On je na naučnoj tribini istakao da dobre države ne može biti bez dobrog obrazovanja. Kritikovao je što se nakon dolaska svakog ministra prosvjete dešava gubitak institucionalnog pamćenja. Ponašaju se kao da prethodno ništa nije urađeno i onda na brzinu, da bi nešto uradili u toku mandata, donose promjene. Takve odluke, kako smatra akademik, kroz izmjene zakona, proističu bez ozbiljnih analiza i istraživanja, zbog čega se bilježe katastrofalne posljedice.

Izlaganje je na kratko bio prekinuo uz komentar da je salu napustio – predstavnik Ministarstva prosvjete.

NAUČNIKU NIJE RAZUMLJIVO GRADIVO
Akademik Momir Đurović ispričao je da je nedavno poslao dopis ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću, ali da nije dobio nikakav odgovor. Požalio se da djeca prosto ne mogu da prate gradivo, da je komplikovano i teško.

Kaže da je količinu gradiva koja je napravljena u programima nemoguće da apsolvira neko ko ima koeficijent inteligencije 140 -150, a ne dijete. Kritikovao je što je 13 predmeta u školama, da je to mnogo i da zbog toga djeca idu na privatne časove. Užasno je loše, kazao je akademik Đurović.

– Da vidite matematiku za prvi razred gimnazije. Morao sam neke stvari da čitam po deset puta. Da li treba smijeniti od ministra pa dalje? Normalno, kada djeca završe školu – produktivnost nula. Na takmičenjima su na posljednjim mjestima – rekao je Đurović.

Akademik Backović je kazao da Ispitni centar analizira rezultate testiranja i završnih ispita poslije devetog razreda, da to šalje Ministarstvu, ali da misli da tamo to niko ne čita niti se na osnovu toga donose programi. Đurović smatra da planovi i programi nijesu prilagođeni sa evropskim. Pomenuo je da su neke afričke zemlje, poput Nigerije, ,,iskočile“ i porede se sa evropskim zemljama, jer su kopirali dobre obrazovne sisteme.

– Zašto to mi ne bismo uradili? Nemate nigdje devetogodišnje osnovno obrazovanje sem u Crnoj Gori – rekao je on.

Dodao je i da se pojedini nastavnici ,,iživljavaju“ nad djecom. Negodovao je što djeca uče šest sati kada dođu iz škole.

Crna Gora je na pretposljednjem mjestu u Evropi po ukupnom broju sati koje osnovci provode u učionici. U klupama su 5.380 sati, a prosječan ukupan broj u EU je 7.250, odnosno 35 odsto više nego kod nas.

Backović je kazao da su donosioci odluka došli na ideju da smanje nedjeljni broj časova za deset odsto i time su smanjili boravak djece u školi za jednu školsku godinu.

– Nijesam čuo da je neko rekao: ,,Dajte da promijenimo način rada sa djecom“ – dodao je Backović.

Istakao je da godišnje nastavnici u Crnoj Gori rade u učionici 491 sat, a u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj – OECD prosjek je 757, odnosno 54 odsto više.

INSTRUKCIJE KO TREBA DA SE ZAPOSLI, IMA NEPISMENIH
Urušavanje sistema je, prema riječima akademika Backovića, počelo 2009. godine kada se kroz izmjene zakona uvela centralizacija, odnosno direktore škola je počeo da bira ministar.

Podaci koje je iznio pokazuju da je 2010. godine u obrazovanju bilo 12.282 zaposlena, 2021. ih je 14.212. Ukazivao je da se broj zaposlenih povećavao pred izbore. Na početku ove godine bilo je 16.007 zaposlenih, a u septembru 16.489. Kazao je da sistem bilježi višak zaposlenih.

– Direktor je dobijao instrukcije od šefice kabineta kog će da zaposli, kad je meni sa strane to poznato. Poslije zadnjih izbora u Nikšiću nema popadije koja nije zaposlena u školi – rekao je Backović.

Kazao je da se kroz izmjene zakona 2021. godine smjenom direktora u školama navodno trebalo da se uradi depolitizacija, ali da je postavljen podoban, partijski kadar.

– Napravljena je klerikalizacija i većina postavljenih direktora povezana je sa SPC, čak i zaposleni u Ministarstvu – rekao je Backović.

Akademik smatra da je nenastavni kadar bio ventil za nekontrolisano zapošljavanje. Pitanje je, kako je dodao, jesu li zaposleni nastavnici sposobni za rad za djecom.

– Ovi koji ulaze u učionicu, ima ih što se pismenosti tiče da nijesu baš najbolji. Možda da se uvede neko testiranje – rekao je akademik.

Knjige treba da se rentiraju đacima
Backović je kritikovao odluku što se đacima daju besplatni udžbenici. Kazao je da, takođe, nidgje ne postoji takva praksa, da ako se daju, one se rentiraju, dijete ih na kraju vrati.

– Jedan udžbenik može da traje tri godine. Ovo podrazumijeva stabilan sistem. Daje se svake godine 4,5 miliona. To je bačen novac u vjetar – kazao je Backović.

,,Kupljene diplome među vanrednim učenicima“
Akademik Backović kazao je da se vraćanjem vanrednih učenika u formalni sistem obrazovanja – vratila korupcija. Rekao je da ne postoji evropska praksa da kada neko u srednoj izgubi status učenika da se vrati u formalni sistem obrazovanja.

Bilo je, kako je rekao, dovoljno da se plati i završi se godina. Kazao je da je 2020/2021. godine tri odsto vanrednih đaka završilo gimnaziju, pet odsto trogodišnju, a 11 odsto četvorogodišnju.

– Žalimo se na diplome koje se kupuju u Novom Pazaru, Tutinu. Ovo su kupljene diplome, prvo ovo da riješimo – rekao je Backović.