Backović: Obrazovne ustanove klerikalizovane i bez uslova za rad

Backović smatra da u učionicama sada rade „vojnici“ koji sprovode ideologiju Srpske pravoslavne crkve.

„Sjećate se nastavnice iz Bara koja je pozivala djecu da ljube pod u Hramu. Ona je jedna od novoimenovanih direktorica. U školama imate „vojnike“ koji sprovode anticrnogorsku ideologiju na časovima. Direktori skreću pažnju da to ne rade, oni nastavljaju. Spremni su da po cijenu da izgube posao ispune zadatke. Imate jaku klerikalizaciju sistema. Veliki broj ljudi koji je vezan za crkvu počinje bez rezerve da ispoljava svoja vjerska uvjerenja i utiče na djecu. To nije dobro. Svako unošenje u laičku školu vjerskog sadržaja je neprimjereno za sekularnu državu“, naglašava Backović.

Kada je riječ o otvaranju vjerskih škola, napominje da se radi o tipičnom vidu indoktrinacije. Podsjeća da je problem nastao još kada su počela da se iz budžeta izdvajaju sredstva za Medresu u Tuzima.

„Svakoj vjerskoj školi treba da se omogući da radi, ali one se ne smiju finansirati iz javnih sredstava. Zašto se to radi? Da li je tu bila umješana politika ili interesi neke partije, možemo samo spekulisati“, kazao je Backović.

Problem klerikalizacije je, napominje, posebno uočljiv na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Backović, koji je i bivši dekan Prirodno-matematičkog fakulteta, podsjeća i da su brojne njegove kolege učestvovale na litijama.

„Ja sam bio zaprepašćen i od tada nijesam ušao u zgradu tog fakulteta niti kontaktirao sa tim mojim „litijašima“ zato što mislim da nemamo o čemu da pričamo, da ih ubjeđujem ili pričam o čemu se tu radi. Ja kada sam vidio moje profesorice sa ikonama jako sretne u prisustvu Amfilohija, meni je bilo tužno kada sam vidio gdje sam proveo 30 godina i sa kim sam radio“, naveo je Backović.

Prema njegovim riječima, sistem obrazovanja je u dubokoj krizi i treba ga revitalizovati u više pravaca.

„Sam sistem ima funkcionalne greške koje su generisane nepromišljenim donošenjem zakona. S druge strane, treba vidjeti kako riješiti probleme uslova u kojima obrazovni sistem radi i funkcioniše. Obrazovni sistem je podfinansiran. Škole u ovom trenutku nemaju elementarne stvari za rad počev od papira na kojima će djeca dobiti test zadatke. Zatim, škole su nam već drugu godinu za redom bez grijanja. Pitanje je da li škole plaćaju vodu, struju“, napominje Backović.

Kazao je da se malo novca iz budžeta izdvaja za izgradnju škola.

„Posljednja osnovna škola koja je napravljena od države to je „21. maj” na Cvijetinom brijegu. Osim toga, imamo školu u Tološima koja je finansirana privatnim donacijama. I u tom slučaju nalazile su se mane. Umjesto da to pohvale i da to bude primjer, mi smo imali jednu kritiku, ne nepotrebnu, nego nelijepu“, naveo je Backović.

Smatra da se država mora hitno pozabaviti rješavanju infrastrukturnog problema.

„Crna Gora umjesto ovog populizma kojom se kupuju glasovi, mogla je da uloži u škole. Kao na primjer, dajete 40 miliona za penzije koje uopšte nijesu stimulativne za podsticanje rađanja. Takođe, tu su i besplatni udžbenici. Naši rukovodioci su mjenjali programe na svake dvije godine“, podsjeća Backović.

Kada je riječ o smjeni direktora koju je sprovela bivša resorna ministarka Vesna Bratić, napominje da smo umjesto depolitizacije dobili još veću politizaciju.

„Jedini način da se depolitizuje sistem obrazovanja je da se ministrima uskrati pravo da razrješuju direktore. U Evropi ne postoji zemlja gdje ministar postavlja direktore. One sprovode školske programe bez politike. Kod nas ne samo da je prosvjeta politizovana time što ministar postavlja direktore, već je i zdravstvo. Ove zakone su predložila četiri poslanika koje ne znaju šta je obrazovni sistem. Za mjesec dana ne mogu da se izvrši smjena. Za to vrijeme morate promjeniti školske odbore, to je bilo nemoguće“, kazao je Backović.

Vjeruje da je Bratić tada pribjegla rješenju koje je nezakonito.

„Posljedice te nezakonite najmanje će koštati Crnu Goru kroz budžet. Veća šteta za obrazovanje je ta što su u jednom trenutku obrazovne ustanove ostale bez direktora. U mnogim školama je nastao haos. To je velika šteta, djeca sve to vide. Kada djeca vide haos, ona će i sama da prave haos. Mi imamo porast vršnjačkog nasilja. Škole su zapostavile vaspitnu ulogu koju treba da imaju“, zaključuje Backović.