On je naveo da će država voditi računa da ne ugrozi likvidnost banaka, te da u ovom trenutku emisija obveznica neće biti veća od 50 miliona.

Ministar finansija je istakao da se Crnoj Gori otvorila velika prilika i da je potpisivanjem Sporazuma o ekonomskoj saradnji i zajedničkim investicijama sa UAE napravljen veliki korak.

“Mislim da je ovo trenutak kada Crna Gora treba da pokaže ozbiljnost. Imali smo priliku da svih strana i aspekata sagledamo kompletnu situaciju oko sporazuma sa UAE. Čini mi se da definitivno nemamo problema u prirodi, ali da možda imamo malo u društvu. Vjerujem da će se u narednom periodu dešavati vrijedne investicije i da ćemo biti svjedoci takvih dešavanja na nivou kompletne Crne Gore“, kazao je Vuković.

Komentarišući optužbe oko cijelog procesa potpisivanja sporazuma između Crne Gore i UAE, Vuković navodi da su iznijete brojne neistine.

Crna Gora duguje 4,2 milijarde

Premijer Milojko Spajić je izjavio da Vlada u naredne dvije i po godine treba da vrati skoro tri milijarde eura starih kredita, a Vuković objašnjava da je riječ o zaduženjima iz prethodnog perioda.

“Ova administracija se našla u situaciji da kompletan dug dospijeva za vrijeme mandata ove Vlade. Od 2023. do 2027. godine imamo na nivou 3,5 milijarde dospijeća duga iz prethodnog perioda. Ne govorimo o novim zaduženjima, već isključivo o prikupljanju sredstava da li kroz kredite ili emisije obveznica kako bi servisirali obveznice ili dugove koji dospijevaju u ovim periodima“, navodi Vuković.

Ističe da je veoma važno na koji način i sa kojom namjerom se realizuju zaduživanja. Navodi i da je sada vraćen dug iz 2018. godine.

Podsjeća da je stupanjem na funkciju, 31. oktobra 2023. godine, zatekao dug od 4,1 milijarde, te da je bila velika potreba za brzim reagovanjem.

“U tom trenutku imali smo nerealizovanih obaveza na nivou oko 250 miliona. Na računu glavnog državnog trezora bilo je oko 150 miliona i nijesmo imali dovoljno sredstava da servisiramo sve obaveze u tom trenutku. Izašli smo na domaće tržište, jer je to bio najbrži način da se riješi problem na kraju godine. Prosječna kamatna stopa na kredite koje smo pribavili od komercijalnih banaka je bila 6,55 procenata i u dijelu državnih zapisa oko 3,7 procenata. Naredna godina je odmah donijela dospijeća bondova iz prethodnih perioda, a tada smo prvi put izašli na američko tržište i odradili najuspješniji bond do tada – dolarski bond, kada smo imali veliko interesovanje investitora. To znači da je Ministarstvo finansija moralo da odradi ogroman posao da bi ste investitoru skrenuli pažnju na Crnu Goru. Crne Gore nije bilo jedan značajniji period na tržištu i samim tim investitorima niste u fokusu. Ono što je njima moralo da skrene pažnju je kreditni rejting koji je porastao u 2024. i dva pozitivna pomjeranja koja smo imali, stabilne javne finansije, evropski put koji je napravio značajan pomak… i na taj način uspjeli smo da vrlo dobro realizujemo cijeli proces“, kazao je Vuković.

Navodi da je prošlogodišnja realizacija kapitalnog budžeta bila na nivou 106 odsto i da je trenutno neto javni dug na nivou 4,2 milijarde eura.

“Mi smo u strategiji upravljanja dugom jasno definisali da će u narednom periodu dug imati blagi rast i to isključivo za investicije. Ogromni projekti su otvoreni, a koji će se finansirati iz kapitalnog budžeta i iz zaduženja. Govorimo o namjenskoj potrošnji sredstava – za finansiranje dugova iz prethodnog perioda i finansiranje kapitalnog budžeta“, rekao je Vuković.

“Vlast do 2020. iz duga servisirala plate, penzije i socijalna davanja, a to se sada sigurno neće desiti“

Podsjeća da je 2011. godine nivo duga bio na 45 odsto i iznosio je milijardu i po, a da smo 2020. dosegli 4,5 milijardi i 105 procenata duga.

“Najveći projekat zaduženja koji je Crna Gora tokom tog perioda imala je bio 2014. godine – finansiranje auto-puta, odnosno prve dionice i 900 miliona eura. Prva rata od tog kredita nije servisirana u tom periodu, već 2021. godine. U tom desetogodišnjem okviru imali ste deficit na nivou pet odsto i iz duga su se servisirale plate, penzije i socijalna davanja. To je nešto što se sigurno neće desiti za vrijeme trajanja 44. Vlade, jer smo mi već u 2024. imali suficit tekuće potrošnje, deficit na nivou plana 3,1 odsto i sve ono kako je fiskalna strategija predvidjela“, kazao je Vuković, podsjetivši da su u tom periodu imali plate na nivou 250 eura, a penzije od 150 eura, dok su sada, kako kaže, uz stabilizaciju javnih finansija prosječne zarade 1.000 eura, a penzije 525 eura.

On navodi da su opovrgnute i optužbe da su programi Evropa sad 1 i 2 uticali na inflaciju, te da su svi svjedoci da se te reforme nijesu dešavale u evropskim zemljama, a da je inflacija bila puno veća nego u Crnoj Gori.

“Plate i penzije su rasle umnogome značajnije više nego što je bila inflacija. Standard građana se jačao cijelo vrijeme i Vlada je vodila odgovornu politiku. Sa svim sprovedenim reformama sada govorimo o boljem standardu građana“, poručio je Vuković.

„Javne finansije stabilne i održive“

Prema njegovim riječima, javne finansije su u ovom momentu stabilne i održive.

“Upravo imamo suficit tekuće potrošnje, stabilizaciju javnog duga, svi pokazatelji, kada govorimo o prihodnoj strani, su u porastu. U prvom kvartalu ove godine imamo rast svih kategorija prihoda, dok se sa druge strane vrlo kontrolisano prati potrošnja, koja se nalazi u okvirima Zakona o budžetu. Prošle godine smo imali suficit tekuće potrošnje i deficit na nivou planiranog, odnosno čak i niže za 4,5 miliona niže od planiranog. Sve je to pokazatelj dobrog planiranja, stabilnih javnih finansija i to se nastavlja u ovoj godini“, kazao je Vuković.

Ističe da je Crna Gora učinjenim poslala informaciju i zainteresovala investitore da dolaze u Crnu Goru nakon toliko vremena, što govori o tome da smo mi „faktor stabilnosti na Zapadnom Balkanu i da smo neko koga je Evropska unija prepoznala kao najboljeg kandidata za narednu članicu EU i kao nekoga ko je u jako kratkim vremenskim okvirima postigao veliki rezultat“.

“Za kratak period, od 2021. godine dostigli smo prosječnu zaradu od 1.000 eura i u konstantnom fokusu je jačanje standarda građana. Sve reforme koje se dešavaju, oslikavaju se na način da budete konkurentna zemlja i kada govorite o poreskim opterećenjima, kao i da pripremite Crnu Goru kao novu članicu EU – infrastrukturno i kroz same poreske politike“, naveo je ministar finansija.

“Optimizacija broja zaposlenih potrebna i na centralnom i na lokalnom nivou“

Na pitanje koliko veliki broj zaposlenih u javnoj upravi opterećuje stanje finansija, navodi da je taj problem veoma izražen, te da je optimizacija potrebna i na centralnom i na lokalnom nivou.

“Ministarstvo finansija, kada sam ja počeo da radim, imalo je 290 zaposlenih. U međuvremenu, sa 30 stalno zaposlenih imali smo sporazumni raskid radnog odnosa. Moj fokus je bio bavljenje kadrom i insistiranje na rezultatima rada. Reagovali smo vrlo brzo i napravili komisiju, a gdje sam i ja član, na koji način ocjenjujemo potrebu naročitto kada govorimo o angažovanim na ugovoru o djelu. Sa druge strane, imamo veliki rezultat kod angažovanih na ugovoru o djelu. Međutim, ono što je bio manir je da smo imali ugovorce koji je u sistemu rada i po 10 godina. Imamo situaciju da su ugovorci nosioci procesa, a da im status nije regulisan duži period“, kazao je Vuković.

Zahtjev premijera Spajića, kako je rekao Vuković, je da se Vlada na mnogo većem nivou bavi temom broja zaposlenih u javnoj upravi, te da će se procijeniti potreba i regulisati na način da u odnosu na složenost posla „pravi čovjek bude na pravom mjestu i da broj zaposlenih bude na nivou koji je potreban državnoj upravi“.

“Moramo razmišljati o tome da, paralelno sa tim, se uvodi veliki broj procesa koji će biti digitalizovani. U Ministarstvu finansija je napravljen veliki pomak kod digitalizacije samog plaćanja. Same automatizacije nose sa sobom optimizaciju“, istakao je Vuković.

“Država će se zaduživati kod građana, emisija obveznica u ovom trenutku neće biti veća od 50 miliona“

U Ministarstvu finansija su, kako navodi, prepoznali da treba razvijati domaće tržište, pa je stoga planirano da se u narednom periodu država zadužuje kod građana.

„Građanima skrećem pažnju da u narednom periodu isprate naš rad, kako bi pojasnili šta je to obveznica za građane, odnosno retail obveznica. Naši građani koji imaju višak svojih sredstava na računu kod banaka, a nemaju koristi od toga sada će moći da iskoriste taj novac. Država je prepoznala obostrani interes – da vi kao neko ko je spreman da uloži novac, da ih uloži u Crnu Goru. Na taj način postajete vlasnik državne obveznice, a država se zadužuje po manjem iznosu nego što bi to uradila na inostranom tržištu, ujedno puno značajnije i povoljnije za samog građanina u odnosu na ono što dobija u komercijalnoj banci“, kazao je Vuković.

Ministar finansija objašnjava da je riječ o veoma jednostavnoj proceduri.

“Već sada imamo šest banaka koje su pružile partnersku ruku ovom procesu i njihove filijale će biti mjesto gdje će građani doći i kroz par koraka i vrlo pojednostavljenu proceduru plasirati svoj novac u retail obveznicu (crnogorsku obveznicu za građane) i postati vlasnik na dvije godine. Ukoliko postoji potreba građana da ranije dobiju svoj novac, to će moći da odrade preko berze gdje će dati prodajni nalog i gdje se na taj način aktivira sekundarno tržište trgovine. Jedan kompletan proces je zaokružen na način da smo aktivirali cijelo domaće tržište plasiranjem bonda za stanovništvo“, naveo je Vuković.

Objašnjava da će kamatna stopa biti određena u periodu kada se budu emitovale državne obveznice. Vuković navodi da će država voditi računa i da se ne ugrozi likvidnost banaka, pa stoga i emisija u ovom trenutku neće biti veća od 50 miliona. Poručuje da je to najsigurnije ulaganje, navodeći da građani Crne Gore u bankama imaju ušteđevinu oko dvije milijarde eura.

Opštine duguju 120 miliona

Ministar finansija je kazao i da je ukupan dug opština 120 miliona eura, te da je vrlo odlučan da država naplati sva potraživanja koja ima.

“Moramo vratiti poresku disciplinu, jer na taj način pokazujete patriotizam. Država mora naći mehanizme da naplati porez. Takođe, osnovna svrha Egalizacionog fonda nije da finansira opštine. Od 25 opština imamo 19 koje su u Egalizacionom fondu. Ministarstvo finansija će zbog toga do kraja godine sigurno izmijeniti Zakon o finansiranju lokalne samouprave. Porez se mora plaćati“, istakao je Vuković.

Ističe da se Glavni grad, kao i primorske opštine nalaze u „zdravijem ambijentu“, ali da je veliki problem Opština Ulcinj gdje vlada poreska nedisciplina. Takođe, najizraženiji problem poreskog dugovanja pored Ulcinja je, kako kaže, u Rožajama, Cetinju, Beranama i Bijelom Polju.