Bajdenova administracija ukinula Trampova ograničenja azila za imigrante

Bajdenova administracija omogućiće da žrtve bandi i nasilja u porodici ponovo mogu da traže azil, preokrenuvši ključnu imigracionu mjeru Donalda Trampa (Trump), piše Tajms (The Times).

Uredbama koje je u srijedu, 16. juna, izdao ministar pravde Merik Garland (Merrick) ukidaju se odluke njegovih prethodnika iz Trampove ere i uslijedile su poslije Bajdenove izvršne uredbe iz februara kojom je administraciji naloženo da izmijeni pravila o azilu, s krajnjim rokom do oktobra.

Dok ne budu uspostavljena nova pravila, imigracione sudije će moći da daju azil pojedincima na osnovu prijetnji porodičnim nasiljem ili nasiljem narko bandi u centralnoj Americi, ukazuje Tajms konstatujući da je odluka signal da Bajden namjerava da zauzme mekši pristup imigraciji, pošto je politiku svog prethodnika nazvao okrutnom i obećao da će ojačati zaštitu žrtava nasilja.

Tramp je redovno tvrdio da je sistem azila “prevara” i njegova administracija je ograničavala zaštitu migrantima koji su stizali na južnu granicu SAD, ukazuje londonski list, dodajući da je njegov prvi ministar pravde Džef Sešons (Jeff Sessions) 2018. rekao da se “sistem azila zloupotrebljava nauštrb vladavine prava”.

Trampova administracija tvrdila je da su ljudi koji dolaze iz centralne Amerike ekonomski migranti koji nisu kvalifikovani za humanitarnu pomoć i presudila je 2018. da slučajevi “koji se odnose na porodično nasilje ili nasilje bandi koje su počinili nevladini akteri” uglavnom ne zaslužuju azil. Uprkos toj presudi, ističe Tajms, Tramp je govorio o centralnoameričkoj bandi MS-13 kao o “životinjama”, tvrdeći da pokušavaju ilegalno da uđu u SAD.

Dva slučaja

Garland je poništio dvije odluke Ministarstva pravde iz Trampovog doba zbog kojih imigranti koji bježe od porodičnog nasilja ili bandi u svojim matičnim zemljama generalno nisu bili podobni za azil u SAD, objašnjava Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), ukazujući da su novim odlukama pravila azila u vezi s porodičnim nasiljem ili bandama vraćena na stanje prije Trampove administracije.

U prvom slučaju, tadašnji ministar Sešons je 2018. odlučio da su porodično nasilje i nasilje bandi oblici privatne kriminalne aktivnosti koja generalno nije obuhvaćena zakonima o azilu. U drugom slučaju 2019, tadašnji ministar Bil Bar (Bill Barr) je rekao da pripadnost porodici – poput one koja je na meti bandi ili narko kartela – takođe generalno ne može nekoga kvalifikovati za azila.

Iako vlada SAD ne prati koliko ljudi ispunjava uslove za azil po različitim osnovama, imigracioni advokati i pravnici kažu da su zahtjevi zasnovani na nasilju bandi ili porodičnom nasilju uobičajeni među tražiocima azila iz centralne Amerike.

Prema američkom zakonu, imigranti se mogu kvalifikovati za azil ako bježe od progona na osnovu političkog mišljenja, religije, rase, nacionalnosti ili pripadnosti u određenoj društvenoj grupi. Zastupnici imigranata tvrde da zaštićene društvene grupe treba da obuhvate žrtve ekstremnih slučajeva porodičnog nasilja ili progona bandi, kada vlada neke zemlje ne može da ih zaštiti.

Stručnjaci kažu da Garlandovim potezom žrtve nasilja u porodici ili bandi neće automatski dobiti azil, pošto moraju prevazići druge prepreke, poput dokazivanja sudiji da lokalna policija ne može da ih zaštiti, da preseljenje u njihovoj zemlji ne bi pružilo odgovarajuću zaštitu i da se suočavaju sa stalnim prijetnjama ako budu deportovani u svoju zemlju.

Humaniji pristup

Garlandovim odlukama je Ministarstvo pravde napravilo jednu od najznačajnijih promjena u odnosu na prethodnu administraciju, piše Njujork tajms (The New York Times).

Njegove odluke – primjenljive na sve slučajeve u sistemu, uključujući žalbe – uticaće na desetine hiljada migranata, ukazuje list, navodeći da su stotine hiljada ljudi iz centralne Amerike koji bježe od iznuda i regrutacija u bandama, kao i nasilja u porodici stigle u SAD od 2013, pri čemu se mnogi slučajevi još rješavaju, usljed ogromnog broja slučajeva u imigracionim sudovima.

Odluke Trampove administracije da suzi mogućnosti za azil naširoko su smatrane pokušajima suzbijanja imigracije na jugozapadnoj granici uklanjanjem zaštite zagarantovane američkim i međunarodnim zakonom. To se, kako navodi list, posebno odnosilo na porodice iz centralne Amerike i maloljetnike bez pratnje, obično tinejdžere, za koje je Tramp rekao da su među njima i članovi bandi koji eksploatišu imigracioni sistem da bi ušli u SAD.

Kada je Trampov ministar pravde Sešons tvrdio da su uslovi za azil previše prošireni, grupe za ljudska prava žestoko su ga kritikovale jer su mnogi suci odbijali zahtjeve u kojima je navođeno nasilje bandi i porodično nasilje, bez analize slučaja do slučaja. Poslije njegove odluke iz 2019, stopa azila odobrenih ljudima iz Salvadora, Gvatemale i Hondurasa pala je za 38 odsto.

Bajden je obećao humaniji pristup imigraciji od svog prethodnika, ali se sada njegova administracija suočava s dolaskom velikog broja migranata, od kojih mnogi bježe od nasilja, na jugozapadnu granicu, ističe Njujork tajms, navodeći podatak agencije za carine i zaštitu granica da se broj migranata zadržanih na granici s Meksikom povećavao 13 mjeseci uzastopce.

Odluka koja se ne može precijeniti ili ugrožavanje bezbjednosti?

Odluku kojom će imigrantima biti olakšano da dobiju humanitarnu zaštitu pozdravili su borci za prava migranata, dok su kritičari ocijenili da će to povećati broj imigranata, ukazuje Asošiejtid pres (Associated Press).

Džin Hamilton (Gene), arhitekta mnogih Trampovih imigracionih politika, rekao je da vjeruje da će promjena dovesti do povećanja zahtjeva za azil na osnovu kriminala, uz ocjenu da to ne bi trebalo da bude razlog za zaštitu.

“Odluka ministra pravde će nanijeti neviđenu štetu bezbjednosti južne granice i integritetu našeg imigracionog sistema”, rekao je Hamilton.

S druge strane, direktorka za parnice u Američkom imigracionom savjetu Kejt Meloj Getel (Kate Melloy Goettel) rekla je da se značaj Garlandovog poteza “ne može precijeniti”, pošto je promijenio “neke od najgorih odluka protiv azila iz Trampove ere”.

Imigracioni advokat Džejson Džubou (Jason Dzubow), rekao je da je nedavno zastupao porodicu iz Salvadora iz koje je suprug ubijen poslije čega su članovi bande krenuli na njegovu djecu. Iako je na sudu iznio argument da su članovi porodice u opasnosti, imigracioni sudija je odbacio zahtjev pozivajući se, između ostalog, na propise iz Trampovog mandata.

Džubou je pozdravio Garlandove odluke, ali je rekao da ne očekuje naglo povećanje broja odobrenih azila za ljude iz centralne Amerike, pošto je to i dalje teško po američkim zakonima.

Promjene koje uvodi Bajdenova administracija dolaze u vrijeme kada su imigracione vlasti SAD prijavile neobično velik broj presretanja migranta na južnoj granici, ukazuje AP. U aprilu su pogranični službenici prijavili najveći broj presrijetanja u više od 20 godina, mada su mnogi migranti ponovo privođeni pošto su prethodno protjerani iz SAD po ovlašćenjima povezanim s pandemijom. Broj djece koja su sama prešla granicu takođe je na rekordnim nivoima.