Video
Adžić je gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore kazao da se zalaže da cetinjski Parlament u zakonskoj proceduri da Cetinjski manastir na korišćenje i upotrebu CPC.
“Ne znam kako će se to odvijati. Ja sam za smirivane tenzija i institucionalno i političko rješavanje problema ali isto tako i za poštovanja ljudskih prava i sloboda obespravljenih nacionalnih crnogoraca koji su ugroženi u svojoj državi aktuelnom politikom koja negira fundamentalni državni i nacionalni identitet”, kazao je Adžić i dodao da je bio učesnik protesta na Cetinju.
“Dobro je da je sve prošlo bez žrtava, treba raditi na smirivanju tenzija, ali i braniti državno i nacionalno dostojanstvo Crne Gore od negacije”, kazao je Adžić.
Da je pravni savjetnik Prijestonice Cetinje, Šoć bi im rekao da inicijativu uvrste na dnevni red ako je ona u saglasnosti sa Statutom Prijestonice. Građani, kako ističe, zaslužuju odgovor. Poručuje da prilikom odlučivanja treba voditi računa o poštovanju pravnog poretka.
“U konkretnom slučaju ne postoje uslovi ni formalno-pravni ni procesno-pravni da se donese bilo kakva odluka koja se traži inicijativom. Ako se ona i donese ona neće proizvesti nikave pravne posljedice i od toga nemam zebnje”, kazao je Šoć. Upozorava da takva odluka može da pošalje poruku koja bi mogla da podgrije postojeće podjele i tenzije i usmjeri ih u pravcu koji niko ne želi.
“Odbornici Cetinja da shvate da imaju ozbiljnu odgovornost a onima koji huškaju na nezakonito i protivpravno ponašanje a kunu se u vladavinu prava, u evropske vrijednosti poručujem da to ne rade jer su i oni stanovnici države i ne zovu đavola jer se on može pojaviti. Ja ga ne želim. Da ga niko ne želi ne bi manipulisao osjećanjima ni Srba ni Crnogoraca ni Albanaca ni Bošnjaka, a toga u Crnoj Gori ima i više nego je potrebno”, kazao je Šoć. Šoć kaže da ne vidi pravnu utemeljenost pojma vraćanje u konkretnom slučaju.
“Moralo bi se najprije dokazati, kako je vlasništvo od CPC prešlo u svojinu Prijestonice Cetinje pa tek onda govoriti o upotrebi pojma vraćanje. Ne vidim pravnu utemeljenost upotrebe toga pojma”, kazao je Šoć.
Za Adžića bi ispravna formulacija bila “davanje na korišćenje CPC”. To smatra legalnim i legitimnim jer je, kako dodaje, cetinjska Opština vlasnik Cetinjskog manastira i danas.
“On je bio svojina države , a crkva ga je koristila za svoje potrebe. Dobio je određenu zemlju ali samo kao manastir. Nikada nije bio svojina Crnogorske pravoslavne crkve a još manje Mitropolije crnogorsko-primoske koja je ustanovljena 1929.”, kazao je Adžić.
Šoć dodaje da nije nepoznata teza o državoj svojini nad manastirom i uopšte imovinom Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve na ovim prostorima. Ktitorstvo, dodaje, ne znači svojina.
“Ivan Crnojević je bio ktitor ali ne i vlasnik. Manastir je uvijek bio sjedište MCP bez obzira pod kojim imenom je ona istorijski egzistirala. Ne možemo da govorimo drugačije nego o kontinuiranom priznavanju prava svojine nad manastiroim od strane MCP kako god ona imala staus tokom vjekova. Prilikom donošenja odluke treba voditi računa o dokumentima”, navodi Šoć.
Za Adžića Cetinjski manastir ne može biti vlasništvo MCP jer, kao dodaje, kada je manastir podignut MCP i srpske crkve nije bilo. Šoć dodaje da nije bilo ni države Crne Gore.
“Cetinjski manastir je kroz istoriju bio crkvena zgrada i sam je bio vlasnik svoje imovne kao i drugi manastiri. Ali nije moglo biti vlasništvo niti CPC nego crnogorske države. U hronologiji upisa se ne kaže da je dobro MCP sa sjedištem u Beogradu. Crnogorska država se nije odrekla svog vlasništva. Cetinjski manastir ne može biti svojina MCP SPC već je on svojina cetinjske Oštine i svojina Crne Gore i crnogorskog naroda a nikako strane crkve u Crnoj Gori i njene eparhije”, kazao je Adžić.
Prema Šoću, ono to je priznati status katoličke crkve i islamske zajednice osporava se samo MCP. Ističe da nije uspostavljeno pravo svojine opštine Cetinje nad manastirom, već države Crne Gore.
Preporučeno
“Mora po zakonu o državnoj imovini iz 2011. da se provede postupak, traži saglasnost vlade i po upredbi sprovede postupak i pozovu oni koji žele da budu korisnici toga. Bez takvog postupka nema zakonitog prenosa ni toga prava. Moraju da ispoštuju i odredbe iz zakona o premjeru i katastru. Postoje dva tereta, dva su postupka pokrenuta oni još nijesu pravosnažno okončani i ne može se na treće lice prenijeti vlasništvo dok se to ne okonča”, kazao je Šoć.
