Video
Prema podacima koji su dostupni javnosti, od sticanja nezavisnosti broj zaposlenih je bio u stalnom porastu od 150.800 u 2006. do rekordnog broja u 2019. godini od 203.545 lica.
U 2020. godini, prosječan broj zaposlenih je iznosio 176.693, dok je u avgustu 2021. pao na svega 145.704 zaposlena lica.
Ako se pogledaju samo podaci od oktobra prošle do oktobra ove godine, ispada da je izgubljeno više od 11.000 radnih mjesta.
Broj zaposlenih u desetom mjesecu lani iznosio je 165.961, u decembru je već bilo pet hiljada manje 160.978, a u aprilu ove godine, ta brojka je pala za novih sedam hiljada nezaposlenih.
U tom mjesecu bila su 153.172 zaposlena u državi, a u aprilu 2020, prema podacima Monstata-184.607.
Pad broja zaposlenih se nastavio, pa su u avgustu ove godine evidentirana 145.704 lica, odnosno svega hiljadu više nego što ih je bilo u 2005. Dakle, nova vlast uspjela je da našu državu samo po ovom parametru vrati čak 16 godina unazad.
Sagovornici Dnevnih, stručnjaci ekonomske struke, smatraju da posljedice koje je pandemija COVID-19 ostavila na svaku državu, pa i na Crnu Goru, ne mogu biti opravdanje za katastrofalne podatke o padu broja zasposlenih te da jasno pokazuju nesnalaženje i neznanje Krivokapićevog kabineta.
Upozoravaju na podatke o zaposlenima i penzionerima koji pokazuju da je odnos 145.704 zaposlenih sa 128.035 korisnika prava PIO -1,14:1.
“ Zvanični podaci pokazuju da je oko 57.000 zaposlenih na budžetu. Kada u odnos stavimo zaposlene koji nijesu na budžetu i korisnike Fonda PIO i zaposlene na budžetu zajedno, dobijamo nevjerovatan odnos na jednog zaposlenog koji svoju zaradu obezbjeđuje na tržištu imamo dvoje koji su na budžetu ili su korisnici Fonda PIO. Ostaje ozbiljna dilema i zabrinutost kako će nepunih devedeset hiljada zaposlenih iznijeti teret ‘Evropa sad’ i realizacije budžeta za 2022. godinu , na što su upozorili i eksperti Međunarodnog monetarnog fonda”, kažu sagovornici Dnevnih.
Stručnjaci MMF-a u svojoj nedavnoj ocjeni reformi koje realizuje ili najavljuje da realizuje Vlada ukazuju da projekat “ Evropa sada” može uključitii rizik veće ukupne nezaposlenosti te porast neformalne zaposlenosti.
Preporučeno
Upozorili su i dapostoje rizici od povećanja inflatornih udara, smanjenja globalne konkurentnosti ako povećanje plata nije usklađeno sa rastom produktivnosti, kao i da može doći do gubitaka prihoda za državu, lokalne samouprave ukoliko mjere za povećanje prihoda ne daju očekivane rezultate na održiv način ili se ne sprovode u potpunosti.
