Video
Dozvola za rekonstrukciju i sanaciju Hajdar pašine džamije u selu Radulići kod Bijelog Polja ukinuta je zbog prijetnji mještana da neće dozvoliti „gradnju džamije“, jer je ona sagrađena, kako tvrde, na ostacima „drevne hrišćanske svetinje“, bez obzira na to što je arheološko istraživanje Polimskog muzeja pokazalo da to nije tačno.
To proizilazi iz reagovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koje je Portalu ETV dostavljeno umjesto odgovora na pitanja koja smo im poslali, a u kojem ističu kako su im se prošle godine u „više navrata obraćali mještani sela“ koji tvrde da se ispod ostataka ove džamije „nalaze ostaci starijeg objekta – crkve, te da se na prostoru oko džamije ranije sahranjivalo pravoslavno stanovništvo“.
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Enis Burdžović i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Alija Kujović saopštili su juče da su uvrijeđeni i zatečeni odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara da poništi rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, sa statusom nepokretnog kulturnog dobra.
“Ova odluka je pravno i moralno potpuno neprihvatljiva, te ista direktno ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države. Otvoreno sumnjamo da je odluka državnog organa posljedica pritiska određenih struktura, a ne profesionalnog pristupa, i to iz više razloga”, istakli su oni.
Iz Uprave u reagovanju ocjenjuju da „nema prostora za konstatacije da se postupanjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države, već je upravo ono usmjereno ka uvažavanju svih istorijskih, arhitektonskih, arheoloških i kulturnih slojeva ovog nepokretnog kulturnog dobra, a u cilju njegove adekvatne valorizacije“.
Ističu kako se tvrdnje mještana Radulića, da je džamija sagrađena na ostacima crkve, „mogu potvrditi/osporiti samo na osnovu sprovedenih sveobuhvatnih sistematskih arheoloških istraživanja, kako bi se sa sigurnošću identifikovale sve hronološke/građevinske faze“.
“Do danas, na ovom prostoru su 2008. godine sprovedena samo sondažna istraživanja, kada je u okviru samog objekta džamije otvorena jedna sonda, dok preostali dio unutrašnjosti, kao i spoljnog dijela uz zidove objekta, nije sistematski istražen, uz izuzetak ostataka turbeta sjeverno od džamije”, piše u reagovanju Uprave.
Zbog svega toga, kako su istakli, Uprava je „kroz sprovođenje obavještenja o rezultatima ispitnog postupka Mešihatu islamske zajednice i revidentu ukazala da je neophodno sprovesti navedena arheološka istraživanja i na osnovu njih dostavljenu projektnu dokumentaciju dopuniti, i potom dostaviti na saglasnost ovoj Upravi“.
“Uprava za zaštitu kulturnih dobara je postupajući po zahtjevu Islamske zajednice u Crnoj Gori – Mešihat islamske zajednice donijela Rješenje o davanju saglasnosti na Konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima u Opštini Bijelo Polje 09. 11. 2022. godine, za sprovođenje konzervatorskih mjera za koje nije potrebna prijava građenja odnosno građevinska dozvola, i za koje nije potrebna izrada glavnog projekta shodno propisima kojima se uređuje planiranje prostora i izgradnja objekata”, napisali su u reagovanju.
Ističu i da Mešihat Islamske zajednice „budući da je za planirane intervencije – sanacija, restauracija i rekonstrukcija Hajdar pašine džamije u Radulićima bila potrebna izrada glavnog projekta, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata nije bio u mogućnosti da radove na ostacima džamije sprovede u odnosu na Konzervatorski projekat na koji je Uprava dala saglasnost 2022. godine“.
“Zbog pomenutog, Mešihat islamske zajednice je sproveo proceduru izrade Glavnog projekta rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, na kat. parceli 269/1 KO Radulići, Opštini Bijelo Polje, koji je Upravi za zaštitu kulturnih dobara dostavljen 05. 11. 2024. godine putem privrednog društva koje vrši reviziju”, objašnjavaju oni.
Onda je, kako proizilazi iz reagovanja, Uprava donijela dva nova akta – rješenje o poništenju rješenja kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, jer. Kako konstatuju, „njegovo izvršenje nije pravno i stvarno moguće, odnosno po istom se nisu mogli izvoditi radovi“ i obavještenje o rezultatima ispitnog postupka shodno Zakonu o upravnom postupku, a u odnosu na dostavljeni glavni projekat rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, na kat. parceli 269/1 KO Radulići, Opštini Bijelo Polje.
Poručuju da se „može se zaključiti da nema prostora za proizvoljne interpretacije u smislu hronologije donošenja navedenih akata, već su isti proistekli u odnosu na zahtjeve upravo Mešihata islamke zajednice, odnosno revidenta“.
“U kontekstu izjave da Mešihatu islamske zajednice nije data mogućnost izjašnjenja, napominjemo da je upravo putem sprovođenja obavještenja o rezultatima ispitnog postupka, stranka upućena na mogućnost izjašnjenja u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik kod ovog javnopravnog organa – Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, naglasili su u reagovanju.
Nijesu iz Uprave objasnili zašto su čekali da im bude dostavljen glavni projekat, pa da tek onda, dvije godine nakon što su izdali dozvolu za rekonstrukciju, ponište tu odluku. Nijesu objasnili, zašto Mešihat Islamske zajednice nijesu obavijestli odmah pošto su se pojavile, kako tvrde, „pravno i stvarno“ prepreke za realizaciju ovog projekta, odnosno da se mještani bune, jer tvrde da je džamija sagrađena na ostacima crkve.
“Nezakonita i diskriminatorska odluka predstavlja udar na multikulturalno i multivjersko stremljenje društva, podrivajući ga sa adresa koje su neposredno pozvane da štite kulturno civilizacijske vrijednosti. Samu odluku, vrijeme i način na koji je donešena od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara doživljamo kao ozbiljan korak ka zatiranju islamskog nasleđa u Crnoj Gori. S tim u vezi, zahtijevamo da Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore preduzmu hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka Uprave za zaštitu kulturnih dobara i prethodno rješenje vratilo na pravnu snagu”, poručili su juče Fejzić, Burdžović i Kujović.
Oni traže da država obezbijedi pretpostavke i garancije za zaštitu i rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u skladu sa relevantnim kulturno-istorijskim standardima i pravom.
Portal ETV uputio je pitanja i Ministarstvu kulture i medija, ali odgovore još nijesmo dobili.
Mještani Radulića od prošle godine poručuju da neće dozvoliti, kako oni kažu, „nikakvo skrnavljenje ostataka svetinje“, odnosno kategorični su da je na mjestu gdje je sagrađena Hjdar pašina džamija nekada bila crkva, ali i groblje. Tada su iz Crkve Srbije poručili da će inicirati sastanak sa članovima Islamske zajednice kako bi došli do rješenja.
Hajdar pašina džamija zapaljena je i srušena tokom Drugog svjetskog rata u pohodu četnika predvođenih Pavlem Đurišićem.
Preporučeno
A Hajdar pašina džamija, kako je objavio neđeljnik Monitor 2017. godine, još od 1977. u katastru se vodila i kao crkva?! Ispostavilo se da je neko, bez pisanog traga i obrazloženja, te godine, uz naziv džamija dopisao – crkva. Međutim, 1996. godine iz katastra je nestao i naziv džamija i ostalo je da piše da se u Radulićima na toj parceli nalazi crkva.
