Video
Zemlje zapadnog Balkana će unaprijediti učinak svojih glavnih transportnih koridora i proširiće trgovinu uz podršku planiranog projekta Svjetske banke, koji je najavljen danas. Projekat olakšavanja trgovine i transporta (Trade and Transport Facilitation Project) osmišljen je sa ciljem pojednostavljivanja prelaska granica, unapređivanja efikasnosti logističkih usluga i korišćenju modernih tehnologija za poboljšanje prevoza tereta i putnika i bržeg dolaska roba do potrošača, saopšteno je iz Svjetske banke.
„Građani zemalja zapadnog Balkana će vidjeti da će troškovi transporta biti smanjeni, a trgovina proširena, u okviru Projekta olakšavanja trgovine i transporta“, rekla je Kristalina Georgieva, glavna izvršna direktorica Svjetske banke.
Georgieva je govorila na Konferenciji o snažnijoj regionalnoj integraciji na Balkanu, čiji je domaćin bio premijer Bugarske, Bojko Borisov. Konferencija je osmišljena sa ciljem razvijanja načina za dalje napredovanje rasta i razvoja u zemljama zapadnog Balkana i ubrzano ostvarivanja njihovih ambicija vezanih za priključivanje EU.
Konferenciji na visokom nivou prisustvovali su Edi Rama, premijer Albanije, Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, gospodin Hashim Thaci, predsjednik Kosova, Zoran Zaev, premijer Makedonije, Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore, te gospođa Ana Brnabić, premijerka Srbije.
“Zemlje zapadnog Balkana su već postigle snažan rast i značajno smanjivanje siromaštva. Od globalne finansijske krize iz 2008., zemlje regiona su poduzele aktivnosti za reformisanje svojih ekonomija i to se isplatilo, pošto je u toku 2015. rast u prosjeku iznosio 2,4 odsto. Ove godine Svjetska banka predviđa rast u regionu na nivou od 2,6 odsto, a 3,6 odsto 2019. Pored toga, u cijelom regionu je od juna prošle do juna ove godine stvoreno 230 hiljada radnih mjesta. Iako lideri zapadnog Balkana ostvaruju snažan napredak, istraživanje Svjetske banke pokazuje da će, sa tekućim stopama rasta, biti potrebno još šest decenija da nivoi dohotka na zapadnom Balkanu dostignu nivoe Evropske unije. Sa pravim reformama i uz makroekonomsku stabilnost, prosječne godišnje stope rasta bi mogle da dosegnu pet procenata, a paritet sa nivoima dohotka iz EU bi mogao da se dosegne za samo dvije decenije”, navodi se u saopštenju.
Postizanje višeg ekonomskog rasta će, kako dodaju, zahtijevati snažniju ekonomsku integraciju unutar regiona i dodatna unapređenja poslovnog ambijenta, sa ciljem podsticanja investicija privatnog sektora i stvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru.
„Za lidere zapadnog Balkana je važno da se okupe sa ciljem napredovanja prekogranične ekonomke saradnje u transportu, trgovini, te povezanosti, što će promovisati rast poslovanja. Posvećeni smo pružanju podrške svakoj od zemalja u ostvarivanju njenih ciljeva – uz istovremeno povezivanje regiona sa širim tržištima EU i globalnim tržištima“, rekla je Georgieva.
Georgieva je navela da bi lideri zapadnog Balkana takođe mogli da iskoriste iskustva Bugarske pri stvaranju dodatnih resursa za investiranje u transportnu povezanost. Bugarska radi sa Svjetskom bankom na razmatranju najboljih načina da se prihodi koji su ostvareni iz njene inicijative za elektronske putarine – za koju se očekuje da će ostvariti do devet milijardi eura u toku naredne decenije – iskoriste kao poluga za privlačenje dodatnih sredstava. Novo finansiranje ostvareno kroz te napore moglo bi da omogući Bugarskoj da ubrza završavanje svoje transportne infrastrukture i da postane konkurentnija.
Preporučeno
Svjetska banka već investira u unapređivanje transportnih veza na cijelom Balkanu. Radi na zatvaranju određenih nepokrivenih oblasti uz koridore 8 u Makedoniji i 10 u Srbiji. Očekuje se da će unapređenja na Koridoru 8 skratiti trajanje putovanja od Sofije do Skoplja za kamione sa šest sati na tri i po sata.
