Akademik Momir Đurović: Oni koji odlučuju o obrazovanju takmiče se da djecu opterete što je moguće više

Crna Gora ima jednu upornu težnju mnogo više želi da popravlja prošlost nego da planira budućnost i mislim da je to veoma opasno za njen razvoj ocijenio je predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan Vukčević. 

On je juče na Skupštini CANU kazao da će, između ostalog, međunarodna konferencija koju planiraju da organizuju naredne godine „Svijet između istorije i budućnosti” biti interesantna za našu državu.

“Na raskrsnici smo na kojoj se pitamo i kao društvo, nažalost, je li nama važnije juče ili nam je važnije sjutra, a to dosta govori o stanju duha danas. Ako vi današnji dan posvetite kako da popravite jučerašnji ili prekjučerašnji, vi ste propustili današnji dan da isplanirate sjutrašnji. Akademija treba da pokaže da nije prošlost nebitna, naprotiv, ali današnje vrijeme treba posvetiti razvoju, planiranju elita, izgradnji institucija, onoga što dolazi sjutra”, istakao je Vukčević.

Jedna od najozbiljnih tema razvoja crnogorskog društva, rekao je on, je obrazovanja i upozorio da je neznanje najveći problem Crne Gore danas.

“Živim u tom ubjeđenju, možda je ono pogrešno. Neznanje je veći problem od nezaposlenosti, jer da ima znanja i nezaposlenost ne bi bila tolika. Akademija treba da zauzme aktivan stav prema tome”, smatra Vukčević.

CANU, kako je rekao, treba da postane malo „atraktivnija i za velike probleme koje društvo ima, ali ne za dnevno političke, već koji se osim obrazovanja, tiču energije, ekologije, položaja nauke i umjetnosti”.

Akademik Momir Đurović predložio je da se formira poseban odbor koji će pomoći Ministarstvu prosvjete daobrazovanje „dovede na nešto od čega će naša djeca moći živjeti”. U tom tijelu, kako je pojasnio, mogli bi biti i članovi i van CANU-a, a zadatak bi im bio da pronađu model obrazovanja koji će Crnu GorU voditi u budućnost.

Ispričao je da se uključio u školovanje svojih unučadi, te je pregledao programe, udžbenike za određene razrede i zaključio da je obrazovanje u Crnoj Gori „na nivou ponora u svakom pogledu”.

“Zamislite kakvi smo lideri, što pričaju političari, kada nam djeca idu u četiri smjene u školu. U Africi djeca imaju jednu smjenu. Oni koji odlučuju o obrazovanju takmiče se da djecu opterete što je moguće više – imaju do 14 predmeta godišnje. U Americi imaju tri, Engleskoj, takođe tri, a među vodećim silama su u svijetu. Kod nas je to naopako”,  istakao je Đurović.

U osnovnoj školi postoje, prema njegovim riječima, predmeti za koje đaci imaju četiri udžbenika. To je, kaže on, postao enormni biznis.

“Standardno je da postoje tri udžbenika i sveska je četvrta. Gdje mi živimo i na što držimo oči zatvorene? Od te djece zavisi naša budućnost. To je nesporno veliki biznis na štetu Crne Gore i budućnosti države”, rekao je on.

Govoreći o sadržini udžbenika kaže da je morao da traži pomoć drugih ljudi da mu objasne o čemu se radi.

“Vlada i Ministarstvo prosvjete bi trebalo da zabrane univerzitetskim profesorima koji nikada nijesu slušali metodiku i pedagogiju da pišu udžbenike za osnovnu i srednju školu. Jadna ta djeca”,  rekao je Đurović.