pobjedi kazala generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović, svaka od oblasti biće obuhvaćena uredbom.
Preporučeno
Svi će biti u obavezi da, primjenom najboljih dostupnih tehnika (Best Available Techniques-BAT), efikasnim korišćenjem energije, smanjivanjem otpada i mjerama za sprečavanje udesa i ograničenjem njihovih posljedica, rade na sprečavanju i smanjivanju zagađenja. Zakonom o industrijskim emisijama definisaće se i obaveze za industrijska postrojenja kako bi se izbjegle ili smanjile emisije zagađujućih supstanci u vazduh, vodu i zemljište, kao i smanjila količina proizvedenog otpada.
“Zakon će prenijeti Direktivu o industrijskim emisijama koj a je za države članice EU stupila na snagu u januaru 2014. godine. Glavni cilj ove direktive je da se smanje zagađenja koja potiču od različitih industrij skih izvora širom Evropske unije. Prema okvirnim procjenama, u pitanju je nešto više od 50.000 postrojenja. Na osnovu zakona donijeće se i podzakonska akta kojima će se odrediti granične vrijednosti emisija zagađujućih supstanci, za određene aktivnosti, tj. velika postrojenja za sagorijevanje, postrojenja za spaljivanje ili suspaljivanje otpada, aktivnosti u kojima se upotrebljavaju rastvarači i proizvodnja titan-dioksida. Donošenje Zakona o industrijskim emisijama bazira se na modernim evropskim standardima i procedurama i tretira sve uticaje koje pogoni i postrojenja, odnosno aktivnosti privrednih subjekata imaju na pojedine segmente životne sredine i životnu sredinu u cjelini. Da bi se postojećim postrojenjima obezbijedilo dovoljno vremena da se tehnički prilagode novim zahtjevima, propisan je rok od dvije godine u kojem privredni subjekti treba da usklade svoje poslovanje sa odredbama zakona”, objašnjava Vojinović.
Jedno je sigurno, za budući prelaz na zeleniji industrijski sektor u Crnoj Gori, ističe ona, potreban je integrisani pristup, kojim se povećava kontrola zagađenja na samom izvoru i kojim se pružaju podsticaji za promjenu poslovnih praksi i uvođenje novih, inovativnih tehnologija. Okvir za to daje predloženi zakon.
“Integrisani pristup podrazumijeva posjedovanje integrisane dozvole koja sadrži sve mjere potrebne kako bi se postigao visok nivo zaštite životne sredine u cjelini, sa ciljem da se obezbijedi da se postrojenjem upravlja u skladu s opštim načelima prema kojima su utvrđene osnovne obaveze operatera. Dozvola sadrži granične vrijednosti emisija za zagađujuće supstance, ekvivalentne parametre ili tehnič ke mjere, odgovarajuć e zahtjeve za zaštitu zemljišta, voda, vazduha i zahtjeve za monitoring emisija. Uslovi u dozvoli moraju biti zasnovani na najboljim dostupnim tehnikama (tzv. BAT-ovima). Primjenom ovakvog integrisanog pristupa uvedeni su novi zahtjevi unutar postojećeg zakonskog okvira. EU je do sada usvojila više od 200 pojedinačnih propisa koji se odnose na zagađenje vazduha, vode i zemljišta, upravljanje otpadom, mjere zaštite u oblasti hemijske industrije i biotehnologije, standarde proizvoda, procjenu uticaja na životnu sredinu i zaštitu mora”, pojašnjava ona.
Vojinović navodi da u izvještajima o implementaciji koje države članice dostavljaju Evropskoj komisiji date su generalne informacije koje se odnose na zakonodavstvo, se ne navode detaljni opisi procesa i koraci koje države članice preduzimaju tokom same implementacije Direktive.
“Većina država članica u navedenim izvještajima ukazuje na ozbiljnost kriterijuma koji se koriste za utvrđivanje uslova u dozvoli. Sve države članice ukazuju da je primjena zahtjeva takva da uslovi u dozvoli treba da budu zasnovani na zaključcima najbolje dostupnih tehnika, dok su neke od njih propisale i strožije uslove. Takođe, zahtjevi monitoringa se moraju bazirati na najbolje dostupnim tehnikama. Veliki akcenat u EU stavlja se na zajedničkom, koordinisanom inspekcijskom nadzoru i izradi plana rada inspekcije. Ovi planovi su javno dostupni u većini država članica, sa izuzetkom Rumunije i Slovačke. Zajednički inspekcijski nadzor će biti i dalje u fokusu kako bi se postigao veći uvid u praktičnu implementaciju pristupa zasnovanog na riziku, ali i kako bi se informacije iz nadzora učinile dostupne javnosti. I mi ćemo u Crnoj Gori insistirati na tome”, ističe ona.
Prema njenim riječima, Zakon o industrijskim emisijama jača ulogu javnosti, posebno u pogledu učešća u procesu donošenja odluka i sistematskog obavještavanja.
“Zainteresovanoj javnosti se novim zakonskim rješenjem omogućava da učestvuje u postupku izdavanja dozvola i ažuriranja. Učešće javnosti odnosi se na uvid u zahtjeve za izdavanje dozvole, same dozvole (uključujući i reviziju, npr. zbog suštinskih izmjena u radu postrojenja), kao i u rezultate monitoringa. Sve ovo se primjenjuje kako na domaću javnost, tako i zainteresovanu javnost prekograničnih teritorija. Takođe, zainteresovana javnost ima pristup pravosuđu kroz pravo na podnošenje žalbi”, tvrdi ona.
Vojinović dodaje da je, imajući u vidu specifičnost i obimnost oblasti industrijskog zagađenja, Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa UNDP tokom 2017. godine počelo sa pripremama na izradi navedenog zakona.
“Krajem 2017. urađena je Analiza o prenošenju Direktive o industrijskim emisijama u crnogorsko zakonodavstvo, koja je dala cijeli niz preporuka za potpunu harmonizaciju nacionalnog zakonodavstva. Ubrzo nakon toga urađen je i nacrt strukture zakona. Upravo u tom trenutku finalizovana je i Pregovaračka pozicija za Poglavlje 27, kojom je veoma detaljno opisan budući plan naše države u ovoj oblasti. Kako bi na adekvatan način ubrzali sam proces pregovora do kraja 2018. biće finalizovan i Specifični plan implementacije Direktive o industrijskom emisijama. Svrha ovog dokumenta jeste priprema operatera u Crnoj Gori za Plan implementacije za Direktivu o industrijskim emisijama, definisanje potrebnih finansijskih ulaganja za ispunjenje obaveza i priprema pouzdanih i održivih pregovora sa Evropskom komisijom”, kazala je ona.
