Video
Komentarišući izjavu hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana da Hrvatska od Crne Gore ne traži samo školski brod „Jadran“, već i drugu vojnu imovinu vrijednu 2,7 milijarde eura, Vukotić kaže da je pitanje sukcesije nakon raspada bivše Jugoslavije veoma složeno, posebno kada je riječ o podjeli imovine.
“Sama sukcesija i, kako bih rekao, razdvajanje, posebno u imovinskom smislu, poslije disolucije bivše Jugoslavije, je inače generalno dosta teško pitanje. Pretpostavljam da se radi o određenim međunarodnim sporazumima, međutim ti međunarodni sporazumi nisu obuhvatili dosta toga”, rekao je Vukotić za RTCG.
Kako je naveo, iz posljednjih izjava hrvatskih zvaničnika vidi se da Zagreb smatra da pitanje vojne imovine još nije riješeno.
“Kao što vidimo, Republika Hrvatska smatra da nasljeđivanje vojne imovine još nije riješeno pitanje, i na osnovu toga vidimo da hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman govori o nekih 207 plovila koje su bile imovina Jugoslovenske mornarice – JNA. Postoji jedna jedina šansa da se to riješi, a to su pregovori”, rekao je Vukotić.
„Teško je procijeniti snagu argumenata bez kompletne dokumentacije“
Govoreći o poziciji Crne Gore u tim pregovorima, Vukotić ističe da postoje različita tumačenja o tome koliko su čvrsti argumenti kojima Podgorica raspolaže.
“Neko kaže da nemamo dovoljno dokaza, neko kaže da imamo izuzetno čvrste dokaze. I dosta teško je tu razlučiti stvari. Treba zaista biti pravni ekspert, posebno po pitanju međunarodnog i imovinskog prava, da bi tačno i konkretno mogao neko da sudi o određenoj dokumentaciji i da sudi o određenim argumentima koje će svaka strana iznijeti”, rekao je Vukotić.
Prema njegovim riječima, najbolje rješenje bilo bi da Crna Gora i Hrvatska otvorena pitanja riješe neposrednim razgovorima.
“Najbolja stvar je da dvije države to riješe direktnim i neposrednim pregovorima, i to će biti tako da možemo da izbjegnemo bilo kakve arbitraže međunarodne ili nešto slično”, kaže Vukotić.
„Legitimno je da Hrvatska zastupa svoje interese, ali to ne znači da su zahtjevi utemeljeni“
Na pitanje da li su zahtjevi Hrvatske postali veći zbog činjenice da Crna Gora želi da ubrza evropske integracije, Vukotić kaže da svaka država nastoji da iskoristi svoju poziciju kako bi zaštitila sopstvene interese.
“To je potpuno legitimna politika. Pretpostavljam da svaka zemlja jednostavno radi ono u svom interesu. Uostalom, i nije to prvi put”, rekao je Vukotić.
Podsjetio je na period ulaska Crne Gore u NATO 2017. godine i spor oko Sutorine sa Bosnom i Hercegovinom.
“Sa stanovišta Hrvatske, to jeste legitimna politika. Međutim, stvar je u tome što ne mora da znači da su legitimni i ti zahtjevi”, rekao je Vukotić.
Ističe da Zagreb tvrdi da raspolaže dokumentacijom koja potkrepljuje njegove zahtjeve, ali da bi ona trebalo da bude dostupna kako bi se mogla ozbiljno analizirati.
“Hrvatska se stalno poziva na određenu dokumentaciju, a ja samo kažem: hajde da je vidimo, hajde da je objavite, da znamo tačno ko raspolaže i čime raspolaže”, kaže Vukotić.
Ocijenio je da Crna Gora, uprkos svim otvorenim pitanjima, ima osnovu sa koje može da uđe u razgovore sa Zagrebom.
Preporučeno
“Smatram da imamo našu delegaciju, koja će otići na pregovore u Zagreb. Kako će ti pregovori ići to ne može niko da predvidi. Ali u svakom slučaju, ipak mislim da i Crna Gora ipak ima određenu polaznu osnovu u tim pregovorima”, rekao je Vukotić.
