Članove odbora direktora bira skupština akcionara. Prema Zakonu o privrednim društvima, Odbor direktora, između ostalog, upravlja društvom i daje smjernice izvršnom direktoru u pogledu vođenja poslova društva, donosi odluku o unutrašnjoj organizaciji društva i akt o sistematizaciji, imenuje izvršnog direktora i sekretara društva, prema potrebi, utvrđuje poslovnu strategiju u skladu sa smjernicama skupštine, vrši nadzor nad poslovanjem društva…

Skupština akcionara odlučuje o politici naknada, kao i o visini naknada članovima odbora direktora.

U “Barskoj plovidbi” mjesečna naknada za predsjednika Odbora direktora isplaćuje se u iznosu od jedne prosječne zarade u ovom državnom preduzeću u prethodnoj godini. Članovi Odbora su primali mjesečnu naknadu u iznosu od 70 odsto prosječne zarade.

Po toj računici, Alković Ćazim, predsjednik Odbora direktora, primio je za prvih pet mjeseci 4.977.52 eura, a članovima Odbora Radomiru Rudanović, Teodori Ostojić I Marku Marašu isplaćeno je po 3.484,25.

Ukupno, za neto naknadu Odboru direktora je isplaćeno u periodu od januara do maja 15,430,27 eura ili bruto 20.573,62 eura.

CGES za naknade 50.309,05 eura

Crnogorski elektroprenosni sistem AD (CGES) je u prvih pet mjeseci ove godine za naknade članovima Odbora direktora izdvojio 50.309,05 eura. Aleksandru Mijuškoviću, predsjedniku Odbora direktora, isplaćeno je 21.800,2 eura, članica odbora Jelena Mateić primila je 7,816.95 eura, a preostalim članovima ovog tijela Violeti Vuljaj, Vučku Fatiću i Slavoljubu Todoroviću nadoknada je iznosila po 6,897.3.

Petorica članova Odbora direktora Instituta “Simo Milošević” u Igalu, od januara do juna, primili su ukupno 13,847.31. Predsjedniku odbora Predragu Dragojloviću isplaćivano je mjesečno po 727,44 eura, a članovima Goranu Čabarkapi, Pavlu Obradoviću, Savu Kaleziću i Petru Rakčeviću po 509,21 euro.

Članovima Odbora direktora Željezničkog prevoza Crne Gore AD, za period 1. 1. 2025 do 31. 5. 2025, isplaćivano je mjesečno po 536,29 eura, a Trifko Dragišić, predsjednik Odbora direktora primao je po 766,13 eura.

U Montenegro bonusu, Borivoje Perišić, predsjednik Odbora, za šest mjeseci je inkasirao ukupno 6.000 eura (1.000 eura mjesečno), a članovima Odbora naknada je iznosila 1.000 eura.

Istovjetan iznos naknada, kao u Montenegro bonusu, primali su predjsednik i članovi Odbora direktora u kompanijama Pošta Crne Gore AD Podgorica i Željezničke infrastruktura Crne Gore AD (ŽICG).

U Monteputu AD, za period od 1. 1. do 30. 6. 2025. godine, ukupna primanja članova Odbora direktora su iznosila 20.130 eura, pri čemu je mjesečna naknada Radojice Popovića, predsjednika Odbora, iznosila 915 eura, a članovima je isplaćivano po 610 eura.

U Ulcinjskoj rivijeri je najveća razlika u visini naknade između članova i predsjednika odbora Besima Muratija, koji je od januara do juna svoju funkciju naplatio sa 6.044 eura, dok su članovi ovog tijela primili po 3.022 eura.

Zakon o privrednim društvima važiće do 1. januara 2026. godine, a u pripremi je Zakon o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, kao i strateški dokument Politika državnog vlasništva, koji će između ostalog predvidjeti depolitizaciju i profesionalizaciju upravljanja državnim preduzećima i imovinom. Oba dokumenta su u završnim fazama priprema i biće pred poslanicima na jesenjem zasijedanju.

To je saopšteno “Vijestima” iz Ministarstva finansija koje priprema ova dokumenta i koje će, nakon njihovog usvajanja, imati centralizovani nadzor nad budućim radom svih preduzeća u državnom vlasništvu i nad državnom imovinom.

Menadžerski i depolitizovani način

Usvajanje ovog zakona i prelazak na menadžerski i depolitizovani način upravljanja državnim preduzećima je i obaveza Crne Gore iz Reformske agende prema Evropskoj uniji u procesu pridruživanja. To su ranije u svojim preporukama tražili i Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond.

Iz Ministarstva su kazali da je programom rada Vlade za 2025. godinu predviđeno utvrđivanje Predloga zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, kao i da očekuju da bi tokom IV kvartala tekuće godine (oktobar – decembar) predlog zakona mogao da bude upućen u skupštinsku proceduru. Ključna novina koja je predviđena ovim zakonom je prelazak sa decentralizovanog sistema upravljanja i nadzora ka više centralizovanom modelu (tačnije koordinisani model) u kojem će organizaciona jedinica Ministarstva finansija biti nosilac koordinacione uloge u vršenju vlasničke funkcije.

Novine su i da će biti jasno definisani ciljevi preduzeća u državnoj svojini, uspostavljanje i vođenje Registra preduzeća u državnoj svojini, propisivanje jasnih uslova za osnivanje državnih kompanija, postavljanje očekivanja i specifičnih ciljeva, profesionalizacija organa upravljanja i jasno definisanje linija izvještavanja.

Do podatak o naknadama “Vijesti” su došle koristeći MANS-ovu aplikaciju “Pitajte institucije”.

Za EPCG, CEDIS i “Budvansku rivijeru” naknade pooslovna tajna

Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić (EPCG), Crnogorski elektrodistributivni system (CEDIS) i “Budvanska rivijera” odbili su zahteve po SPI kojima su traženi podaci o naknadi članovima I predsedniku Odbora direktora.

EPCG je, kako se navodi u rešenju, “postupajući po predmetnom zahtjevu utvrdila da tražene informacije sadrže podatke koji podliježu ograničenju iz clana 14 stav 1 tacka 1 Zakona 0 slobodnom pristupu informacijama i člana 43 stav 2 Ustava, te je shodno svemu prednje navedenom predmetni zahtjev odbijen”.

Predsednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović, a članovi su Tahir Gjonbalaj, Neven Gošović, Jelena Anđelić, prof. dr Dragan Lončar, Irfan Husović i Simo Jokić.

U CEDIS-u su, odbijajući zahtev, naveli da “tražena informacija odnosi se na fizičko lice, odnosno sadrži podatke o licnosti, iste predstavljaju informacije nastale radi regulisanja radnog odnosa između poslodavca i zaposlenog i mogu se koristiti isključivo u te svrhe”.

Predsednik Odbora direktora CEDIS-a je Vladimir Čađenović, a članovi su.dr Vladan Radulović,Ćamil Kujević, Irena Vućić Popović, Jovan Sinanović, Ilija Miljanić i Dušan Bugarin

U “Budvanskoj rivijeri” su naveli da je “Pravilnikom o poslovnoj tajni Društva određeno je da se za poslovnu tajnu smatraju: ugovori o radu zaposlenih, podaci i dokumenta o zaradama i drugim primanjima. Članom 16. Zakona propisano je da se pristup informaciji ograničava ukoliko bi objavljivanje informacije značajno ugrozilo interes od većeg značaja od interesa javnosti da zna za tu informaciju. Kako tražena informacija predstavlja poslovnu tajnu, po zahtjevu se nije moglo postupiti”, naglasili su u “Budvanskoj”.

Na zahteve u zakonskom roku nisu odgovorili JP Regionalni vodovod, Rudnik uglja Pljevlja i Aerodromi Crna Gora.