Žugić: CBCG se nije bavila špekulativnim radnjama

„Nijedna špekulativna radnja nije rađena u CBCG, ni po ovom, ni nijednom drugom postupku. Mi smo vrlo odgovorna institucija, nezavisna i samostalna, ali vrlo uspješna po ocjeni svih onih koji prave revizije po svakom osnovu, ne samo finansijskih iskaza, nego i same supervizije“, rekao je Žugić na konsultativnom saslušanju u Skupštini.

On je, na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kazao da CBCG nema nadležnosti za sklapanje komercijalnih ugovora kakav je između Addiko banke i klijenata.

„Razumijem sve što je finansijski promašaj, kad imate ogromne kursne razlike, ali ključna odgovornost CBCG je finansijska stabilnost. A 80 odsto finansijskog sektora čine banke, što ne znači da CBCG radi bilo kakav špekulativni posao, nezavisno ko je guverner“, rekao je Žugić.

Kredite u švajcarskim francima u Crnoj Gori je podiglo 270 građana. Oni su prije osam godina tužili Hypo Alpe Adria banku (HAAB), sadašnju Addiko, zbog ugovora o valutnoj klauzuli.

Žugić je kazao da će CBCG odgovarati ukoliko je u bilo kojem segmentu pogriješila, ali da se ne pravi pritisak na nešto što postoji ili ne postoji.

On je naveo da je na bazi Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, donijetog 2015. godine, CBCG imala obavezu nadzora nad njegovom primjenom.

„CBCG je 2015. godine isticala da nema zakonske nadležnosti da izriče mjere ili daje naloge za promjenu ugovorenih uslova između banke i korisnika kredita, niti može uticati na kreditnu ili poslovnu politiku bilo koje banke“, naveo je Žugić.

On je kazao da je imao sastanak sa predstavnicima CEZAP-a na kojem je dogovoreno da se u toku sudske parnice, advokatski tim CEZAP-a obrati nadležnom sudu za davanje meritornog mišljenja na sporne odredbe zakona, a CBCG će sprovesti mjere za dosljednu primjenu odredbi zakona na osnovu tog mišljenja.

„Tog mišljenja nije bilo, niti smo ga dobili“, dodao je Žugić.

Prema njegovim riječima, kako CBCG nije dobila nijedan prigovor klijenata, na sastanku je dogovoreno da CEZAP dostavi primjerak prigovora na obračun kamata kako bi CBCG mogla detaljno da ispita slučaj, što takođe nijesu dobili.

„Ja se plašim da ćemo proći kao u Hrvatskoj, gdje je tamo sedam, osam banaka davalo te kredite i tamošnji ministar je napravio dogovor sa nekoliko njih, a dvije najveće nijesu prihvatile poravnanje. Pitanje je kako će se završiti naša arbitraža, koja je u toku u Parizu“, rekao je Žugić.

On je kazao da ne bi volio da bilo ko od poreskih obveznika plaća troškove koji nijesu mali.

Ovlašćeni predstavnik klijenata korisnika kredita u švajcarskim francima, Dragan Senić, saopštio je da je u pitanju bio špekulativni proizvod, nažalost, plasiran na crnogorskom tržištu.

„Ti kreditni proizvodi napravljeni su tako da imaju dva promjenljiva elementa, odosno glavnicu i kamatu, što zakonom nije dozvoljeno, jer ne može banka da zarađuje po dva osnova“, objasnio je Senić.

On je kazao da je kamata od 5,45 odsto predstavljala mamac za dolazak u banku.

„Dati su dijagrami za odnos eura i franka, za koji su zaposleni u banci rekli da je stabilan i da svi imaju takve kredite u banci. Oni koji se bave finansijama imali su upozorenja, ali mi nijesmo znali, jer je CBCG promivisala te kredite kao dobre“, rekao je Senić.

On smatra da je sve rađeno da se klijenti dovedu u zabludu i realizuje ekstra profit.

„Ljudima su 2001. godine povećane rate kredita 60 odsto i glavnica 60 odsto, a išla je i do 100 odsto. Mi se obraćamo 2013. godine Osnovnom sudu i zbog nerada suda počinju da se dešavaju tragedije. Donosi se Zakon o konverziji kredita 2015. godine, u kojem piše da važi za sve kredite“, podsjetio je Senić.

On je rekao da CBCG tumači zakon na štetu klijenata, iako na to nema pravo, jer nije zakonodavac, ni sud.

Predstavnik Addiko banke i advokat, Vanja Mugoša, kazao je da je Zakonom i njegovim izmjenama predviđena obaveza banke za klijente koji su ostali u njenom portfelju, da u određenom roku izvrši konverziju kredita, ponudi Nacrt aneksa ugovora i zaključi ga ukoliko ga klijent prihvati.

„Dopunom zakona iz 2016. godine takva obaveza je stavljena i trećim licima – tadašnjoj Heti Asset Resolution i B2 Kapital holdingu. Otprilike je oko 130 kredita ustupljeno od banke tim privrednim društvima“, rekao je Mugoša.

On je dodao da je suština Zakona i njegove dopune da je dobrovoljnost kod klijenta, a ne kod banke.

„Banka mora da ponudi i obračuna, a klijent ne mora da prihvati. Ako ne prihvati, izvršni postupci se nastavljaju. Banka je apsolutno, za svakog klijenta, uradila ovo što je Zakon predvidio – podnijela ponudu, dala Nacrt aneksa i potpisala sa onima koji su prihvatili“, tvrdi Mugoša.

On je rekao da je od oko 480 kredita zaključeno 380 aneksa, a da je veći dio preostalih vraćen prije zakona.

„Takođe je i Heta ispunila obavezu i svima dala ponude, ali ih veći dio klijenta koji su bili kod nje nije prihvatio“, naveo je Mugoša.

On smatra da se mora praviti razlika, jer to nijesu krediti u CHF, već indeksirani u CHF.

„To znači da dobijate iznos u eurima po protivvrijednosti na dan isplate, dok se usklađivanje kredita obavlja u skladu sa srednjim kursom švajcarskog franka. Znači, niti je franak trebalo da dođe u Crnu Goru, niti je franak dat bilo kome. U samim ugovorima je jasno izraženo kolika je rata u francima“, objasnio je Mugoša.

Predstavnik CBCG, Darko Bulatović, kazao je da je vrhovna monetarna institucija kontrolisala HAAB, odnosno njene obaveze prema klijentima, što je podrazumijevalo pripremu plana anuiteta otplate kredita i izvršenje konverzije po stopi od 8,2 odsto.

On je naveo da su tokom kontrola uočili nepravilnosti kod banke u određenim klauzulama u aneksima ugovorima, nakon čega su donijeli pisano upozorenje i obavezujući mjeru da se ta vrsta ugovora prilagodi.

Bulatović je rekao i da je CBCG na kraju zaključila da su svi klijenti, koji su imali potrebu, pristupili i potpisali anekse ugovora, nakon čega je nadzor, na neki način, zaokružen.

„Naš stav je da je CBCG u svemu izvršila svoje obaveze kada je u pitanju primjena Zakona o konverziji i kod Addiko banke i kod Heta Asset Resolution“, tvrdi Bulatović.

On je podsjetio i na efekte koji su uslijedili nakon sprovedenog postupka konverzije kod Addiko banke i Hete.

„Po kreditima koji su bili otplaćeni banka je izvršila obračun po pravilima Zakona i vratila klijentima 963 hiljade eura. Takođe, ukupan portfolio kredita od 61,8 miliona eura je nakon konverzije smanjen na 35,68 miliona eura, čime su se izbjegle negativne reperkusije nastavka kolebanja kursa između franka i eura“, objasnio je Bulatović.

On je, komentarišući prigovore da je CBCG na neki način štitila banku, kazao da ti stavovi ne stoje, jer je banka koja je izdavala kredite, kako tvrdi, pretrpjela velike štete i finansijske posljedice, što je za rezultat imalo pokretanje međunarodnog arbitražnog postupka.

„Mislim da ja ovih dana, ili najkasnije za nekih mjesec ili dva, možemo očekivati tu presudu, odnosno odluku arbitražnog vijeća. Nema trećeg rješenja osim toga da bude odbijen zahtjev, ili da se država Crna Gora obaveže da isplati sve ono što je nastupilo kao šteta promijenjenih okolnosti kod ovih krdita“, rekao je Bulatović.

Sudski vještak, Milenko Popović, kazao je da je u nalazu, urađenom po naredbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), utvrdio da se radilo o špekulativnom nedozovljenom proizvodu namijenjenom prostoru bivše Jugoslavije, osmišljenom od majke banke iz Klagenfurta.

„Kreatori ovog posla su svjesno i organizovano krenuli u plasiranje stambenih kredita po najpovoljnijoj stopi, a u drugim po osam odsto. Da se radilo o špekulativnom poslu govori činjenica da druge banke u Crnoj Gori nijesu plasirale ovaj proizvod“, rekao je Milenko Popović.

HAAB je, kako je dodao, za obezbjeđenje potraživanja koristila sva poznata sredstva ovlašćenja. Takođe, HAAB nije prilikom promjene kursa obavještavala o anuitetskim planovima.

„Klijenti su vršili otplatu u skladu sa početnim planom i plaćali manje iznose. Dolazili smo u obavezu plaćanja zateznih kamata, jer ih banka o tome nije obavijestila“, rekao je Milenko Popović.

CBCG, kako je naveo, u vrijeme otvaranja HAAB-a i realizacije tog posla išla na ruku HAAB-u ne preduzimajući ništa.

„Nije obavijestila građane o rizičnom proizvodu, niti ga zaustavila, a nije naložila HAAB-u izradu promijenjenih anuitetskih planova. Znači, nije stvarno kontrolisala ovu banku, čime je doprinijela ugrožavanju interesa klijenata i kreditnog rejtinga Crne Gore“, naveo je Milenko Popović.

Predsjednik Odbora, Vladimir Joković, kazao je da zakon ne može nadoknaditi puno onima kojima je prodata đedovina, imovina, koji su bankrotirali i koji su imali neprospavane noći zbog kredita.

„Imamo stav banke da je sve urađeno po zakonu, a ja se pitam da li je to fer, uzimajući u obzir da je jedna jedina banka uzela ekstra profit mimo ostalih banaka i da nijedan takav kredit u matičnoj državi nije odobrila“, kazao je Joković i pitao da li su švajcarski franci ušli u Crnu Goru.

On smatra da Odbor mora donijeti neke zaključke, kako bi se zakon u potpunosti ispoštovao.

„Ovdje su naši građani dovedeni u situaciju ekonomskog ropstva. Ovo što je banka radila apsolutno nije fer i niko nema moralno pravo da brani njen postupak i ovakav ekstra profit“, rekao je Joković.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulović, saopštio je da je u pitanju najveći špekulativni posao na svijetu, koji je izmišljen u Australiji 80-tih godina prošlog vijeka, i izučava se na fakultetima prava. Taj posao je u Austriji proglašen najvećim špekulativnim poslom nakon Drugog svjetskog rata.

„Došlo je vrijeme i doći će vrijeme pravde i bićete smijenjeni. Zašto nijeste rekli građanima da se ne zadužuju, jer će poginut? Gdje ste bili, gospodo iz CBCG“, pitao je Radulović.

On je dodao da je CBCG najgora na svijetu zato što su kamatne stope u komercijalnim bankama tolike kolike su.

„Da nije tako, ne bi imali ovolike kamate. Ovolike kamate imamo, jer su krediti dati kriminalcima“, naveo je Radulović.

On je poručio upravi CBCG, sudijama i advokatima da će odgovarati.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Damir Šehović, kazao je da bi trebalo pronaći način da se klijentima pomogne.

“Ako želimo da im pomognemo moguće da bismo mogli da razmišljamo da Odbor predloži Vladi jedan zaključak u kojem bi pozvao izvršnu vlast da jedan dio troškova preuzme na sebe. Da li bi to bilo pošteno prema poreskim obveznicma, to je drugo pitanje, ali to može biti jedan od načina da se pokuša izaći u susret ljudima”, naveo je Šehović.

On je podsjetio i da je Addiko banka pokrenula arbitražni postupak 2017. godine i da bi bilo dobro da se saopšti dokle se stiglo sa tim procesom, koliki je rizik da sve to padne na državu, kao i koliki je iznos u pitanju.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, rekao je da su Zakon i njegova dopuna jasno dali uputstva banci na koji način da se ponaša.

“Klijenti smatraju da su oštećeni. Sud je dao svoje mišljenje i sudski troškovi su određeni prema nekom kriterijumu, isto po zakona. Plašim se da ovako teško da ćemo pomoći klijentima”, kazao je Sekulić.

Poslanik Nove srpske demokratije, Dejan Đurović, podsjetio je da je Zakon o konverziji kredita donijet da se olakša položaj sugrađana, dok je njegovu primjenu trebalo da kontroliše CBCG.

„Čuli smo da CBCG nije u potpunosti obavljala svoj posao. To je radila površno i kontrolisala primjenu zakona, i to najčešće na štetu klijenata i u korist banke. Želim da vjerujem da bar država nije bila oštećena“, naveo je Đurović.

On je rekao da bi Odbor trebalo da donese zaključak da svi koji su zloupotrijebili Zakon o konverziji, a to se utvrdi, morali biti krivično odgovorni.

Poslanica Demokrata, Zdenka Popović, kazala je da predstavnici bivše vlasti sada pokušavaju da nađu rješenje za ljude koji su drastično oštećeni godinama.

„To što se sada parlamentarna opozicija zalaže da vam pomogne, ja to zovem političkim licemjerstvom. Mi kao poslanici teško možemo da uradimo da vam pomognemo, jer mi donosimo zakone i možemo eventualno da predložimo Vladi da određene zaključke kako bi se izašlo iz ove situacije“, rekla je Zdenka Popović.

Ona je dodala da se konverzija, shodno zakonu, odnosi na sve kredite koji su odobreni u CHF-u i moraju se konvertovati u zvaničnu valutu.

„Kako ste kao CBCG kada ste obavljali nadzor nad tim zakonom, dozvolili da privredno društvo preuzme potraživanja? Ono nema pravo da se bavi bankarskim poslom“, navela je Zdenka Popović.