Video
Kako piše The Guardian, do kraja 2023. godine, posljednje za koju postoje podaci, fondacija je primila oko 83 miliona dolara u korporativnim donacijama, a identitet donatora je sakrila za oko 60% tog iznosa, navodi se u novom izvještaju.
Nivo anonimnih donacija raste iz godine u godinu – 2023. čak 80% finansiranja fondacije poticalo je od anonimnih izvora koji su uplaćivali najmanje 100.000 dolara, dok je u prvoj godini to bilo svega 15%, objasnili su autori izvještaja.
SZO javno navodi samo opšte „namjene“ donacija, poput „Covid“, ali najveća stavka je „operativni troškovi“, što analitičari nazivaju nejasnim pojmom.
„Ova analiza pokazuje da je trenutni nivo transparentnosti donatora nizak, što potencijalno izlaže SZO riziku narušavanja reputacije ili neprimjerenog uticaja“, napisali su autori sa Univerziteta u Edinburgu. U međuvremenu, dostupne informacije o donacijama sugerišu da se novac često koristi za prioritete donatora, a ne same SZO, navodi izvještaj.
Nalazi dolaze ubrzo nakon što su SAD obustavile finansiranje SZO, agencije UN sa sjedištem u Švajcarskoj koja promoviše globalno javno zdravlje, gurajući je u tešku finansijsku situaciju koja će je vjerovatno natjerati da se još više osloni na korporativne donatore u doglednoj budućnosti.
SZO se primarno finansira od strane država članica i Fondacije Bila i Melinde Gejts, ali je naglasila potrebu da poveća izvore prihoda.
Međutim, posmatrači kažu da sve veće oslanjanje na „mračni novac“ može ozbiljno ugroziti kredibilitet i misiju SZO. Profesor Nik Frojdenberg sa Grada Univerziteta Njujorka, koji proučava uticaj korporacija na politiku javnog zdravlja i član je savjetodavnog odbora SZO, izjavio je da ima razumijevanja za tešku finansijsku poziciju organizacije.
Ali, dodao je: „To ni na koji način ne opravdava ove probleme.“
„Najviše zabrinjava što kapacitet SZO da obavlja svoj posao zavisi od povjerenja ljudi i zajednice javnog zdravlja. Ako ne otkrivaju odakle dolazi njihov novac, rizikuju da izgube svoju najveću vrijednost“, rekao je Frojdenberg.
SZO nije odgovorila na više upita The Guardiana za komentar. Ranije je Anil Soni, direktor Fondacije SZO i bivši farmaceutski izvršilac, branio donacije rekavši da fondacija ne bi prihvatila novac u slučaju sukoba interesa. Dodao je i da razumije korporacije koje žele anonimnost kako bi se zaštitile.
„Žele da ostanu anonimni jer bi inače bili stalno traženi ili čak meta, zato što se smatra da imaju bogatstvo,“ rekao je Soni 2023. „I ja to poštujem.“
SZO je ranije isticala da “prljavi” novac čini samo oko 1% njenog godišnjeg budžeta, ali aktivisti kažu da taj nivo svake godine značajno raste. I dalje, nema načina da se zna da li korporativni interesi finansiraju određene inicijative koje žele da utiču.
„Ključno pitanje je: kakav uticaj imaju anonimni donatori u SZO? I šta fondacija pokušava da sakrije?“ rekao je Geri Raskin, direktor organizacije US Right To Know, koja se zalaže za transparentnost i prati rad SZO.
„Da li donatori pokušavaju da utiču na SZO? Ne bi bilo iznenađujuće.“
Novi izvještaj dolazi nakon što je Open Democracy, organizacija koja se zalaže za transparentnost, prošle godine ocijenila SZO ocjenom D za transparentnost, dok je prije osnivanja fondacije imala ocjenu B. To je svrstalo SZO u istu kategoriju sa desničarskim think-tankovima koji primaju “prljavi novac“, navodi se u izvještaju.
Preporučeno
„Suština je gubitak kredibiliteta,“ rekao je Raskin. „Javno zdravlje u velikoj mjeri zavisi od povjerenja, i ako SZO želi da bude vjerodostojna, mora da kaže odakle dolazi novac.“
