Roditelji imaju ključnu odgovornost u oblikovanju ponašanja svoje djece. Porodica je najvažniji agens socijalizacije i osnovna ćelija u kojoj se grade prvi a možda i trajni pogledi i stavovi prema svijetu.
Sociolog Andrija Đukanović u razgovoru za portal Standard je objasnio da kroz otvorenu komunikaciju, roditelji treba da nauče djecu kako da prepoznaju nasilje, izgrade zdrave odnose i ponašaju se s poštovanjem prema drugima.„Takođe, roditelji moraju postaviti jasna pravila u vezi s ponašanjem i sankcionirati nasilje. Djeca koja rastu u okruženju u kojem su ljubav, poštovanje i uzajamna pomoć osnovne vrijednosti, i sama su manje su sklona nasilju. S druge strane, roditelji moraju biti svjesni svog ponašanja jer djeca često preuzimaju obrasce ponašanja svojih roditelja. Najčešće djeca uče po.modelu. Stoga bi jedna od aktivnosti u prevenciji nasilja mora biti edukacija roditelja o upravljanju agresijom i pružanju emocionalne podrške što bi moglo biti od presudne je važnosti za prevenciju nasilja“, objasnio je Đukanović.
Problemi kod djece
Vršnjačko nasilje predstavlja ozbiljan društveni problem čije uzoke moramo, kako kaže, tražiti u djelovanju različitih faktora.
Najčešći uzroci su problemi u porodici, poput nasilja, zanemarivanja ili ignorisanja problema od strane roditelja.
Takođe, loš društveni status, nisko samopouzdanje, agresivnost i uticaj vršnjačkih grupa i socijalnog okruženja mogu doprinijeti nasilju među vršnjacima.
„Djeca koja nemaju podršku kod kuće ili su izložena nasilju, sklonija su tome da i sama postanu nasilna. Nasilje se često javlja u školama, gde djeca provode puno vremena, zbog socijalnih pritisaka i sukoba među njima. Danas, veliki uticaj imaju društvene mreže, gde nasilje često prelazi u virtualni prostor, što ga čini manje uočljivim“, kaže sociolog.
On je napomenuo da okidači za vršnjačko nasilje mogu biti različite situacije, poput verbalnih uvreda, fizičkih provokacija ili nesuglasica među vršnjacima.
Nasilje često počinje kao mali sukobi koji eskaliraju, a sve zbog nedostatka adekvatne komunikacije, razumijevanja i podrške. Takođe, osobine žrtve, kao što su socijalna izolacija, drugačiji izgled ili porijeklo, mogu biti okidači za nasilje. Institucije kao što su škole, roditelji, socijalne službe i pravosudne institucije trebale bi igrati ključnu ulogu u prevenciji i rješavanju problema nasilja. Iako već postoje inicijative za smanjenje vršnjačkog nasilja, još uvijek postoji prostor za unapređenje strategija, implementaciju politika i obezbeđivanje odgovarajućih resursa za njihovo speovođenje“, rekao je Đukanović.
Ključnu ulogu igaju roditelji
U prevenciji vršnjačkog nasilja, ključnu ulogu imaju roditelji, učitelji i vršnjaci.
„Roditelji treba da razvijaju osnovne vrijednosti, podržavaju razvoj socijalnih vještina i izgradnju zdravo samopouzdanje kod djece. Nastavnici i školski pedagozi su pozvani da prepoznaju nasilje na vrijeme i pruže podršku žrtvama i počiniteljima nasilja. Na kraju i djeca i mladi moraju biti aktivniji u rješavanju problema, razvijajući empatiju i nenasilne načine rješavanja sukoba. Takođe važan je uticaj socijalnih službi, medija.i nevladinih organizacija koii svojim djelovanjem mogu doprinijeti podizanju svijesti o ovom problemu“, dodao je sociolog Andrija Đukanović u razgovoru za portal Standard.
Vršnajčkog nasilja je danas mnogo više nego prije desetak godina, kao i svih oblika maloljetničke delikvencije droge, alkohola i kocke.
Statistički podaci pokazuju da je u 2023. godini od strane maloljetnika registrovano 313 maloljetnih počinioca krivičnih djela.
Edukacija i podizanje svijesti kod građana o vršnjačkom nasilju
Ovi podaci, ukazuju, kako kaže u razgovoru za portal Standard penzionisani visoki policijski funkcioner i magistar bezbjednosti Ekan Jasavić, da se institucije sistema nisu mnogo aktivirale u proaktivnom odnosno preventivnom radu u donošenju mjera u cilju sprječavanja smanjenja i eliminisanja vršnjačkodg nasilja u školama a i na ulici.
“ Nisu radili na edukaciji i podizanju svijesti kod građana šta donosi vršnjačko nasillje i kako ga spriječiti. Nepostojanje nacionalne strategije o postupanju kada je u pitanuju ova vrsta antisocijalnog ponašanja maloljetnika dovela je do ekspanzije vršnjačkog nasilja koje je sve vidljiviji problem cijelog društva.
Zakašnjela reakcija je uslovila povećanje broja svih vrsta krivičnih djela kada su u pitanju maloljetnici , kao i povećanju konzumacija i distribucija droga, alkohola i kocke. Imajući u vidu navedeno možemo da kažemo da institucije sistema, ministarstvo prosvjete, ministarstvo rada i socijalnog staranja, ministarstvo unutrašnjih poslova, ministarstvo zdravlja i ministarstvo sporta nisu bili niti su sad na pozicijama sa kojih bi djelovali i dali doprinos u suzbijanju maloljetničke delikvencije odnosno vršnjačkog nasilja na odgovarajući način. Da je bilo više aktivnosti, mjera, radnji i strategije društva u cjelini, mislim da bi sada bilo mnogo manje vršnjačkog nasilja, droge, alkohola i kocke, jer se vršnjačkog nasilja sjetimo samo kada se dese nemili događaji sa tragičnim ili izbjegnutim posljedicama, nakon toga sve je po starom”, objašnjava Jasavić.
Suzbijanje vršnjačkog nasilja i poroka
“Kako bi prevenirala navedeno Uprava policije postupa po ,,Akciji mladost “ – Borba protiiv nasilja, droge, alkohola i kocke, međutim navedena akcija je nedovoljna u borbi protiv tih poroka koji su prisutni ne samo u državi Crnoj Gori, već i u ostalim zemljama regiona. Adekvatni mehanizmi u borbi protiv vršnjačkog nasilja moraju podrazumijevati i uključivanje institucija sistema, koje moraju donijeti jasnu strategiju borbe protiv vršnjačkog nasilja ( droge, alkohola i kocke), a sve iz razloga što je kaznena politika kada su u pitanju djeca i maloljetnici blaga. U sprovođenju kazni moraju se poštovati međunarodni standardi i Zakon o postupanju prema maloljetnicima. Kazne moraju biti usmjerene na resocijalizaciju i rehabilitaciju. Kada su u pitanju vaspitne mjere koje se najčešće izriču , iste moraju i imaju za cilj prevaspitavanje i socijalizaciju maloljetnika, što se takodje odnosi na ukorne mjere, posebne obaveze ( društveno korisni rad, obavezno školovanje), nadzor roditelja, nadzor organa starateljstva, upućivanje u vaspitnu ustanovu i upućivanje u disciplinski centar”, kazao je penzionisani funkcioner policije.
Ustanove za prevaspitavanje
Kada je u pitanju Crna Gora, on kaže, da ne postoje ustanove za prevaspitavanje, resocijalizaciju i rehabilitaciju kao što su ustanove za davanje i prevaspitanje djece i maloljetnika uz učešće psihologa, pedagoga i drugih medicinskih radnika, što bi bilo značajno i dalo veliki doprinos u prevenciji maloljetničke delikvencije odnosno vršnjačkog nasilja.
“Kada je u pitanju maloljetnički zatvor isti se može izreći starijim maloljetnicima za teška krivična djela u trajanju do 10 godina, i po pravilu se izdržava u ustanovama koje su specijalno napravljene i upodobljene maloljetnicima što kod nas nije slučaj. Kod nas maloljetnici izdržavaju kaznu zatvora sa punoljetnim izvršiocima raznih krivičnih djela i onih najtežih, tako da umjesto resocijalizacije i rehabilitacije odnosno prevaspitavanja istih oni se ,, u spuškom zatvoru” dodatno školuju, oblikuju i postaju specijalisiti za izvršenje pojedinih krivičnih djela, naročito distribucije opojnih droga, nasillja i najtežih krivičnih djela ubistava”, rekao je Jasavić.
Uticaji na djecu
Napominje da vršnjačko nasilje ne možemo posmatrati van konteksta opšte društvene klime jednog društva.
Preporučeno
“Visok stepen društvene neodgovornosti svih relevantnih činilaca društva, političkih elita, nadležnih institucija, ne njegovanje etičkih načela, porodično nasilje, uticaj negativnih sadržaja sa društvenih mreža, nasilne video igrice, šund televizijski sadržaji koji promovišu nasilje i konflikt, koji često prate odrasli članovi porodica iz kojih dolaze maloljetnici sa devijantnim ponašanjem čime se gubi realna percepcija stvarnosti, razorene ili disfunkcionalne porodice, nedostatak kvalitetnih socijalnih porodičnih, prijateljskih, komšijskih interakcija, nedostatak empatije, jesu ozbiljni okidači za vršnjačko nasilje”, zaključio je Ekan Jasavić u razgovoru za portal Standard.
Video