Predstavnici Agencije za elektronske medije (AEM) i Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore potpisali su danas Memorandum o saradnji, čiji je cilj promocija i unapređenje medijske pismenosti u Crnoj Gori. Memorandum su potpisali direktor AEM-a Abaz Beli Džafić i dekan FPN-a Milan Marković, a događaju su prisustvovali studenti prve godine FPN-a, koji su postavljali pitanja o radu Agencije i posjetili monitoring centar.

Džafić je poručio studentima da prefesionalizam treba da bude ideja vodilja u poslu kojim će se ubuduće baviti.

„Ako taj dio posla budete radili u interesu građana Crne Gore i ako vam to bude uvijek prvo u glavi, mislim da nikakvih problema u svom profesionalnom radu kojim ćete se baviti nećete imati. Upravo je to bila ideja vodilja AEM-a da, u svakom momentu njenog rada, ima pred sobom to da mi postojimo zbog građana i da uvijek sve u profesionalnom radu što treba da odradimo bude u njihovom interesu“, istakao je Džafić.

On je kazao da u AEM-u radi 25 službenika i eksperata.

„Pokušavali smo da sa tako malim timom, odgovorimo svim obavezama, a bilo ih je jako mnogo. Jako smo ponosni na to da smo u Crnoj Gori napravili nekoliko medijskih reformi, i imamo jako dobru zakonodavnu podlogu da možete slobodno da radite. Trudimo se stalno da unaprijeđujemo normativni okvir, i mislimo da će FPN sjutra biti nukleus koji će u svemu tome mnogo da nam pomognu“, rekao je Džafić.

Prema njegovim riječima, AEM je puno uradio da Crna Gora bude medijski otvoreno i slobodno društvo.

„Ako u Crnoj Gori imate 190 hiljada domaćinstava, a imate 230 hiljada priključaka na kablovsku televiziju, onda znači da smo mi odradili dobar dio posla. Na stotine programa iz Evrope i svijeta je dostupno, a mi smo se kao regulator potrudili da to bude najbolji mogući kvalitet za najnižu cijenu“, kazao Džafić.

On je ukazao da je AEM zadnjih godinu jako posvećen projektu medijske pismenosti, ocijenjujući da je taj projekat „prava brana od programa koji mogu da budu štetni prema djeci, a i prema odraslima“.

„Uvijek smo bili stava da zabrane ne daju adekvatne rezultate. Svaka država može, u okviru svojih propisa, da zabrani distribuciju određenih programa na njenoj teritoriji. Ali, da li bi to poboljšalo stanje stvari u Crnoj Gori koja je, kao i cijeli region, preplavljena niskobudžetnim i štetnim za razvoj maloljetnika programima?“, naveo je Džafić.

On je ocijenio da je potrebno stvoriti alternativu svemu tome.

„Alternativa je da imamo programe koji su kvalitetni, koji su iz domena kulture, nauke, obrazovanja, da imamo oznake na televizijama kad su se pojavili štetni sadržaji za dijete i mogućnost da roditelj jednostavno svojom reakcijom, svoje dijete, zaštiti od takvih programskih sadržaja“, istakao je Džafić.

Dekan FPN-a Milan Marković kazao je da u međusobnoj razmjeni znanja, iskustva i vještina, imajući u vidu benefite koje će dobiti studenti prilikom saradnje sa AEM-om, „svi skupa treba da budemo medijski pismeniji“.

„U tome prevashodno vidim zadatak vas mladih, budućih narašataja, kako bi Crna Gora i na taj način bila tolerantnije društvo, gdje bismo razmjenjivali određene ideje, iskustva, praksu, vještine, a da to bude na opštu dobrobit svih“, rekao je Marković.

U tome, kako je rekao, vidi prevashodno obavezu studenata, mlade generacije, „koja će za desetak godina preuzeti vodeću ulogu u crnogorskom društvu, pa samim tim i u oblasti medijske pismenosti“.

Studenti su pitali predstavnike AEM-a koje reforme je sproveo taj regulator.

Džafić je podsjetio da je AEM 2002. godine sproveo medijsku reformu, koja je, kako je pojasnio, imala svoje ciljeve.

„Skoro godinu dana smo radili te zakone. Osnovni cilj je bio da depolitizujemo medije. Imali smo javne servise u kojima su sjedjele političke stranke srazmjerno mjestima koje su dobili u parlamentu. Naše je bilo tada da, u u okviru medijske reforme, njih izbacimo iz medija, jer oni ne smiju da upravljaju medijima, a posebno ne političke partije“, istakao je Džafić.

Pomoćnica direktora za pravne i ekonomske poslove Jadranka Vojvodić kazala je da AEM reguliše medijsko tržište, koji osim ekonomskog, „ima vrlo važan aspekt da doprinosi u ostvarivanju prava slobodu izražavanja“.

„Sloboda izdražavanja dolazi u više oblika i ono sa čime se mi bavimo u AEM-u jeste da promovišemo to pravo, da se postiže balans tog prava i drugih prava, kao što su pravo na privatnost i dostojanstvo“, navela je Vojvodić.