Video
Ove razlike imaju direktan uticaj na izračunavanje stope nezaposlenosti, koja se prema podacima Uprave za statistiku u martu 2025. godine kretala oko 10,24 posto. Ipak, kada se koristi broj od 222.888 zaposlenih koji su primili platu, stopa nezaposlenosti prema podacima Poreske uprave iznosi 13,4 posto. Ova razlika u stopama nezaposlenosti – od gotovo 3 procentna poena, ukazuje na mogućnost da stvarna stopa nezaposlenosti bude viša nego što se zvanično prikazuje.
RAZLIKE I U PROSJEČNOJ PLATI
Dodatno, razlike se javljaju i u podacima o prosječnoj plati. Prema zvaničnim podacima Uprave za statistiku, prosječna neto plata u martu 2025. godine iznosila je 1.003 eura, dok podaci Poreske uprave govore o nešto nižoj sumi – 940 eura. Razlika od 63 eura može se činiti malom, ali u kontekstu ukupnog ekonomskog stanja, ona otkriva značajnu disbalansu između službenih podataka i stvarnog stanja na tržištu rada.
Jedan od glavnih razloga ove razlike leži u metodologiji prikupljanja podataka. Naime, Uprava za statistiku se fokusira na preduzeća sa 10 i više zaposlenih, dok Poreska uprava uzima u obzir sve zaposlene koji primaju platu, bez obzira na veličinu preduzeća.
U Crnoj Gori, gdje više od 95 posto preduzeća zapošljava manje od 10 radnika, veliki broj malih firmi i preduzetnika ostaje izvan zvaničnih statistika. To znači da stvarni broj zaposlenih, kao i stopa nezaposlenosti, mogu biti daleko veći nego što zvanični podaci sugeriraju.
PITANJE TAČNOSTI STATISTIKE: KOJI PODACI SU STVARNI?
Ova neslaganja između Uprave za statistiku i Poreske uprave ukazuju na potrebu za većom usklađenošću i preciznošću u prikupljanju i obradama podataka o zaposlenosti i platama. Kako bi se tačno prikazala situacija na tržištu rada, neophodno je proširiti istraživanja koja obuhvataju i mala preduzeća, koja čine osnovu crnogorske privrede.
Preporučeno
Realnost koju prikazuju podaci Poreske uprave mogao bi biti mnogo bliža svakodnevnoj situaciji na terenu nego što to pokazuju podaci koje objavljuje Uprava za statistiku.
