Video
“Naređuje se prof. dr Vesni Bratić – ministarki, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, da otkloni nepravilnosti koje su utvrđene u postupku nastavka inspekcijskog nadzora, obavljenog 22. 10. 2021. godine, a koje su konstatovane dodatkom na zapisnik i to: da subjekt nadzora objavi rješenja i druge pojedinačne akte koji su od značaja za prava, obaveze i interese trećih lica u 2021. godini i da subjekt nadzora objavi informacije po osnovu rješenja kojim je odobren pristup traženim informacijama. Rok za otklanjanje nepravilnosti iz tačke 1 dispozitiva Rješenja je osam dana, od prijema istog”, navodi se u rješenju AZLP-a sačinjenog 22. oktobra.
Kako je Pobjedi objašnjeno u AZLP-u, ako se u Ministarstvu ogluše o ovo rješenje, ono što slijedi je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornog lica u tom resoru, odnosno ministarke Bratić.
Prema Zakonu o SPI u dijelu koji se bavi proaktivnim pristupom informacijama propisana je obaveza organa vlasti, odnosno državnog organa, da na svojoj internet stranici objavi, između ostalog, rješenja i druge pojedinačne akte koji su od značaja za prava, obaveze i interese trećih lica, te da ih mora objaviti u roku od 15 dana od dana njihovog sačinjavanja, odnosno usvajanja.
Ministarstvo kojim rukovodi Vesna Bratić poštom je tokom jula ditribuiralo na stotine rješenja o razrješenjima i imenovanjima vršilaca dužnosti direktora osnovnih i srednjih škola širom Crne Gore. Rješenja su bila datirana na 12. jul kada je isticao rok predviđen usvojenim izmjenama Zakona o opštem obrazovanju, što znači da je rok za njihovo objavljivanje, shodno Zakonu o SPI, istekao još u ponedjeljak 26. jula.
Zbog toga je član Savjeta AZLP, čija je jedna nadležnost i transparentnost rada državnih organa, Muhamed Đokaj, krajem jula podnio direktoru te institucije Ivanu Medojeviću inicijativu za pokretanje inspekcijskog nadzora resora Vesne Bratić.
Početkom septembra inspekcijski nadzor je i izvršen, a tada je konstatovan niz kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od nedostatka ažuriranog Vodiča za pristup informacijama do neobjavljivanja javnih registara i evidencija.
Nastavak inspekcijskog nadzora izvršen je 22. oktobra kada je konstatovano da u Ministarstvu nijesu u potpunosti postupili po zapisniku od 6. septembra, to jest nijesu otklonili sve nepravilnosti na koje im je prethodno ukazano.
“Dana 22. 10. 2021. godine kontrolori su sproveli nastavak inspekcijskog nadzora kod subjekta i o utvrđenom činjeničnom stanju sačinjen je dodatak Zapisniku o izvršenom nadzoru kojim je utvrđeno: da subjekt nadzora nije objavio rješenja i druge pojedinačne akte koji su od značaja za prava, obaveze i interese trećih lica u 2021. godini i da subjekt nadzora nije objavio informacije po osnovu rješenja kojim je odobren pristup traženim informacijama u mašinski čitljivom formatu”, kaže se u rješenju Agencije.
Dalje se navodi da, kako odgovorno lice u nadzorom subjektu nije saglasno da ukazivanjem otkloni nepravilnosti koje su utvrđene u postupku inspekcijskog nadzora, stekli su se uslovi da mu se rješenjem naredi otklanjanje nepravilnosti u smisiu Zakona o inspekcijskom nadzoru.
Članom 39 stav 1 Zakona o inspekcijskom nadzoru je propisano da nakon inspekcijskog pregleda inspektor donosi rješenje o mjerama, radnjama i rokovima za otklanjanje nepravilnosti.
Član 23 stav 2 Zakona o inspekcijskom nadzoru propisuje da je odgovorno lice u subjektu nadzora dužno da u roku od tri dana, od dana isteka roka određenog za izvršenje mjere, pisano obavijesti inspektora da li su navedene mjere izvršene.
Od samog početka su proces smjene direktora u školama, a koji opozicija naziva „sječom direktora“, pratile kontroverze i sporne odluke, od kojih je imenovanje za v.d. direktorice škole ,,Jugoslavija“ u Baru, učiteljice Rade Višnjić tada izazvalo najviše pozornosti i oštrih reakcija.
Višnjić je poznata široj javnosti kao prosvjetna radnica koja je zloupotrebljavala djecu u političke svrhe, zbog čega je i otpuštena sa posla prošle godine, ali i kao osoba koja je na svom Fejsbuk profilu veličala osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, negirala genocid i širila teorije zavjere o korona virusu.
To, međutim, nije bio razlog zbog kojeg je Ministarstvo preinačilo svoju odluku o njenom imenovanju nakon pritiska javnosti, već navodni „opsceni sadržaji koji su dospjeli u javnost“.
Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić potpisala je tada i rješenje kojim je smijenila sa dužnosti direktoricu JU Obrazovni centar Plužine Gordanu Radović, ženu koja je preminula u prvoj polovini godine.
Ministarstvo je nakon toga uputilo izvinjenje porodici i prijateljima pokojne direktorice Radović, ali se ni tu nije proslavilo. Pravdajući propust preobimnim poslom izrade 448 rješenja, napisali su da im je zbog neprijatnosti „naročito žao ukoliko imamo u vidu da smo o Gordani čuli samo najljepše, ne samo u kontekstu profesionalnog rada i angažmana, već i o njoj kao dobroj i plemenitoj osobi“.
Ovo izvinjenje je komentarisano u smislu da je neobično da je neko, za koga su u Ministarstvu čuli samo najljepše u profesionalnom smislu, smijenjen jer vrši povredu radne obaveze.
Međutim, tu nije bio kraj gafovima ministarke Bratić i njenog tima. Tako je, na primjer, direktor škole u Nikšićkoj Župi Miloš Mrvaljević razriješen sa mjesta direktora OŠ ,,Jagoš Kontić“ – u kojoj nikad nije ni radio.
Direktor Srednje stručne škole iz Pljevalja Miljan Mitrović rješenjem je izabran istovremeno i za – direktora SMŠ ,,Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom.
Profesorica pravne grupe predmeta Stanka Vukčević kazala je ranije Pobjedi da direktorima/icama koje su željeli da smijene nijesu mogli da pronađu ništa da su nezakonito uradili, pa su im na teret stavili da ostaju bez funkcije zato što nijesu imenovali školske odbore.
Preporučeno
Sporno je, kako je tada ocijenila, što taj posao prosto nijesu mogli do kraja da završe zato što taj resor nije imenovao svoje predstavnike u tom tijelu. Pojedini direktori najavili su da će pravdu potražiti na sudu.
