Da li su im telefonski razgovori prisluškivani i praćeni, veliki broj građana postavlja ovo pitanje nakon što je prvi čovjek Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić potvrdio da je navodno bilo nezakonitog prisluškivanja u prethodnom periodu.
Svako zadiranje u privatnost bez zakonske osnove, predstavlja krivično djelo, objašnjava za Novu M kriminolog Velimir Rakočević. Osim toga je, kako navodi, neophodno da postoje preduslovi, te poštovanje određenih procesa, kako bi se uopšte dobili zahtjevi za praćenje i prisluškivanje.

VELIMIR RAKOČEVIĆ:

Naime, radi se o tome da na zahtjev direktora ANB-a, ove mjere odobrava Vrhovni sud, predsjednik Vrhovnog suda, ili u određenim situacijama vijeće Vrhovnog suda, u odnosu na sud koji je nadležan.

Sve ove mjere, su vrlo precizno definisane što se tiče same realizacije, dužine trajanja i tome slično.

Rakočević se, ipak nada da su njegove kolege ispoštovale zakonom predvidjene procedure, te da niko nije ušao u zonu inkriminacije.

VELIMIR RAKOČEVIĆ:

U tom smislu ne bi bilo dobro da imamo percepciju da se radi nešto nezakonito, ako je urađeno sve onako kako Zakon nalaže.

Iz skupštinskog Odbora za bezbjednost za našu TV kažu da je svako nelegalno prisluškivanjue problemtično, te da se mora utvrditi eventualno nepoštovanje zakona.

RAŠKO KONJEVIĆ:

Ja sam u ime SDP-a još prije sedam ili osam dana tražio zasijedanje sjednice odbora i nije mi jasno zašto predsjednik Odbora, gospodin Knežević, nije zakazao, odnosno nije odredio odbor po mojoj inicijativi.

Da su promjene ipak  počele u bezbjednosnom sektoru, podsjeća poslanik Demokrata i član skupštinskog Odbora za bezbjednost, Dragan Krapović.

DRAGAN KRAPOVIĆ:

Čim je došlo do smjene na čelu ANB-a, vidjeli ste da u samom početku rada gospodina Vukšića su se pojavili po njegovom kazivanju, veoma konkretni dokazi, koji će biti iznešeni na sjednici odbora.

Svi oni koji su eventualno kršili zakon, u toj ili drugim oblastima koji su vezani za rad Agencije, budu sankcionisani u skladu sa zakonom.

Nova većina je, dodaje Krapović, apsolutno spremna da se uhvati u koštac sa navodnim bezakonjima koji su vršeni unutar ANB-a.

DRAGAN KRAPOVIĆ:

Ja sam gotovo siguran da će se na  odboru pokrenuti priča o tome, i to je jedino pravo mjesto da se o tim stvarima pokrene rasprava. Naravno mi smo kao opozicija godinama za nama, tvrdili veoma često i veoma argumentovano da je ANB korišten kao politički punkt za zaštitu interesa vladajuće DPS.

Crna Gora, i institucije ove države, naravno sada imaju političku volju da te stvari jednostavno dovedu do kraja, i da se tako nešto nikad više ne ponavlja u Crnoj Gori.

Ukoliko neko ima dilemu da li je nezakonito praćen, Zakon mu daje opciju da to provjeri.

VELIMIR RAKOČEVIĆ:
Građanin može da se obrati zahtjevom agenciji može da traži da li je u evidenciji agencije.  Ono što je važno, u roku od ne duže od mjesec dana njemu se to omogućava, ali se brišu podaci. Prevashodno za operativca koji je pokupio podatke, vezano za izvore podataka, i u odnosu na podatke koje se tiču trećeg lica.

Kada je posrijedinavodno prisluškivanje građana, te spaljivanje dokumentacije ANB-a, predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić kazao je na konferenciji na Cetinju da traže krivca na visokom nivou:

ZDRAVKO KRIVOKAPIĆ:

Ključni element koji služi za bilo koji dokaz, je zapis, a to je papir, ili elektronski. To je dokaz ko je, kada, zašto, kako, na koji način, kojim sredstvima, to odradio.

To mora neko da verifikuje, mora neko da odobri to. Mi stalno tražimo krivca na najnižem nivou, a zaboravljamo da sve kreće od vrha.

Premijer zaključuje da je sada sve na nadležnim organima.

Nova M je pokušala da dobije odgovor od najjače opozicione partije, koja je do skoro bilo na vlasti, iz DPS-a medjutim nijesu htjeli da govore na ovu temu.