Oni pružaju pomoć i podršku onima kojima je potrebna, a zauzvrat dobijaju neizmjerno zadovoljstvo, osjećaj korisnosti i puno ljubavi od novih prijatelja koje stiču u humanitarnim akcijama. Dobijaju mnogo više nego što daju, kaže Damir. Dobra djela su, reklo bi se, pola zdravlja za samog čovjeka, a lijek za čovječanstvo. Tako se “Bajkeri dobre volje” trude da liječe glad, socijalnu i zdravstvenu ugroženost, siromaštvo, nepovoljne uslove života…

“Najbolji način da se svaki dan započne dobro, jeste, da pri buđenju mislite ne biste li tog dana barem jednog čovjeka mogli obradovati”, riječi su Fridriha Ničea.

Tako počinje svaki dan šezdesetak bajkera koji u svojim akcijama okupe još mnogo prijatelja dobre volje, ruše predrasude o motociklistima kao “lošim momcima” i izmamljuju osmijehe onima koji su zaboravili na radost.

Osnivači fondacije “Bajkeri dobre volje” su Draško Bošković i Damir Bučan. Zvanično je osnovana početkom 2020. godine, ali su prve akcije imali još u 2019.

“Fondacija sama po sebi nema članstvo, nju čine svi koji žele da učestvuju u akcijama, zato stalno kažemo bajkeri i prijatelji bajkera”, započeo je priču jedan od osnivača Damir Bučan, u razgovoru za Standard.

Oni su došli na ideju osnivanja fondacije kako bi sav humanitarni rad, koji je evidentan u moto svijetu, bolje kanalisali, kako bi povećali bezbjednost u saobraćaju, ali i promijenili pogled ljudi na bajkere.

“Zaista je bio slučaj da, kada dođem na neki sastanak motorom, ljudi imaju predrasude. Gledaju na bajkere prema nekoj slici bajkera u američkim filmovima i htjeli smo da približimo ljudima ko smo to mi. Fondaciju čine uglavnom oni koji su porodični ljudi, uspješni u svojim profesijama, koji su daleko od one slike bajkera u filmovima. Drugo, mi smo takođe protiv bilo kakvog divljanja, nesavjesnog ponašanja, pravljenja buke uveče i slično. Sve te stvari koje ljudima smetaju i nama smetaju, uopšte nismo iz te priče i vidim da dosta uspijevamo u tome da se prikažemo u pravom svjetlu. U saobraćaju nas takođe ostali učesnici bolje prepoznaju, budu korektni, ali pogotovo poslije svih naših akcija, naročito Dnevnice, ljudi su rekli da imaju potpuno drugačiju sliku o nama u odnosu na ranije”, ispričao je Bučan.

Zbližavanje sa ljudima kojima pomažu je neizostavan dio, nekima promijene život…

Njihove akcije su uglavnom usmjerene na pomaganje samohranim roditeljima, socijalno ugroženim porodicama, a veći dio akcija u ovoj godini posvetili su djeci.

“Naš cilj i plan je da svake godine uradimo 12 akcija, jednu mjesečno. Ukoliko se desi da imamo još neku dobro je, ali da ne radimo manje od 12. Posljednja naša velika akcija bila je za mališane u Herceg Novom u JU OŠ “Ilija Kišić” Zelenika i bila je izvanredna”, priča s osmijehom Damir.

Fondaciju su podržali i učestvuju u akcijama skoro svi moto klubovi iz Crne Gore.

“Recimo, u posljednjoj akciji učestvovali su MC Noćni vukovi, MK Familija, NVO No Limit Bikers, MK Bezbjednost, MC Cruiser, MK Slow Riders, MK Sokolovi PG i mnogi drugi. Osim njih uključi se dosta fizičkih i pravnih lica koji doniraju novac i ostalo, pa bih volio i da se svima ovom prilikom zahvalim. Tako da, više je to skup ljudi, nego samo udruženja moto klubova, ali nekako je prva ideja bila da se mi svi u moto svijetu, koji se bavimo humanitarnim radom, ujedinimo”, dodao je on.

“Ne mogu da opišem koliko se mi prvo međusobno zbližimo, a onda i sa svim tim ljudima zbog kojih smo se okupili”, ističe Damir.

Kao jednu od posebnih akcija izdvaja Dnevnicu koju su radili za malog Martina, a u kojoj su skupili preko 12 hiljada eura za njegovo liječenje. Ono što ih posebno raduje jesu uspješne operacije u Americi koje su Martinu promijenile život.

Bajkeri dobre volje su, prije svega, dobrog srca, a svojim djelovanjem i ostale čine takvim. U ovom vijeku i ovakvom svijetu, primjer su da ono ljudsko u nama nikada neće iščeznuti, da ljudi imaju samo jedni druge, te da istinske vrijednosti moraju biti njegovane.

Sa ciljem da učine ispravne, velike, stvari i da time doprinesu cjelokupnom društvu, uvijek s osmijehom kreću u nove akcije. Uprkos bolnim scenama koje nerijetko zateknu, snagom volje, postignu željene rezultate.

Tako su nedavno napravili akciju za Podgoričanina, čovjeka zasigurno mučne i teške sudbine, kojeg je cijela porodica napustila, voljno ili nevoljno, reče Damir. Bajkeri su stigli u njegovu kuću odakle su izbacili sav namještaj i krenuli sa uređivanjem prostora, od krečenja zidova, postavljanja novog namještaja, pa sve do frižidera. Na kraju su mu uručili vaučere za mjesečne kupovine.

Još jedna od akcija koju Damir izdvaja je akcija za Dom učenika i studenata u Šavniku, koju je podržao Centar za prava djeteta, veliki broj donatora, kao i Offroad adventures Montenegro koji je ustupio svoja terenska vozila. To, kako je kazao, rade često kada bajkeri ne mogu u akciju motorima, te mnogo toga urade zajedno.

“Otišli smo svi zajedno u Šavnik, odnijeli namještaj, koji smo potom na licu mjesta sklapali, sredili prostore, mijenjali kvake, vrata i još dosta toga što je imalo da se uradi. Momci koji su smješteni u Domu su nam pomogli, a mi smo za svakog od njih spremili neke pakete. Sada osjećam potrebu, svaki put kad prođem kroz Šavnik da svratim, koliko se zbližimo sa njima”, ispričao je Damir Bučan.

Sljedeća akcija koja je u planu jeste pridruživanje akciji „Moto Deda Mrazovi”, koja se organizuje 12. put po redu, za mališane Dječjeg doma “Mladost” u Bijeloj.

“Ispunili smo svoj plan, koji je bilo teško ispuniti zbog epidemije koja nas je zadesila, a nismo htjeli da budemo neodgovorni i nekog ugrozimo. Svaku akciju za vrijeme korone odradili smo uz poštovanje svih propisanih mjera. U toku prvog talasa epidemije mi smo sve naše resurse, ljudstvo i motore ponudili NKT-u, bilo je teško ali sa druge strane je bio izazov”, kazao je Damir.

Sarađivali su sa Narodnom kuhinjom, Centrom za prava djeteta i dosta organizacija koje su pomogle u tome da pronađu ljude kojima je pomoć potrebna. Objašnjava da se ljudi često javljaju i putem društvenih mreža ili preko osoba koje ih poznaju, a nekad se desi da neko prosto predloži nekog za koga ima informacije da mu je potrebna pomoć.

“Želim da istaknem da svi mi, koji učestvujemo u akcijama, imamo svoje poslove, a i da ovo nije jeftin hobi. Nama profitiranje od humanitarnog rada nikada nije bio cilj i želim da napomenem da apsolutno sve radimo na volonterskoj bazi, a rad fondacije je javan i svako ko donira tačno zna gdje je to otišlo, kome, za koje potrebe i slično. Obično prije akcije objavimo šta je sve potrebno, pa nas ljudi kontaktiraju da doniraju, te imaju tačne informacije gdje ide njihova donacija. Želimo do kraja da budemo transparentni, da ne postoji bojazan da će to biti iskorišćeno na pogrešan način”, istakao je Damir.

Nada se da će sljedeće godine biti bolja situacija i da će moći da urade puno više. Kako je nagovijestio, spremaju i neke projekte, ali o tom – potom.

Govoreći o tome šta je najveće zadovoljstvo u svemu navedenom, bez razmišljanja kaže – u davanju!

“Postoji tu druženje, naša strast prema motorima, ali definitivno najveće zadovoljstvo je u davanju. Sam taj osjećaj je neopisiv. Često kažem da ovo radim iz subjektivnih razloga, jer toliko se čovjek osjeća lijepo, ispunjeno i korisno. Ipak, nekad ovo čime se bavimo bude i bolno”, kazao je Damir, pa se prisjetio scene sa novogodišnje akcije „Moto Deda Mrazovi”, za mališane Dječjeg doma “Mladost”.

“Padala je kiša iz neba i zemlje, dok smo se mi još parkirali ta djeca su istrčala iz Doma. Nisam stigao ni da siđem sa motora jedan dječak me zagrlio za nogu, nisam mogao da se pomjerim. Kiša pada, ja sav mokar, a njemu to ne smeta. Sve vrijeme su bili nama u naručju i čini mi se da mi mnogo više dobijamo, nego što dajemo”, priča on.

Damir je arhitekta u porodičnoj firmi za projektovanje i nadzor izvođenja radova, a uz to predaje na Fakultetu za politehniku i Fakultetu za geodeziju na Univerzitetu Donja Gorica. Na pitanje kako uspijeva da uskladi sve svoje obaveze sa humanitarnim radom, ali i hobijem, kazao je da stvari koje čovjek radi iz ljubavi lako postiže.

Ljubav prema motociklima gaji oduvijek, ali je počeo da je ispoljava od trenutka kada su njegova braća i on dobili prvi skuter, prije nekih 15 godina.

On motorom odlazi na posao, a kako objašnjava, pomaže mu da brže stigne na gradilišta i više različitih mjesta. Svaki put kada krene cestom, kao da je krenuo po prvi put.

Sa svojim prijateljima i kolegama iz fondacije često planira putovanja. Za svaku narednu godinu naprave plan. Prošle godine motociklima su prešli devet hiljada kilometara, te za 20 dana obišli Portugal, Pariz, Študgard, Lisabon, Porto, Madrid, Barselonu i još mnoga mjesta širom Evrope. Ovogodišnji plan je odložen za neke bezbjednije dane, zbog virusa Covid 19.

Zbog statistike, koja ukazuje na to da su najčešći učesnici saobraćajnih nezgoda i nesreća motociklisti, pitali smo ga, koliko je rizično.

“Motoristi su ranjivi, rizično je , ali sa druge strane vrijedi jer je to nevjerovatan doživljaj, osjećaj slobode, neki izduvni ventil. To je drugačija percepcija svega onoga u saobraćaju, vozeći se motorom osjetiš svaki miris, mnogo bolje vidiš pejzaže, možeš da se zaustaviš gdje hoćeš, sve vrijeme postoji osjećaj slobode, tako da vrijedi rizika koji sigurno da postoji”, zaključio je u razgovoru za Standard Damir Bučan, jedan od osnivača fondacije Bajkeri dobre volje.

Do sljedeće akcije!