“Ako vam aorta pukne, nećete živi stići do doktora…”: Je li istina da li se na HITNU operaciju u Kliničkom čeka pola godine?

“Ako vam aorta pukne, nećete imati vremena da živi stignete ni do Hitne pomoći, a na operaciju u Kliničkom centru u Podgorici ćete čekati nekih šest mjeseci”. To su bile riječi jednog kotorskog izabranog ljekara pacijentkinji čiji je identitet poznat redakciji Standarda kojoj je trbušna aorta narasla toliko da “terapije za nju više nema”.

U očaju se obratila našim novinarima, nakon čega se ispostavilo, srećom, izabrani ljekar je “lupio, i ostao živ”.

Klinički centar je demantovao da se na hitne operacije čeka pola godine, a, što je još važnije, kad je pacijentkinja iz Kotora stigla u Podgoricu, zadržana je i operisana. Ne istog, ali poslije sedam dana. Na današnji dan je dobro i još se oporavlja u Kliničkom centru.

“Radi objektivnog informisanja javnosti naglašavamo  da se sva hitna stanja, što znači i kod pacijenata sa vaskularnom patologijom, zbrinjavaju odmah bez odlaganja. Važno je takođe istaći da u slučaju da vaskularni pacijent koji zahtijeva hitno hirurško zbrinjavanje bude primljen poslije radnog vremena, odnosno u periodu od 15:00h prethodnog dana do 07:00h narednog dana, a da nije dežuran jedan od vaskularnih hirurga, oni po pozivu dežurnog hirurga dolaze od kuće da bi pacijent bio adekvatno zbrinut”, kazali su iz Kliničkog za Standard.

Naglasili su i da Centru za vaskularnu hirurgiju nema listi čekanja za pacijente kojima je neophodno hirurško zbrinjavanje.

“U Centru ordiniraju četiri vaskularna hirurga koji zbrinjavaju vaskularne pacijente iz svih krajeva Crne Gore jer jedino Klinički centar ima vaskularne hirurge”, objašnjavaju iz KC-a. 

Što se tiče vaskularnih pacijenata koji ne zahtijevaju hitno zbrinjavanje oni budu pregledani u hirurškoj ambulanti nakon zakazanog termina od strane izabranog doktora.

“Nakon prvog pregleda i raspoložive medicinske dokumentacije svaki pacijent bude zbrinjavan u zavisnosti od njegovog zdravstvenog stanja. Dakle, prioritete u zbrinjavanju svih pacijenata, a ne samo vaskularnih, određuje nadležni specijalista u skladu sa njegovim zdravstvenim stanjem”, dodaje se u odgovorima.

Iz Kliničkog nam, međutim, nijesu odgovorili na pitanje da li imaju ikakvu informaciju o tome koliko ljudi umre čekajući na operaciju. Nijesu kazali ni, ako se to ne prati, smatraju li da bi bilo svrsishodno da nekoga zaduže da to radi, jer bi sva birokratska priča o brojkama i statistici iza čega uvijek svako može da se sakrije, dobila pun smisao, pa bismo znali koliko ljudi izgubimo jer ne dočekaju operaciju. Na to pitanje nam nije odgovorilo ni Ministarstvo zdravlja.

Na listi čekanja za septembar 493 pacijenta

Prema podacima dostupnim na sajtu Kliničkog centra, na listi čekanja za septembar 2018. godine, ima 493 pacijenta.

Centar za kardiohirurgiju – 41 pacijent.

Centar za elektronsku kontrolu pejsmejkera i elektrofiziologiju srca – implatacije ICD – 16 pacijenata.

Centar za elektronsku kontrolu pejsmejkera i elektrofiziologiju srca -ugradnje pejsmejkera – 7 pacijenata.

Centar za elektronsku kontrolu pejsmejkera i elektrofiziologiju srca – implatacije CRT – 12 pacijenata.

Centar za elektronsku kontrolu pejsmejkera i elektrofiziologiju srca – implatacije CRT- D – 4 pacijenta.

Centar za elektronsku kontrolu pejsmejkera i elektrofiziologiju srca -EF i RF ablacije – 145 pacijenata.

Lista čekanja za 3D ablacije – 112 pacijenata.

Klinika za onkologiju i radioterapiju, Odjeljenje za radioterapiju (Ambulantni pacijenti) – 41 pacijent.

Klinika za onkologiju i radioterapiju, Odjeljenje za radioterapiju (Hospitalni pacijenti) – 21 pacijent.

Klinika za onkologiju i radioterapiju, Odjeljenje za radioterapiju (zračenje dojki) – 5 pacijenata.

Klinika za ortopediju – 89 pacijenata.

Lista čekanja za Kliniku za očne bolesti nije objavljena.