Video
Naime, na ovaj način Crna Gora je izgubila dvije godine naplate putarine, pa je potrebno razmotriti mogućnosti da se kompenzacija za to dobije u vidu reprograma kredita, kazao je u intervjuu Pobjedi guverner dr Radoje Žugić.
– Uvažavajući specifičnost situacije usljed pandemije korona virusa, CBCG je ovogodišnje preporuke pripremila u redukovanoj formi, fokusirajući se na mjere koje su ključne u kriznim uslovima i čiju primjenu ne treba odlagati zbog potencijalno negativnih efekata u dugom roku. U dokumentu je istaknuto da sve preporuke date u prethodnim godinama, a koje nijesu implementirane, ostaju na snazi – kaže guverner i posebno naglašava preporuku koja se odnosi na promjenu strukture privrede u smislu diverzifikacije proizvodnje i povećanja stepena finalizacije proizvoda.
Neophodno je, kaže on, fokusirati se na one djelatnosti u kojima Crna Gora ima komparativne prednosti i povećati nivo konkurentnosti.
– Naglasili smo potrebu što hitnije pripreme nove fiskalne strategije, preporučili osnivanje fiskalnog savjeta, sugerisali restriktivnu politiku izdavanja novih garancija (uz obavezno uzimanje adekvatnog kolaterala), reviziju fiskalnih pravila, obezbjeđivanje subvencija za poljoprivredu, unapređenje statistike… Predložili smo i pripremu specijalnog programa funkcionisanja ekonomije u uslovima neizvjesnosti pod uticajem pandemije, sa što manje ograničenja za poslovanje do mjere kojom se neće ugroziti javno i individualno zdravlje. Akcenat ne treba da bude na zatvaranju djelatnosti, već na promociji protokola bezbjednog poslovanja, uz kontrolu i sankcionisanje nepoštovanja – ističe Žugić.
POBJEDA: Ima li indicija da bi se u narednoj godini mogao pojaviti neki problem u bankarskom sektoru?
ŽUGIĆ: Bankarski sistem je u 2020. ušao kao visoko likvidan, dobro kapitalizovan, sa obnovljenom profitabilnošću i relativno niskim nivoom nekvalitetnih kredita. Dakle, svi parametri poslovanja su bili mnogo bolji u odnosu na stanje koje je prethodilo krizi iz 2008. Zahvaljujući tome, banke su pokazale visok stepen otpornosti na krizu izazvanu pandemijom korona virusa, koja je uticala na nivo zaposlenosti, kao i prihode fizičkih i pravnih lica – klijenata banaka. U prethodnom periodu, pored finansijske i poslovne konsolidacije, banke su unaprijedile sisteme upravljanja rizicima, kao i kadrovske i organizacione kapacitete za tretman nekvalitetnih kredita. Proaktivni pristup CBCG doprinio je ublažavanju efekata pandemije na poslovanje banaka i očuvanju stabilnosti tokom ovog izazovnog perioda.
Na kraju 2020, uprkos negativnim efektima pandemije, bankarski sistem je i dalje stabilan, likvidan, visoko kapitalizovan, sa očuvanom profitabilnošću i umjerenim rastom nekvalitetnih kredita, spreman da nastavi da obavlja svoju ulogu glavnog intermedijatora na finansijskom tržištu Crne Gore. Produženo trajanje pandemije sa sobom nosi opasnost od daljeg pogoršanja parametara poslovanja banaka tokom 2021, prvenstveno u dijelu rasta nivoa nekvalitetnih kredita i, sljedstveno tome, negativnog efekta na rezultate poslovanja banaka. Uprkos navedenom, visoka kapitalizovanost i likvidnost su najbolji garant očuvanja stabilnosti bankarskog sistema.
POBJEDA: Da li neka banka pokazuje ranjivost, i ako pokazuje u kom dijelu?
ŽUGIĆ: Bankarski sistem kao cjelina je stabilan. U prethodnom periodu, u sistemu su postojale tri osjetljive banke, od kojih je kod dvije, kao epilog preduzetih mjera, otvoren stečajni postupak. Treća banka je u prethodnom periodu uspjela da ispuni nametnute zahtjeve regulatora i nalazi se u redovnom režimu poslovanja. Shodno našim funkcijama, u kontinuitetu pratimo poslovanje svih banaka u Crnoj Gori, što je pretpostavka za utvrđivanje stanja u svakoj od njih i blagovremeno preduzimanje svih neophodnih mjera, u skladu sa zakonom.
POBJEDA: Kako ocjenjujete početni rad nove Vlade i kakva je sada saradnja CBCG sa njom, s obzirom da je u početku iz Vlade bilo kritika i ocjena da vrhovna monetarna institucija ni posao regulacije banaka ne radi kako valja?
ŽUGIĆ: U ostvarivanju utvrđenih ciljeva iz člana 8 Zakona o CBCG, Centralna banka može, ne dovodeći u pitanje svoju samostalnost i nezavisnost, sarađivati sa Vladom i drugim državnim organima i preduzimati mjere za unapređenje te saradnje. Posvećeno radimo na unapređenju saradnje sa ovom, a to je bio slučaj i sa svim prethodnim vladama. Već smo jasno saopštili da je CBCG uradila sve kako bi uspostavila kontakte predstavnika Vlade sa MMF-om i obezbijedila njihovo prisustvo na Godišnjim sastancima sa Svjetskom bankom i MMF-om, tako da nema govora o nedostatku spremnosti za saradnju, sa strane CBCG. Pripremili smo preporuke za ekonomsku politiku i učestvovali u postupku emisije euroobveznica, a saradnju ostvarujemo i kroz rad Savjeta za finansijsku stabilnost.
Što se tiče kvaliteta rada CBCG, o tome najbolje govore nezavisne ocjene međunarodne javnosti, u prvom redu Evropske komisije i MMF-a, koje potvrđuju veliki rad i reforme CBCG, koje su uključivale i neke nepopularne, ali potrebne odluke donešene tokom 2019. i 2020.
Kako EK navodi, radnje preduzete nakon bankrota dvije male banke početkom 2019. povećale su nivo nadzora i poboljšale zaštitu od kreditnog rizika. MMF je ocijenio da je rezolucija dvije banke protekla bez negativnog prelivanja na fiskalnu i realnu ekonomiju. Da su ovi postupci izvedeni jako uspješno i efikasno, potvrđuje i činjenica da je jedna nacionalna banka iz regiona koristila ekspertizu naših supervizora, kao i elemente naše komunikacione strategije prilikom likvidacije jedne banke.
POBJEDA: Kako je ocijenjen napredak u poglavljima 9 – Finansijske usluge i 4 – Sloboda kretanja kapitala?
ŽUGIĆ: Izvještaj o napretku EK za 2020. notira dobar napredak (4 od maksimalnih 5 stepena konvergencije) ostvaren u Poglavlju 9 – Finansijske usluge, a odnosi se na usklađivanje sa pravnom tekovinom EU u oblasti bankarstva. Pored usvajanja ključnih zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji banaka, CBCG je unaprijedila niz akata o kreditnom registru, izvještavanju i minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama. Takođe je usvojena regulativa o makroprudencionim mjerama vezanim za gotovinske kredite za stanovništvo. Unutar CBCG je uspostavljen Komitet za superviziju, kao stalno savjetodavno tijelo guvernera. Unaprijeđena je i unutrašnja organizacija CBCG, čime su ojačani njeni institucionalni i supervizorski kapaciteti. Uspostavljene su jedinice za nadzor operativnog rizika kreditih institucija, osnažene jedinice za posrednu kontrolu, a uspostavljen je i Direktorat za sanaciju kreditnih institucija, kao i Fond za sanaciju.
O brzini konvergencije i ozbiljnosti našeg rada govori podatak da je CBCG već ispunila preporuke koje je EK dala za narednu godinu – upravo smo usvojili obimnu podzakonsku regulativu koja omogućava primjenu zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji banaka. Paralelno sprovodimo sveobuhvatnu procjenu kvaliteta aktive (AQR) ukupnog bankarskog sistema. Ako ovo uzmemo u obzir, u narednom godišnjem izvještaju EK očekujemo sličan, vjerovatno i bolji rezultat i, naravno, ocjene.
Što se tiče preporuka iz Poglavlja 4 – Sloboda kretanja kapitala, CBCG je tokom 2020. predala Skupštini Prijedlog zakona o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama, kao i Prijedlog zakona o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja u vezi sa platnim karticama. Takođe, CBCG je pripremila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o platnom prometu koji je potpuno usaglašen sa PSD2 regulativom. Nedavno su pristigli komentari EK, tako da će i ovaj sistemski zakon uskoro biti proslijeđen Vladi i Skupštini na usvajanje. CBCG u narednoj godini počinje sa uvođenjem instant plaćanja koje će značajno i na dugi rok doprinijeti unapređenju efikasnosti platnog prometa.
Izmjene Zakona o CBCG bile bi veliki korak unazad
POBJEDA: Nova vlast, kako kažu, priprema izmjene Zakona o CBCG kako bi se stvorio prostor za Vašu smjenu?
ŽUGIĆ: Premijer je ovu temu uputio na Skupštinu, koliko mi je poznato. U svakom slučaju, eventualne izmjene ovog zakona predstavljale bi, bojim se, veliki korak unazad ako se ima u vidu činjenica da je izmjenama i dopunama ovog zakona iz 2017. izvršeno potpuno usklađivanje nacionalnog regulatornog okvira koje tretira status i položaj nacionalnih centralnih banaka sa pravnom tekovinom EU. Ovim su stvorene pravne pretpostavke da CBCG postane članica Evropskog sistema centralnih banaka po ulasku Crne Gore u Evropsku uniju.
Zaduženje ekonomski dobar potez
POBJEDA: Da li su, po Vašoj procjeni, kritike na račun zaduženja od 750 miliona eura utemeljene?
ŽUGIĆ: CBCG ne komentariše pravni, niti politički aspekt nedavnog zaduženja Države, već posmatra ovu transakciju sa isključivo ekonomske tačke gledišta. U tom smislu, ocijenili smo emisiju euroobveznica kao dobar potez, imajući u vidu da su njome obezbijeđena potrebna sredstva za otplatu duga i finansiranje javne potrošnje u 2021, što osigurava fiskalnu stabilnost i doprinosi očuvanju finansijske stabilnosti u narednom periodu.
Oprez i budno praćenje
POBJEDA: Da li će CBCG uvoditi dodatne mjere za ublažavanje posljedica kovida-19 na građane i preduzeća? Ukoliko hoće, o čemu se razmišlja?
Preporučeno
ŽUGIĆ: Tokom 2020. godine CBCG je, i pored suženog izbora monetarnih instrumenata, implementirala pet paketa mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica korona virusa po građane i privredu. Period pred nama je veoma neizvjestan, što poziva na još veći oprez, intenzivnije praćenje svih signala sa tržišta i osmišljavanje novih načina za suočavanje sa krizom. Upravo tako će se ponašati i CBCG, uz očekivanje da će vakcinacija, koja je u nekim zemljama već masovnije započeta, u doglednom roku sanirati krizu. Posebno je važno, i ujedno veoma izazovno, pronaći balans između pružanja potrebne podrške privredi i očuvanja stabilnosti bankarskog sektora, koji čini preko 92 odsto aktive ukupnog finansijskog sistema.
