Značajna podrška poljoprivredi za očuvanje proizvodnje i radnih mjesta

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Milutin Đuranović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnice resornog ministarstva Radana Damjanović i Kristina Lapčević i Danka Perović, te sekretar Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Balša Rakčević.

Sekretarka Odbora Lidija Rmuš istakla je da je nakon pozitivnih rezultata u prvom kvartalu, u II i III je došlo do značajnih promjena. Podaci Monstata za prvih devet mjeseci ukazuju na pad poslovnih rezultata: otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva smanjen je za 5,0 % u odnosu na isti period 2019. godine, dok je zabilježen rast kod otkupa mlijeka za 3,4% i proizvodnje sira za 2,5%.

Tokom trajanja korone zaživjela je prodaja putem interneta.

“Ovaj način prodaje je dao rezultate, ali moramo potencirati potrebu da potrošači kupuju poljoprivredne proizvode samo od registrovanih proizvođača”, navela je Rmuš

Program otkupa tržnih viškova jagnjadi se realizuje i u 2020. godini (planiran je otkup 14.000 grla) u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, IRF-om, Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Fondom PIO.

“Krajem oktobra, prvi put poslije više od 30 godina krenuo je izvoz jagnjadi prema arapskim zemljama, koje bile tradicionalna tržišta za našu robu, pa bi ovo mogla biti nova šansa za crnogorske poljoprivredne proizvođače”, rekla je Rmuš, pojašnjavajući da je kompanija Mesopromet Franca ugovorila sa kompanijom “Sleiman.CO for live stoke” iz Libana izvoz 5.500 jagnjadi.

Ostvareni su ohrabrujući rezultati u rodu i kvalitetu kod kompanija koje se bave voćarstvom i vinogradarstvom.

Iako nije bilo zastoja u proizvodnji prehrambenih proizvoda proizvođači su se susreli sa problemom plasmana proizvoda, što je naročito bilo izraženo u pekarskoj industriji u kojoj se procjenjuje pad prihoda i proizvodnje od oko 40%.

U mljekarskoj industriji, sektoru proizvodnje jaja i otkupu voća i povrća pružena je direktna pomoć države proizvođačima za plasman proizvoda. Pojedine mljekare su zadržale pozitivan trend rasta prihoda, dok je kod većine došlo do pada za oko 10%. Smanjen je uvoz kiselomlječnih proizvoda. U mesnoj industriji pandemija je direktno uticala na pad prihoda jer su preduzeća iz ove oblasti najviše svoje proizvode, pored izvoza, plasirali u vrijeme turističke tražnje. Kod većih kompanija proizvodnja je smanjena za oko 10%, dok je kod manjih registrovan pad prihod od 10% do 50%. Istovremeno izvoz proizvoda od mesa porastao je za 18,6%. Prodaja vina na domaćem tržištu je pala za 50%, a izvoz za 14%. Kod piva je proizvodnja niža za 33%, a izvoz 14%. Kod flaširanih voda smanjena je proizvodnja za 35%. Došlo je do rasta konditorske proizvodnje i prometa, a registrovan je i porast izvoza za oko 10 %.

S ciljem da se ublaže negativni efekti pandemije COVID-19 na poljoprivredu i ribarstvo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je donijelo Poseban program podrške poljoprivrede i ribarstvu u iznosu od 17 miliona eura, o čemu je govorila Radana Damjanović, generalna direktorica Direktorata za poljoprivredu. U toku je relizacija

programa intervencija na tržištu vrijednog tri miliona eura. Sredstva se usmjeravaju za obezbijeđenje otkupa i skladištenje viškova poljoprivrednih proizvoda, pomoć u njihovom plasmanu ili ustupanje proizvoda javnim ustanovama.

U cilju podrške sektorima poljoprivrede i ribarstva za održavanje likvidnosti okviru Trećeg Vladinog paketa socio-ekonomskih mjera Ministarstvo je objavilo u avgustu Javni poziv za dostavljanje zahtjeva za subvencionisanje kamate tokom grejs perioda datog reprogramom postojećih namjenskih kredita za poljoprivredu, agroindustriju i ribarstvo.

U narednom periodu pokrenuće se i realizacija dugoročnih mjera podrške iz Trećeg paketa socio-ekonomskih mjera, odnosno “Koncepta brzih iskoraka u sektorima poljoprivrede i ribarstva”, koji će obezbijediti značajne mogućnosti za: novu proizvodnju, nova radna mjesta, novu vrijednost, novi značajni ekonomski rast.

Generalna direktorica Direktorata za plaćanja Danka Perović kazala je da će novi javni poziv za korišćenje sredstava IPARD-a u sektoru prerade biti objavljen 15. decembra.

“Apelujemo na korisnike da ova sredstva prvenstveno iskoriste za rješavanje problema otpadnih voda, pa tek onda za modernizaciju pogona i nabavku opreme”, rekla je Perović.

Poziv će trajati tri mjeseca, ali predsjednik Odbora Milutin Đuranović smatra da treba da bude bar mjesec duži, kako bi se omogućilo korisnicima da se prijave u otežanim uslovima usljed pandemije. Novina je da će se umjesto dosadašnjih deset odsto na ime avansa, proizvođačima uplaćivati pedeset odsto vrijednosti granta, što će omogućiti brži završetak projekata.

Tokom sjednice Boris Jabučanin je prezentovao EM tehnologiju – jedan od najperspektivnijih pravaca razvoja proizvodnje u agraru 21. vijeka, kroz primjenu efektivnih mikroorganizama. EM tehnologija je izvorno nastala kao alternativa za hemijska sredstva u ratarstvu, a danas se koristi u drugim oblastima: zaštita i oporavak životne sredine, stočarstvo, marikultura, održavanje zdravlja ljudi kao i u domaćinstvu. Uspješno se primjenjuje u više od 150 država svijeta, a u nekima je usvojena i kao osnovna strategija u ekološkoj proizvodnji i zaštiti životne sredine.

“Primjenom EM tehnologije brzo se povećava plodnost zemljišta. Ona je stepenica više u odnosu na organsku proizvodnju jer doprinosi povećanju kvaliteta hrane, prinosa i smanjenju troškova”, kazao je Jabučanin.

Sekretar OU građevinarstva i industrije građevinskih materijala Balša Rakčević, predstavio je izmjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji donio je brojne novine. Među njima su skraćene procedure izrade i donošenja planskih dokumenata. Za privrednike u poljoprivredi je posebno bitno što izmjene predviđaju da se ne plaćaju komunalne naknade za gradnju proizvodnih i skladišnih objekata.

Nikola Milošević, Eko-per, tokom rasprave o Programu rada odbora, ocijenio je da je neophodno aktivnije angažovanje prema nadležnim kako bi se ublažile mjere donijete zbog pandemije, te time doprinijelo očuvanju proizvodnje i radnih mjesta u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije.

Potpredsjednica Ljiljana Filipović pozvala je privrednike da doprinesu izradi Analize poslovanja u 2020. godini, koja će sadržati argumentovane zahtjeve biznis zajednice prema donosiocima odluka.

“Maksimalno uporno ćemo se truditi da donosioci odluka uvaže stavove privrede”, rekla je Filipović.

Preporuke Odbora za otklanjanje problema u poslovanju:

Izmijeniti Zakon o naplati potraživanja na način da se efikasnije reguliše obavezna naplata potraživanja u roku od 60 dana

-Izmijeniti Zakon o privrednim društvima jer trenutna regulativa dozvoljava otvaranje novih kompanija licima koja su sa prethodnim kompanijama ostali dužni drugim privrednim subjektima i državi, a da nemaju nikakvih posledica

-Ubrzati naplatu potraživanja kroz davanje povoljnih kredita preduzećima iz oblasti trgovne za redovnije plaćanje obaveza prema domaćim proizvođačima;

-Pojačati veze proizvođača sa turističkom privredom kroz projekat Domaći ukusi sa ciljem većeg plasmana domaćih proizvoda;

-Kroz izmjenu Zakona o porezu na dodatu vrijednost potrebno je uvesti jedinstvenu nižu stopu PDV-a za određeni broj proizvoda namijenjenih ishrani (jaja, riba, voće i povrće, mesne prerađevine) kao i pojednostaviti procedure za priznavanje PDV na otkup žive stoke od registrovanih proizvođača;

-Promijeniti Zakon o akcizama na način da se odvoje voćne rakije od etil alkohola i smanjiti akciznu stopu za ovu vrstu proizvoda; da se povraćaj dijela plaćene akcize na gasna ulja za pravna lica koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda vezuje za stvarni utrošak energenta, a ne za ukupan prihod. Zbog uvođenja plinskih instalacija u pogone neophodno je dopuniti Zakon kako bi se omogućio povrat akcize;

-Izmijeniti Zakon o porezu na kafu u dijelu visine poreza kako se ne bi favorizovali uvoznici pržene u odnosu na uvoznike sirove kafe koji imaju pržione kafe I zapošljavaju određeni broj ljudi;

-Odložiti primjenu Zakona o fiskalizaciji;

– Zakon o radu još nije usaglašen sa Opštim Kolektivnim Ugovorom, što predstavlja problem u pojedinim djelovima pomenutih zakona u smislu proizvoljnih tumačenja, te posledično sudskih procesa;

– Nastaviti sa realizacijom nacionalne kampanje Kupovine domaćih proizvoda sa ciljem jačanja svijesti domaćih potrošača o korisnosti kupovine domaćih proizvoda i stvaranja ambijenta za bolje pozicioniranje crnogorskih proizvoda;

-U cilju smanjenja nelegalne trgovine potrebno je pojačati rad inspekcijskih službi na granici i u unutrašnjem prometu;

-Neophodno je raditi na udruživanju proizvođača što će im omogućiti zajedničke nastupe na tržištu, te ojačati konkurentnost;

-Razmotriti mogućnost pružanja finansijske podrške za modernizaciju i povećanje proizvodnje privrednim subjektima iz pekarske, konditorske, te prerade kafe i flaširanja vode;

-Razvijati svijest proizvođača o prednostima proizvodnje organskih proizvoda, proizvoda sa oznakom porijekla, geografskom oznakom, jer su to specifični proizvodi, višeg nivoa kvaliteta i vrijednosti, primamljiviji za krajnjeg kupca, odnosno tržište;

-Jačanje sektora voća i povrća, kao i proizvodnje u zaštićenom prostoru, a uporedo i sektora prerade zbog komparativnih prednosti kojima raspolaže Crna Gora za proizvodnju voća i povrća, kako na otvorenom, tako i u zatvorenom prostoru;

– Nastaviti sa kontinuiranim edukacijama proizvođača za korišćenje EU fondova.