On je podsjetio da je u Crnoj Gori prosječna neto plata rasla za 20.2% više od inflacije, što znači da je očuvan životni standard građana, i najavio da kretanja predstavljena Fiskalnom strategijom takođe opredjeljuju dalji porast realnih plata, shodno projektovanoj inflaciji i snažnom porastu zarada, naročito u 2025. godini

,,Ne stoje navodi da će se usljed smanjenja doprinosa smanjiti buduće penzije. U samom načinu obračuna penzije nije se mijenjalo apsolutno ništa, i jasno je da do umanjenja penzija ne može doći u narednom periodu”, kazao je Vuković, i najavio da će od januara penzije biti uvećane za oko 7-8%, ili u prosjeku za oko 50 eura, što nije jednokratno povećanje, već će penzije nastaviti tokom te godine da se usklađuju po ustaljenoj proceduri.

On je, u intervjuu Bankaru kazao da se trend dobre naplate svih kategorija prihoda budžeta nastavio, i ponovio je da nijedan novi budžetski trošak neće biti finansiran iz zaduženja, osim kapitalnog budžeta, čime se ispunjava zlatno pravilo budžeta da sve tekuće obaveze budu finansirane iz tekućih prihoda.

Vuković je pojasnio i da su negativna kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore posljedica niske domaće proizvodne baze, otvorenosti ekonomije i liberalizovanih trgovinskih i investicionih tokova.

Objavljena je Fiskalna strategija Crne Gore i najavljena primjena novog modela obračuna doprinosa na zarade od oktobra, kroz Evropu sad2. Obavljene su i tabele  sa iznosima novih zarada. Da li očekujete inflatorne udare, i, kako se mnogi pribojavaju, da li ima bojazni da inflacija “pojede” ove povišice?

Inflacija je tokom protekle dvije godine globalni fenomen i ostaje veliki izazov ne samo u Crnoj Gori, već i Evropi i svijetu, pa je rast domaćih cijena dominantno bio uslovljen kombinacijom eksternih faktora i geopolitičkih nestabilnosti.

Fiskalnom strategijom kao sveobuhvatnim dokumentom su predstavljena i očekivana dalja kretanja inflacije. U narednom periodu, shodno usporavanju pritisaka cijena na evropskom nivou, očekuje se postepeno ublažavanje inflacije. U narednoj godini se predviđa prosječna inflacija od oko 4%, usljed ubrzane tražnje u ekonomiji i stimulisanja potrošnje, ali i rasta turizma i povezanih djelatnosti. Da podsjetimo, u prethodnim prognozama, predviđala se inflacija od 3,4%, što nove projekcije iz Fiskalne strategije čini realno ostvarivim i kredibilnim. Takođe, predviđa se postepeno ublažavanje stope inflacije na oko 3% u narednim godinama, u skladu sa smirivanjem cijena na međunarodnom tržištu, a što u kratkom roku ostaje izazov i faktor na koji Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, ne može uticati. Smirivanju cijena za domaće potrošače će doprinijeti i mjera Vlade za ograničenje marži u sektoru trgovine.

Prosječne neto plate su u prvoj polovini 2024, u odnosu na 2020. godinu porasle 57,8% (sa 524€ na 827€), dok je inflacija u ovom periodu kumulativno porasla 31,4%. To znači da je prosječna neto plata rasla za 20.2% više od inflacije, što znači da je očuvan životni standard građana. Kretanja predstavljena Fiskalnom strategijom takođe opredjeljuju dalji porast realnih plata, shodno projektovanoj inflaciji i snažnom porastu zarada, naročito u 2025. godini.

Kako komentarišete predlog  Sindikata uprave i pravosuđa da se odustane od ovako koncipiranog programa Evropa sad 2 – i to na način da  se zarade povećaju putem uvećanja koeficijenata složenosti poslova ili kroz uvećanje obračunske vrijednosti koeficijenata, a ne kroz umanjenje doprinosa za PIO?

Uvažavajući predlog Sindikata Uprave i pravosuđa, a polazeći od interesa zaposlenih u Crnoj Gori, te postizanja balansa koji je narušen u odnosu na zarade u privatnom i javnom sektoru, bilo je neophodno sagledati aspekte dobrobiti građana Crne Gore, ali i očuvanja privrede, koja redovnim izmirivanjem dažbina, zapravo i finansira javni sektor, pa dolazimo da zaključka da nije realno i opravdano dodatno opterećivati privredu, već se ukazala potreba za iznalaženjem mjera koje će dugoročno biti održive, kako u korist privrede, tako i zaposlenih.
Smanjenjem poreskog opterećenja na rad, upravo postižemo balans da privreda neće biti u nepovoljnom položaju usljed potrebe povećanja životnog standarda građana, uz istovremeno uvažavanje potrebe i jedne i druge strane, došli do kompromisnog rješenja i naišli na odobravanje od strane socijalnih partnera, u ovom slučaju prvenstveno Unije poslodavaca.

Nakon reforme, kako će se obračunavati buduće penzije, tj.šta se dešava sa dosadašnjim uplatama, i da li stoji bojazan da će se, zbog novog smanjenja doprinosa, smanjiti i buduće penzije?

Prije svega, važno je napomenuti da ne stoje navodi da će se usljed smanjenja doprinosa smanjiti i penzije, jer uplata doprinosa nikada nije uticala na visinu penzije, niti je parametar za obračun iste. Budući da se u samom načinu obračuna penzije nije mijenjalo apsolutno ništa, jasno je da do umanjenja penzija ne može doći u narednom periodu.

Obračun penzija je individualan za svakog pojedinca, koji ostvari uslove za odlazak u penziju, propisane Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, i predstavlja, prije svega, odnos osnovice, koja je zarada pojedinca kome se obračunava penzija, i prosječne zarade u CG, kao i penzijskog staža. Tako se na osnovu propisanog načina obračuna dobija iznos ličnog boda, koji se nakon toga množi sa vrijednošću penzije za jedan lični bod, koji predstavlja utvrđeni nominalni iznos penzije za jedan lični bod. On se usklađuje tri puta godišnje, što jasno pokazuje da u načinu obračuna doprinosi nisu parametar koji ima uticaja na visinu penzije.

Polazeći od dosadašnjih uplata doprinosa, podsjetio bih da nijesu u pitanju namjenska sredstva, već se tretiraju kao i drugi prihodi budžeta. Isto tako, Fond PIO, kao i druge potrošačke jedinice, u okviru sistema, prilikom planiranja budžeta za odgovarajuću budžetsku godinu, dobija opredijeljeni iznos sredstava neophodan za njegovu održivost i servisiranje obaveza tokom te godine. Smatram da na ovaj način treba i dodatno pojasniti građanima da uplaćeni doprinosi nijesu vid štednje, te da se njihova penzija ne isplaćuje od sredstava koja su uplaćivana kao vid doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, već se opredjeljuju sredstva iz budžeta, u onoj mjeri koja je neophodna za isplatu svih obaveza u toj godini.

Dosta kontroverzi i prigovora je izazvalo povećanje samo minimalnih penzija na nivo od 450 eura, ali ne i penzija onih osiguranika koji su radili pun radni vijek – pa su na ovaj način sa svojim primanjima izjednačeni sa primocima minimalnih penzija.  Da li se planira neko novo usaglašavanje i tih nivoa penzija (koje prije reforme nijesu bile minimalne) i čije su kapitalizovane uplate bile značajno veće od  uplata ”minimalaca”? Ako se to planira, kada?

Mjera povećanja minimalne penzije sa tadašnjih 296 na 450€ je takođe jedna od mjera usmjerena na povećanje i unaprjeđenje životnog standarda naših građana, usljed povećanja troškova života, što pokazuje odgovoran pristup Vlade prema građanima.

Nadalje, važno je istaći da je predviđeno da se, one penzije koje su se uvećale do iznosa minimalne, u naredne dvije godine neće usklađivati, kako bi se postigao odgovarajući balans u odnosu na penzije koje su iznad minimalne i koje će se kvartalno usklađivati, na osnovu četvoromjesečnih podataka, kako je propisanom važećim propisom.

S obzirom da je jedan od značajnih parametara za usklađivanje penzija upravo prosječna zarada u Crnoj Gori, koja će usljed povećanja minimalne zarade u oktobru, da raste, a upravo taj četvoromjesečni period će se uzimati za usklađivanje januarskih penzija, dolazimo do zaključka da ce penzije biti uvećane za oko 7-8%, ili u prosjeku za oko 50€, što nije jednokratno povećanje, već će penzije nastaviti tokom te godine da se usklađuju po ustaljenoj proceduri.

Kakva budžetska kretanja ste imali u prvoj polovini 2024; kakva kretanja očekujete u ovom kvartalu, i gdje očekujete najveće prilive, obzirom da je Porez na dobit uglavnom već naplaćen u drugom kvartalu, i to značajno iznad plana?

Prihodi budžeta za pet mjeseci 2024. godine iznosili su 1.089,4 mil. € ili 15,5% procijenjenog BDP-a (7.034,0 mil. €), što je u odnosu na isti period prethodne godine, veće za 105,4 mil. € ili 10,7%. U poređenju sa planom za period januar-maj, prihodi budžeta veći su za 77,6 mil. € ili 7,7%. Izuzimajući prihode jednokratnog karaktera, prihodi budžeta za pet mjeseci 2024. godine, u odnosu na posmatrani period 2023. godine, veći su za 174,5 mil. € ili 19,2%.

Podaci za jun pokazuju da se trend dobre naplate svih kategorija prihoda budžeta nastavio i da će plan biti premašen i na nivou šest mjeseci 2024. godine.

Imajući u vidu da je ljetnja turistička sezona počela i da su najave o dolascima gostiju iznad očekivanih, ovo će se prvenstveno odraziti u značajnom rastu realizacije prihoda od PDV-a i akciza. U posmatranom periodu evidentan je i rast prihoda od PDV-a pri uvozu, a usled pripreme ljetnje turističke sezone.

Do kraja godine očekuje se nastavak dobre naplate svih kategorija prihoda budžeta, koji će dominantno biti zasnovan na rastu privredne aktivnosti, rastu zaposlenosti, ali i na daljoj realizaciji aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije.

Da li je, u kojem obimu, planirano dodatno ino-zaduživanje tokom ove godine?

Zakonom o budžetu za 2024. godinu predviđena je mogućnost zaduživanja do iznosa od 1,15 milijardi eura, za potrebe obezbjeđenja nedostajućih sredstava u ovoj godini koja se odnose na finansiranje otplate starog duga i kapitalnog budžeta, kao i stvaranja fiskalne rezerve za 2025. godinu.

Emisijom obveznica u martu 2024. godine obezbijeđena su sredstva u iznosu od 687,76 miliona eura. Preostali iznos koji je moguće obezbijediti putem zaduženja u ovoj godini iznosi oko 462 miliona eura.

U skladu sa navedenim, u toku su pripreme oko realizacije aranžmana u vezi sa zajmom za razvojne politike (Policy Development Loan), koji je planirano da se realizuje sa Svjetskom bankom, Francuskom razvojnom agencijom (AFD) i Fondom za međunarodni razvoj (OPEC). Predviđeno je da se aranžman realizuje u dvije faze. Prva faza, čija je realizacija planirana ove godine, obuhvatila bi učešće Svjetske banke od 80 miliona eura, kao i učešće AFD-a i OPEC fonda za međunarodni razvoj od po 50 miliona eura.

Ministarstvo finansija aktivno prati dešavanja kako na međunarodnom, tako i na domaćem tržištu kapitala. Jedna od mogućnosti za potencijalno zaduženje do kraja ove godine jeste i izdavanje „retail“ obveznica. Emisijom „retail“ obveznica, Država bi omogućila građanima da plasiraju višak novčanih sredstava, po povoljnijim uslovima, nego što je to slučaj kod komercijalnih banaka. S obzirom na visoku likvidnost komercijalnih banaka, navedeni proizvod ne bi ugrozio istu.

Bitno je naglasiti da nijedan novi budžetski trošak neće biti finansiran iz zaduženja, osim kapitalnog budžeta, čime ispunjavamo zlatno pravilo budžeta da sve tekuće obaveze budu finansirane iz tekućih prihoda.

Kako ocjenjujete negativna kretanja kada je riječ o spoljnotrgovinskom bilansu, kao i nivou direktnih stranih investicija tokom ove godine? Na koji način se ova negativna kretanja mogu ublažiti?

Negativna kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore posljedica su niske domaće proizvodne baze, otvorenosti ekonomije i liberalizovanih trgovinskih i investicionih tokova. Spoljnotrgovinski deficit Crne Gore je smanjen sa 45,1% BDP-a u 2022. na 43,6% BDP-a u 2023, kao posledica bržeg rasta ekonomije od deficita spoljne trgovine. Visoki deficit posledica je niže izvozne aktivnosti usljed pada izvoza električne energije i aluminijuma koji su u 2023. činili preko 40% ukupnog izvoza, uz istovremeni porast uvoza za potrebe lične i investicione potrošnje.

Prema preliminarnim podacima, u periodu januar – april 2024. godine, neto priliv stranih direktnih investicija  iznosio je 161,8 mil.€,  ili  9,9% manje u odnosu na 2023.  Ukupan priliv SDI iznosio je 289,9 mil.€, (pad od 3,9%), što je rezultat smanjenja ulaganja u nekretnine za 2,6%  i povećanog odliva. Takođe, treba imati u vidu takozvani bazni efekat u pogledu ulaganja u nekretnine, usled visoke aktivnosti u ovom sektoru u protekle dvije godine, naročito od strane nerezidenata. Sa druge strane, ulaganja SDI u kompanije i banke u prva četiri mjeseca 2024, bilježe godišnji porast od 25,6%.

Uprkos rastu deficita u spoljnoj trgovini, crnogorska ekonomija bilježi povoljne trendove, dok su ukupne investicije u porastu. Rast ekonomije u prvom kvartalu 2024. bio je iznad očekivanja i iznosio je 4,4%. Poređenja radi, prosječni ekonomski rast na nivou EU u istom periodu iznosio je 0,1%. Posmatrajući strukturu domaćeg BDP-a, u prvom kvartalu ove godine, investicije bilježe oporavak i rast od 8,2% u odnosu na isti period prethodne godine.

Kako bi se makroekonomska politika i ubrzani razvoj strateški planirali, neophodno je sistemski pristupiti svim mjerama i reformama koje mogu dovesti do većeg rasta konkurentnosti i produktivnosti crnogorske ekonomije. Dakle, potrebno je unaprijediti zakonska rješenja, usvojiti mjere kojima se pospješuje i olakšava poslovni ambijent i naravno obezbijediti preduslove za razvoj privredne aktivnosti uz neophodnu izgradnju infrastrukture. Vlada je već otpočela i planirala brojne mjere strukturnih reformi i projekte u narednom periodu, a važno je napomenuti i da će se predstojećim dokumentom Fiskalne strategije predstaviti rješenja u domenu poreske politike, kojima će se smanjiti opterećenje na rad za poslodavce, što je jedan od preduslova za konkurentni i stimulativni investicioni ambijent, čime se dugoročno može uticati na povoljniju strukturu razvoja ekonomije.