Video
Istoričar Miloš Vukanović za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da su takvi događaji posljedica oportunizma novih političkih snaga:
– Niz događaja koji nisu svojstveni tradicionalno sekularnom crnogorskom društvu su posljedica prepoznavanja određenih političkih grupacija, da na vjersko populističkim performansima mogu da profitiraju. Iako iza toga stoje najvjerovatnije i određena ubjeđenja, nerazumijevanje kršenja određenih načela, a da ne govorimo o dalekosežnoj štetnosti takvih događaja, samo govori o prizemnom oportunizmu takvih grupacija i pojedinaca – navodi on.
Koje opštine su u žalosti?
Povodom smrti patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja lokalne uprave Budve, Herceg Novog, Plužina i Berana su proglasili Dan žalosti.
Prethodno je, nakon smrti mitropolita crnogorsko primorskog Amfilohija, sedam opština u Crnoj Gori takođe proglasilo Dan žalosti.
Istovremeno je mandatar za sastav nove Vlade Zdravko Krivokapić, od još uvijek aktuelne Vlade, tražio da se tim povodom proglasi Dan žalosti u cijeloj zemlji, ali je to prećutno odbijeno.
U navedenim opštinama su na vlasti dominantno partije koje čine novu vladajuću većinu na državnom nivou i političke stranke sa jakim srpskim nacionalnim predznakom.
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević je povodom smrti patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja proglasio ponedjeljak 23. novembar Danom žalosti u Budvi. Reakcije dijela javnosti koji kritikuju tu odluku Carević smatra pokušajem manipulacije.
– Za nas vjernike i za srpski narod je to veliki gubitak, slučaj koji nas je sve duboko potresao. Ta SPC ima sjedište u drugoj državi, ali ona ima svoje mitropolije, kao što je mitropolija Crnogorsko-primorska, tako da je to (proglašenje Dana žalosti) potpuno normalno – kaže Carević za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dodaje da se kritikama ova odluka želi ispolitizovati.
– Nama nije do politizacije, naprotiv. Jako smo tužni i žalosni, i smatramo da je minimum da prema našem poglavaru, sada već blaženopočivšem patrijarhu Irineju najmanje što smo mogli uraditi – smatra Carević.
Zašto opozicija osporava odluku Budve?
Proglašenjem Dana žalosti Carević je prekoračio svoja ovlašćenja i nametnuo građanskoj i sekularnoj Budvi da mora da službeno žali za srpskim vjerskim poglavarom, saopšteno je iz opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) za Radio Slobodna Evropa.
– Mislim da se na taj način želi i građanima nametnuti nešto što nije primjereno ni 21.vijeku, ni građanskoj Crnoj Gori. To može i da vrijeđa osjećanja i opredjeljanja nekih drugih vjerskih zajednica i ako to bude dugo trajalo može biti opasno po crnogorsko društvo, jer smo davno donijeli standard da je Crna Gora država svih građana koji ovdje žive bez obzira na vjersku pripadnost – kaže Predrag Jelušić iz budvanskog DPS-a.
Tu opasnost vidi u “skretanju u desno”.
– Ovo klatno koje se sada pomjerilo suviše u desno, pogotovo na prostorima Balkana zna da izazove dodatne turbulencije. Zato ostaje za nadu da je ovo samo jedan privremeni pokušaj, i da će crnogorsko društvo odoljeti i uspjeti da apsorbuje sve ove manifestacije koje vidimo u zadnjih nekoliko mjeseci – kaže Jelušić.
Komentari građana u Budvi
Građani Budve različito gledaju na proglašavanje Dana žalosti u njihovoj opštini.
– Iako ima tu i politike, mislim da je onaj ko je donio tu odluku to učinio čista srca. E sad, neko drugi se ne slaže s tim, a ja bih volio kad bi to bila zajednička odluka – kaže Milorad iz Budve.
Zoran smatra da je ispravno proglašavati Dan žalosti za vjerske predstavnike SPC, a na pitanje RSE da li to onda treba primijeniti i na sve ostale vjerske zajednice, odgovara potvrdno, ali bez objašnjenja.
– Smatram da treba, jer mislim da je to ispravno – kaže Zoran.
Nakon što su 24. septembra, zgradu Opštine Budva, na Carevićev poziv osveštali popovi SPC , proglašavanje žalosti zbog smrti crkvenog predstavnika za Zrinku iz Budve je očekivani potez lokalnih vlasti.
– To je u skladu sa svjetonazorima našeg predsjednika opštine. I svaki površno obrazovani čovjek zna da to nije u skladu sa Ustavom ove države i njenim opredjeljenjima, kao i tih istih vlasti koje su deklarativno prozapadne i za Evropu, a u stvari, Teheran u sred Crne Gore – navodi ona.
Od lokalnih izbora 30. avgusta, lokalnu vlast u Budvi vrše Demokratski front (DF) i Demokrate.
Kakav je odnos prema vjerskim organizacijama?
Istoričar Vukanović smatra suštinski važnim pitanje kako se došlo do ovih pojava koje su postale poželjna svakodnevnost kod dijela društvenih grupacija:
– Dugogodišnje loše socioekonomsko stanje je gurnulo dio društva ponovo u ralje nacionalizma, a vjerske organizacije pogotovo SPC su jedne od onih kojima je nacionalistička indoktrinacija dio suštine i pogonsko gorivo za razvoj. Sa druge strane, makar u Crnoj Gori, višegodišnje loša obrazovna politika je bukvalno prepustila vaspitni karakter kod djece Crkvi, pa ne treba da čudi otkud veliki broj mladih ljudi ima nekritički odnos ka vjerskim organizacijama i ovakvim događanjima – kaže Vukanović.
Biće, kako je rekao, interesantno vidjeti povratnu reakciju na ova događanja u crnogorskom društvu koje ima tradicionalnu sekularnu nit.
– A ako ne dođe do adekvatnog odgovora bojim se da ćemo svjedočiti urušavanju sekularističkog karaktera države a samim tim postojaće ozbiljna prijetnja za društvenu stabilnost – rekao je Vukanović.
Da li je prekršen Zakon?
Donesene odluke na lokalnom nivou o Danu žalosti, sa normativnog i demokratskog aspekta nisu sporne jer nije prekršen ni zakon ni ustav, smatra kaže Boris Marić iz Centra za građanske slobode:
– Nije bilo zakonskih prepreka da se donese takv set odluka. Ustav Crnu Goru tretira i definiše kao građansku državu, pa je pitanje koliko tu postoje odstupanja. Ali demokratski princip govori da određena politička većina ima demokratsku i zakonsku moć da donosi takve odluke jer je na izborima stekla legitimitet za sprovođenje svoje politike – kaže Marić.
Sporno, prema njegovim riječima, može biti simbolički nivo donošenja odluka, ali vjeruje da ne prijeti opasnost ugrožavanja sekularizma i građanskog karaktera države:
– Motivi za donošenje odluke o Danu žalosti, mogu s jedne strane biti plemeniti i mogu se razumjeti. A na drugoj strani vjera je intima. Ako je time htjela da se pošalje određena politička odluka tu već možemo da imamo problem i da razmišljamo o nekim elementima ugrožavanja građanskog koncepta – rekao je Marić.
Smatra i da je u Crnoj Gori mnogo toga napravljeno ka građanskoj državi da bi ovakve odluke mogle da budu realna opasnost po građanski koncept vjerujući da će doći do građanskog odgovora ukoliko bude tendencije njegovog ugrožavanja.
Preporučeno
Crna Gora je Ustavom definisana kao građanska i sekularna država. Sekularni koncept podrazumijeva uređenje zasnovano na odvojenosti verskih i javnih institucija.
