Video
Protest je održan pod sloganom „Naše dvorište, naša odluka“, a peticiju protiv projekta potpisalo je 868 građana.
Građani su Skupštini opštine Bijelo Polje predali inicijativu i prigovor, navodeći da se lokacija nalazi u zoni Natura 2000, blizu naseljenih sela, poljoprivrednih površina, muslimanskog groblja i crkve Svetog Tome.
Upozoravaju na rizike od poplava, zagađenja, neprijatnih mirisa, mikroplastike i povećanog saobraćaja kamiona sa otpadom.
Peticiju kojom se protive izgradnji do sada je, kako je za Vijesti potvrdio Mujo Vreva, potpisalo 868 građana.
Mještani tvrde da bi projekat ugrozio poljoprivredu, turizam i kvalitet života, dok su pojedine kuće udaljene svega nekoliko stotina metara od planirane lokacije. Naveli su i negativan primjer regionalne deponije u Rujištima kod Berana.
U dokumentu se ističe da važećim Prostornim planom Crne Gore na ovoj lokaciji nije predviđena izgradnja ovakvih objekata, te da bi projekat doveo do “prinudnog raseljavanja porodica sa malom djecom iz susjednih sela”.
Mještani takođe upozoravaju na vjerske i geografske specifičnosti, naglašavajući da se na dijelu lokacije nalazi muslimansko groblje, dok je na samo stotinu metara udaljenosti crkva Svetog Tome na Brzavi.
Mujo Vreva je pojasnio da je lokalitet “Klina” smješten između Lima i magistralnog puta Bijelo Polje -Berane.
“Sa lijeve strane Lima su naselja Bubanje, Brzava, Femića krš i Prijelozi, iznad magistralnog puta su Brestovik i Žurena, dok su uz magistralu Pašića Polje i Zaton”, kazao je Vreva na protestu.
Među ekološkim i infrastrukturnim rizicima, kazao je Vreva, teren je podložan plavljenju uslijed visokog vodostaja Lima, kao i da bi se zbog čestih temperaturnih inverzija u kotlini “deponijski gasovi i neprijatni mirisi dugotrajno zadržavali u naselju, čineći život nepodnošljivim”.
Jedan od nastarijih mještana Zatona devedesetogodišnji Milovan Šćekić ukazao je na probleme sa plavljenjem, blizinu kuća i muslimanskog groblja.
“Ovo je sve limsko, nije naše. Ovdje gdje stojimo ranije je Lim stalno plavio, cijelo ovo područje. Ajde da grade stadion ili vrtić nego centar za otpad”, kazao je on.
Sa druge strane, sekretar za ruralni razvoj Opštine Bijelo Polje Armin Sijarić kazao je da nije riječ o klasičnoj deponiji, već o modernom regionalnom centru zatvorenog tipa po EU standardima.
Preporučeno
“Lokacija u KO Crnča-Laholo odabrana je isključivo na osnovu stručnih procjena, zahvaljujući odličnoj saobraćajnoj povezanosti i državnom vlasništvu nad zemljištem. Ovaj projekat predstavlja istorijsku šansu za razvoj Bijelog Polja i sjevera: otvaranje novih radnih mjesta, uz apsolutni prioritet pri zapošljavanju lokalnog stanovništva, unapređenje infrastrukture, uključujući rekonstrukciju puteva i stabilniju elektro-mrežu, direktne investicije, gdje će opština dio prihoda centra direktno ulagati u projekte koje predloži sama mjesna zajednica. Garantujemo potpunu zaštitu životne sredine. Izgradnja neće započeti bez detaljnog Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu i svih neophodnih urbanističko-tehničkih dozvola. Naš prioritet je očuvanje prirodnih i vodnih resursa ovog kraja, koji će ostati apsolutno zaštićeni”, kazao je Sijarić
