Video
Iz JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika PAS Podgorica za portal Standard upozoravaju da je bolest zavisnosti hronična i recidivirajuća, te da su povratci starim obrascima ponašanja česti i očekivani u procesu oporavka.
„S obzirom na to da je bolest zavisnosti hronična, recidivirajuća bolest, recidivi su sastavni dio oporavka. Do recidiva mogu dovesti psihološki, socijalni i porodični faktori, jer se osoba vraća u isto okruženje gdje je i oboljela. Po završetku dvogodišnjeg tretmana, klijenti nisu u obavezi da održavaju kontakt sa Ustanovom, tako da nismo u mogućnosti da imamo precizniju evidenciju o broju povratnika. Najčešći okidači za recidiv koje nam klijenti povratnici navode su: stres, emocionalni pritisak, kontakt sa starim društvom, preveliko samopouzdanje, predrasude, nedostatak podrške, nemogućnost pronalaska odgovarajućeg posla, socijalna izolacija, gubitak voljene osobe“, navode iz ove ustanove.
LIJEČENJE – POTPUNA PROMJENA ŽIVOTNIH NAVIKA
Iz JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika PAS Podgorica pojašnjavaju da liječenje ne podrazumijeva samo prestanak korišćenja psihoaktivnih supstanci ili prekid destruktivnog ponašanja, već potpunu promjenu životnih navika, načina razmišljanja i ponašanja, zbog čega je proces rehabilitacije dugotrajan.
„Tretman u JU ne podrazumijeva samo uspostavljanje apstinencije, već i promjenu životnog stila, ponašanja, razmišljanja, stavova i navika, što je dugoročan proces. Tretman u Javnoj ustanovi traje 12 mjeseci rezidencijalnog boravka, koji se sastoji iz tri faze: adaptacija, rehabilitacija i resocijalizacija. Nakon toga, slijedi 12 mjeseci nerezidencijalnog tretmana koji podrazumijeva dolazak klijenata na grupne terapije i nenajavljena testiranja. Ova faza je besplatna za sve klijente koji uspješno završe rezidencijalni dio tretmana. Cjelokupni tretman ima svoj tok, zbog čega je preporuka stručnih lica da se realizuje u punoj formi bez prekida. Naše iskustvo pokazuje da duži i stabilniji ostanak u oporavku povećava šanse za uspješniju apstinenciju“, ističu sagovornici Standarda.
PORAST ZAVISNIKA OD KOCKANJA
Posebno zabrinjava činjenica da se posljednjih godina povećava broj osoba koje pomoć traže zbog zavisnosti od kockanja i online klađenja. Stručnjaci upozoravaju da se mladi sa igrama na sreću susrijeću sve ranije, najčešće još tokom adolescencije.
„U poslednjih nekoliko godina sve je veći broj osoba koje traže pomoć zbog zavisnosti od kockanja i online klađenja. Broj ljudi koji razviju problem sa kockanjem raste zbog kombinacije tehnoloških, ekonomskih, društvenih i psiholoških faktora. Najčešći razlozi za ulazak u svijet kockanja su sve veća dostupnost, agresivno reklamiranje, uticaj poznatih ličnosti, želja za brzom zaradom, aplikacije za brzo klađenje, bijeg od stresa i problema… Naše iskustvo pokazuje da se u svijet kockanja ulazi u periodu adolescencije kada mladi ne mogu da predvide štetne posljedice i rizik od kockanja, već to doživljavaju kao vid zabave i bijeg od stvarnosti“, upozoravaju iz JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika PAS Podgorica.
Da je kockanje i online klađenje u Crnoj Gori postalo društveno normalizovano, posebno među mladima, smatra i sociolog Andrija Đukanović. On ocjenjuje da su igre na sreću danas mnogo prisutnije u svakodnevnom životu nego ranije, te da su mladi izloženi snažnim marketinškim porukama koje klađenje predstavljaju kao bezazlenu zabavu.
IGRE NA SREĆU MNOGO PRISUTNIJE
„Kladionice su lako dostupne, reklame su stalno prisutne, a društvene mreže ih dodatno promovišu, posebno među mladima. U poslednje vrijeme u promociji kockanja učestvuju i poznate ličnosti koje mladi vole, a često i sportisti. Kroz sve ove kanale klađenje se predstavlja kao dio zabave, sporta ili način lake, često sigurne zarade, zbog čega mladi ne doživljavaju na dovoljan način negativne posljedice klađenja. Zbog svega nabrojanog možemo govoriti o društvenoj normalizaciji kockanja“, smatra Đukanović.
Govoreći o razlozima zbog kojih su mladi podložniji razvoju zavisnosti od klađenja, Đukanović ističe da se nalaze u osjetljivom životnom periodu u kojem tragaju za uzbuđenjem, brzim rezultatima i osjećajem pripadnosti društvu.
„Mladi su podložniji jer se nalaze u periodu života kada traže uzbuđenje, brze rezultate i osjećaj pripadnosti društvu. Danas takođe dominira jedan izrazito materijalistički sistem vrijednosti gdje novac predstavlja vrhovnu vrijednost, pa ne čudi što klađenje koje obećava velike dobitke sve više uzima maha posebno među mladima. Veliki uticaj imaju internet, reklame i društvene mreže koje često prikazuju samo pozitivnu stranu klađenja i stvaraju utisak da je dobitak lako ostvariv, da praktično čeka onog koji uđe u igru“, navodi on.
Kako upozorava, posljedice zavisnosti od klađenja ne pogađaju samo pojedinca, već i njegovu porodicu i širu zajednicu.
„Na taj način stvara se zavisnost koja može dovesti do finansijskih problema, gubitka kontrole nad novcem, problema u porodici, ali i psihičkih poteškoća poput stresa i anksioznosti. Posljedice ne pogađaju samo pojedinca, već i porodicu i na koncu društvo u cjelini“, upozorava Đukanović.
ZAŠTITA NIJE NA NIVOU KOJI BI MOGAO ZAUSTAVITI RAST PROBLEMA KOCKANJA
Iako smatraju da je zakonski okvir danas strožiji nego ranije, iz JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika PAS Podgorica ističu da zaštita mladih i rizičnih grupa još nije na nivou koji bi mogao ozbiljnije da zaustavi rast problema sa kockanjem.
„Trenutni zakonski okvir u Crnoj Gori jeste strožiji nego ranije, ali zaštita mladih i rizičnih grupa još uvijek nije na nivou koji bi mogao značajno da zaustavi rast problema sa kockanjem. Najveći izazov predstavlja dostupnost online klađenja, jaka marketinška politika, izloženost mladih kao i nedovoljna prevencija i psihološka podrška mladim i rizičnim grupama“, navode oni.
Kao mjere koje bi država hitno trebalo da uvede izdvajaju zabranu reklamiranja kladionica tokom sportskih prenosa, ograničavanje reklama i strožu kontrolu promocije na društvenim mrežama.
„Konkretne mjere koje bi država trebalo da uvede, a koje su se u drugim zemljama pokazale efikasnim u smanjenju izloženosti mladih i rizičnih grupa su zabrana reklamiranja tokom sportskih prenosa, ograničavanje reklama, zabrana korišćenja javnih ličnosti u svrhe reklamiranja kladionica, stroža kontrola društvenih mreža, veće kazne za kršenje pravila, ograničavanje spoljnog oglašavanja (bilborda, svjetlećih reklama..)“, ističu iz ustanove.
STIGMA I DALJE POSTOJI
Govoreći o odnosu društva prema liječenju bolesti zavisnosti, sociolog Andrija Đukanović smatra da stigma i dalje predstavlja ozbiljnu prepreku za traženje pomoći.
„Iako se danas više govori o mentalnom zdravlju i bolestima zavisnosti, stigma i sram i dalje postoji. Ljudi često imaju strah da će biti osuđivani ili da će ih društvo posmatrati kao slabe karaktere ili neodgovorne osobe. Zbog takvih predrasuda mnogi dugo kriju problem i kasno traže stručnu pomoć. Smatram da je važno razvijati više razumijevanja i podrške, kako bi ljudi bez straha mogli da se obrate ustanovama za liječenje i rehabilitaciju“, poručuje Đukanović.
Iz JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika PAS Podgorica navode da trenutno imaju dovoljno kapaciteta i stručnog kadra za rad sa korisnicima, ali upozoravaju da država još nema dovoljno razvijen sistem prevencije i liječenja bolesti zavisnosti.
„Crna Gora prepoznaje problem bolesti zavisnosti ozbiljnije nego ranije, ali institucionalni odgovor još uvijek nije proporcionalan brzini kojom raste broj osoba koje imaju neki oblik bolesti zavisnosti. Ključni problem je što država nema razvijen sistem praćenja i liječenja zavisnika, kao i nepostojanje dovoljno razvijene mreže podrške i nacionalne strategije prevencije“, ocjenjuju sagovornici Standarda.
CG JOŠ NIJE USKLAĐENA SA STANDARDIMA EU
Dodaju i da Crna Gora još nije u potpunosti usklađena sa standardima Evropske unije kada je riječ o prevenciji i liječenju bolesti zavisnosti.
Preporučeno
„Crna Gora je ostvarila određeni napredak u usklađivanju sistema prevencije i liječenja bolesti zavisnosti sa standardima Evropske unije, posebno kroz strategije, monitoring i saradnju sa evropskim institucijama. Međutim, i dalje postoje značajni nedostaci u dostupnosti usluga, kadrovima i integraciji zdravstvene i socijalne zaštite, pa sistem još nije u potpunosti usklađen sa evropskim standardima“, zaključuju iz JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika PAS Podgorica.
