Eraković razgovor počinje pojašnjenjem o značaju preventivnih pregleda i tome da je Crna Gora, kako kaže, napravila iskorake kroz uvođenje preventivnih programa za pojedine maligne bolesti.
„Ali treba pojačati aktivnosti na njihovoj svakodnevnoj primjeni i uvesti nove forme sistematskih i preventivnih pregleda za građane. Kao i u svim segmentima društva, i u zdravstvenom sistemu je potrebna dodatna edukacija i motivacija građana da prihvate obrasce koji im donose približavanje razvijenim društvima“, mišljenja je Eraković.
Kancer je u Crnoj Gori još uvijek tabu tema, često se i ne pominje naziv bolesti već kaže „boluje od najgoreg“. Eraković kao razlog za navedeno vidi u neznanju i nedovoljnoj informisanosti.
„Brojni pojedinci se prema ovom problemu odnose kao prema jednom ‘mističnom fenomenu’. I opet ,nažalost, kao u nekim drugim društvenim pojavama neznanje i ‘mističnost’ dobijaju prednost nad naukom i medicinom- a to odnosi živote. Posijan je strah zbog kojeg ljudi ne idu na preglede. Oklijevaju čak i kada osjete upozoravajuće simptome, umjesto da na vrijeme potraže pomoć“, pojašnjava Eraković.
Svakoga dana sreće veliki broj onkoloških pacijenata koji su uspješno prebrodili sve prepreke koje donosi ova bolest. Ističe da danas sa sigurnošcu možemo da tvrdimo da se mnogi karcinomi uspješno liječe u ranim fazama bolesti, kada su u određenim oblicima i na određenim lokalitetima.
„Ta znanja moramo maksimalno iskoristiti kako bismo sačuvali što više života“, poručuje Eraković.
Donekle su problem i zdravstvene mogućnosti i kapaciteti, a neki oboljeli prinuđeni su da idu u inostranstvo. A onda, povrh svega, javlja se i problem finansija…
Eraković ukazuje da je Institut za onkologiju KCCG-a dokazao da je referentna ustanova za liječenje najkompleksnijih onkoloških bolesnika.
„Dok sam vršio funkciju direktora KCCG-a u opremu Instituta uloženo je preko četiri miliona eura. Tada su obezbijeđeni najsavremeniji linearni akceleratori i lista ljekova koja je ubjedljivo najreferentnija u regionu. Pored toga ljekarski i stručni tim je na zavidnom nivou i zadovoljava najzahtjevnije kriterijume naših pacijenata“.
Ono što sada predstavlja problem jeste nedostatak ljekova za onkološke pacijente.
„Ovaj problem posljedica je neadekvatnog planiranja budžeta za zdravstvo i ogromnih dugova Montefarma i Fonda za zdravstveno osiguranje. Nažalost, sada to mora da bude fokus brige za onkološke pacijente. Da u 21. vijeku obezbijedimo osnovne ljekove neophodne za njihovu terapiju, odnosno njihovu šansu da se izbore za ozdravljenje. Ne šaljemo dobru poruku“, tvrdi Eraković.
Na pitanje kako se podiže svijest građana Eraković odgovara vrlo precizno: kontinuiranim kampanjama i podizanjem povjerenja u zdravstveni sistem.
„Mislim da trenutno nema ni jednog ni drugog. Naša javnost je nedovoljno informisana. Primjera radi, koliko je ljudi u Crnoj Gori upoznato sa tim šta se dešava projektom SEEIIST za liječenje malignih bolesti gdje se životi pacijenata sa određenim tipovima karcinoma produžavaju za 5 do 10 godina?
To je jedan od najznačajnijih, kapitalnih, infrastrukturnih projekata za Crnu Goru i region Jugoistočne Evrope. Krupna istraživačka i medicinska paneveropska infrastruktura vrijednosti 250 miliona eura. Crna Gora je 2017. inicirala taj projekat, okupila 10 zemalja oko ove ideje, obezbijedila podršku Evropske komisije, podršku šire međunarodne naučne i medicinske zajednice, prva finansijska sredstva od 6.5 miliona za razvoj druge faze. Crna Gora je bila politički lider za lansiranje projekta SEEIIST na Jedinstvenu listu evropskih infrastrukturnih projekata (ESFRI) i uključila ga u Ekonomsko- investicioni plan. Ponavljam, građani Crne Gore koji se liječe od malignih bolesti bi zahvaljujući SEEIIST projektu bili u mogućnosti da im se za pojedine tipove karcinoma produži život za 5-10 godina.
Inicijator ovog projekta bila je Sanja Damjanović, koja trenutno ne učestvuje u njegovoj implementaciji. Smatram da je to loša poruka i da takvim pristupom Crna Gora neće dobiti SEEIIST centar, koji bi nesumnjivo bio veliki korak naprijed“, sumira Eraković.
Eraković misli da Fond za zdravstvo mora da obezbijedi liječenje svakom građaninu, a ako to nije moguće uraditi u Crnoj Gori ili regionu potrebno je da država bude ta koja će snositi troškove liječenja svog stanovništva u referentnim centrima u Evropi.
„Solidarnost građana Crne Gore se uvijek pokaže, u svakom teškom trenutku, i to je nešto što nas sve zajedno krasi. Posebno smo osjetljivi prema bolesti i liječenju ali ponavljam- obaveza je države da pokrije troškove liječenja svojih građana“, zaključuje Eraković.
Preporučeno
Aleksandar Bulatović












