Video
Prema riječima ministra finansija Novice Vukovića, ekonomski rast od 3,2 odsto iduće godine baziraju na privatnoj potrošnji i investicijama. Planirani su prihodi od 3,79 milijarde, koji će činiti depoziti prenijeti iz ove godine i zaduženje. U odnosu na ovogodišnji budžet, izdaci tekućeg budžeta za 2026. veći su za 100,1 milion, državnih fondova za 99,1 milion, kapitalnog budžeta za 25 miliona.
“Uzimajući u obzir očekivane prihode u narednoj godini i planirane izdatke, očekuje se ostvarenje deficita budžetske potrošnje u iznosu od 3,2 odsto BDP-a, odnosno 278 miliona eura, sa projektovanim trendom pada u srednjem roku u iznosu od 2,7 odsto u 2027. godini i 2,8 odsto BDP-a u 2028. godini”, kazao je Vuković.
Foto: M.Matković
Zaduženje
Iduće godine na naplatu dolazi dug od 384 miliona eura, a odlukom o zaduženju planirano je obezbjeđenje do 500 miliona eura koje će pokrivati i kapitalne izdatke.
“Ostavljanje mogućnosti da se zadužimo još jednu milijardu eura ne znači da ćemo se i zadužiti, već stvaramo pravni osnov da, ukoliko situacija na tržištu bude povoljna, stvorimo depozite za naredni period u cilju rasterećenja budžeta i pravovremenog obezbjeđivanja velikih iznosa za otplate koje dospijevaju”, kazao je Vuković obrazlažući prijedlog odluke o zaduženju.
Zasluge za to što su, kako je ocijenio Dražen Petrić (PES), naše javne finansije stabilne ima ministar Vuković. Petrić smatra da je budžet socijalno odgovoran i razvojan. O kritikama da je Fond PIO neodrživ, Petrić ukazuje da se penzije uredno izmiruju, dodajući da ni ljekova ne fali iako je bilo priče da postoji problemi sa finansiranjem zdravstvenog sistema.
Nestabilnost
S druge strane, Danijel Živković (DPS) smatra da živimo u periodu ekonomske neizvjesnosti, nestabilnosti, haosa i strukturnih problema u finansijama, ocjenjujući da će nam se to vratiti kao bumerang i napraviti ozbiljne probleme u funkcionisanju države.
“Populizam razjeda crnogorsko društvo. Ne znam da li vi imate snage da to zaustavite, jer će pojesti ekonomsku supstancu. Većina predlaže zakone za koje ministar finansija kaže da nema novca. Imate ministra ekonomskog razvoja i potpredsjednika Vlade koji predlaže zakon za koji ministar finansija u istoj vladi kaže da tog novca nema. Meni ta vrsta destrukcije i populizma nije jasna, ima li neko u Vladi da stane i kaže da se usvajaju zakoni za koje novca u budžetu nema, kao što je slučaj sa zakonom o obeštećenju bivših radnika iz drvoprerade”, pitao je Živković ministra.
Za Dejana Đurovića (NSD) prijedlog budžeta je jasan izraz opredijeljenosti države ka fiskalnoj stabilnosti, institucionalnoj odgovornosti i dugoročnom razvoju. Budžet se, kako je dodao, oslanja na investicije koje podstiču ekonomsku aktivnost, unapređuju javne usluge i jačaju konkurentnost.
Nikola Milović (DPS) smatra da takav budžet stvara ogroman prostor za pojačanu neizvjesnost kompletnog privrednog sistema, daje nerealne optimističke i neizvjesne procjene rasta životnog standarda te upućuje privrednike i sve one koji su zainteresovani da ulažu u Crnu Goru na pogrešne odluke. Naglasio je da je javna potrošnja ogromna, te da je za plate planirano 726 miliona eura, a da je u javnom sektoru 20.000 novozaposlenih.
“Ovaj budžet govori da o meritokratiji nema riječi, jer se nastavlja sve ono što je vezano za nedovoljnu reformu same administracije”, kazao je Milović, dodajući da se samo može očekivati da naš dug nastavi da raste.
Životni standard
Boris Mugoša (SD) je ocijenio da bi trebalo prepustiti građanima da sami procijene kakav im je životni standard. Naglašava da naša
ekonomija raste, ali se ne razvija, da cijene drastično rastu, a da je to ono što građane zanima.
“Ako su dominantan dio prihoda u budžetu PDV i akcize, porez na potrošnju koji najviše pogađa one koji imaju manje, nemojte da se hvalimo sa tim. Ako su cijene hrane porasle duplo više, farmaceutskih proizvoda tri puta, a medicinskih usluga četiri do 4,5 puta nego u EU, ne možemo reći da je to dobro. Kako možete reći da je budžet razvojni sa manje od devet odsto kapitalnog budžeta i preko 80 odsto mandatornih troškova”, pita Mugoša.
Problematizuje i to što je za unapređenje konkurentnosti predviđeno 0,2 odsto izvornih prihoda.
“I mi govorimo kako budžet pomaže privredi, a naša privreda koju dominantno čine mikro i mala preduzeća, šestu godinu posluju sa gubitkom. Jer veliki u ovom sistemu postaju još veći, a mali, mikro i srednji biznis se guši, to govore podaci, ne ja”, kazao je Mugoša.
Momčilo Leković (Demokrate) priznaje da budžet ima mana, ali da je ,,druga dimenzija“ u odnosu na sve budžete prije 2020. godine. Smatra da je zasnovan na redu zakonitosti i odgovornosti, a ne na krađi paralelnim tokovima novca i privilegijama te da je direktna posljedica činjenice da je borba protiv kriminala jača nego ikad.
Boris Pejović (PES) je kritikovao opoziciju što tvrde da je budžet potrošački, a istovremeno predlažu populističke zakone bez planirane prihodne strane.
Preporučeno
“Lako je predlagati, ali treba obezbijediti sredstva za to”, kazao je Pejović.
