Video
To je u izjavi za Pobjedu kazao analitičar i istraživač Marko Banović, koji se već godinama bavi ovom tematikom.
Od kraja avgusta, kada je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić prvi put javno i samoinicijativno objavio na društvenim mrežama kako „raspolaže ozbiljnim bezbjednosnim operativnim informacijama da će najavljeno zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja biti praćeno koordinisanim hibridnim djelovanjem“, ovaj izraz je prosto „osvojio“ javni prostor.
Kako je precizirao, cilj takvih aktivnosti je „destabilizacija Crne Gore, uz očekivanu podršku pojedinih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji“. Premijer nije precizirao o kojim državama je riječ, ali nezvanična saznanja Pobjede pokazuju da se pominju Srbija i Albanija.
U susret formalno i neformalno najavljenim izborima 2027, uz predizborne skupove koje su pojedine stranke počele još u prvoj polovini ove godine, mnoga postupanja karakterišu se kao proizvod ovog specifičnog djelovanja iz stranih zemalja. No, prepoznati i razlikovati hibridna djelovanja od političkih poteza za lokalnu (zlo)upotrebu, teže je nego što izgleda na prvi pogled.
TEORIJA VS PRAKSA
Ako bismo se bavili teorijom, jednostavno bismo napisali da hibridna djelovanja predstavljaju „istovremeno ili koordinisano korišćenje različitih instrumenata radi uticaja na državu, njene institucije i društvo, bez otvorenog vojnog sukoba“.
Mnogi koji u Crnoj Gori imaju zadatke iz tuđe vanjskopolitičke agende, to rade upravo kroz hibridna djelovanja.
Zvinčuk
Od objave premijera Spajića, najočigledniji primjer je onaj bračnog para Zvinčuk, zvanično novinara, koji su privedeni krajem prošle sedmice. Mihail Zvinčuk, inače osnivač ruske propagandne i vojno-analitičke mreže „Ribar“, priveden je 9. oktobra u Risnu sa suprugom Valerijom i još troje ruskih državljana. Kako je pisala Pobjeda, bila je to zajednička posebna akcija Uprave policije (UP) i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Prema saznanjima Pobjede, riječ je o čovjeku koji je pukovnik ruske vojne obavještaje službe (GRU) za hibridne operacije, i nalazi se pod sankcijama Evropske unije i Velike Britanije zbog podržavanja Rusije u ratu u Ukrajini. Uz to, američki Stejt department je ranije nudio nagradu do čak deset miliona dolara za informacije o operacijama vezanim za mrežu „Ribar“.
Grupa ruskih državljana u Crnoj Gori je privedena zvog sumnji na ugrožavanje unutrašnje i nacionalne bezbjednosti, pošto su kod njih pronađeni dronovi, kamere i više mobilnih telefona. Izrečena im je zabrana ulaska u Crnu Goru na godinu dana, a oni su u pratnji ambasadora Rusije stigli na podgorički aerodrom odakle su se uputili prema Beogradu.
REALNE OPASNOSTI
Da je dolazak bračnog para Zvinčuk pokazatelj sve jačih hibridnih napada na Crnu Goru, u susret zatvaranju svih poglavlja u pregovorima sa EU, saglasan je i sagovornik Pobjede.
“Njihovo prisustvo u Crnoj Gori nije iznenađenje, posebno ako imamo u vidu da se naša zemlja nalazi u završnoj fazi pregovora sa EU i da se približava izborni ciklus”, istakao je Marko Banović.
Takođe je podsjetio da stručnjaci već duže upozoravaju da će intenzitet hibridnog djelovanja rasti kako se Crna Gora bude približavala članstvu u EU.
No, ukazao je i na širok dijapazon oblika djelovanja Zvinčuka i njegove grupe u cijelom regionu.
“Važno je naglasiti da djelovanje mreže „Ribar“ nije ograničeno samo na širenje ruske propagande i dezinformacija. Do sada su njihove aktivnosti u regionu uključivale direktnu saradnju sa lokalnim akterima, organizovanje obuka, te pružanje tehničke i logističke podrške za razvoj informacionih mreža koje promovišu ruske interese”, precizirao je on.
Mandić
Zvinčuk i „Ribar“ pojavili su se usred velike polemike o odnosu pojedinih političara, preciznije veličanju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. U fokusu je bio predsjednik parlamenta Andrija Mandić, čija je odgovornost za takve izjave daleko veća od one drugih poslanika i političara istog stava. Samovolja Mandića kojom je i ranije opstruirao rad najvišeg zakonodavnog tijela, posebno je došla do izražaja kada je na dnevni red trebalo da stigne prijedlog opozicije za njegovu smjenu zbog spornih stavovao o Mladiću. To je dodatno usložilo političku situaciju u zemlji, te podsjetilo na brojne veze jednog od najviših državnih funkcionera sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i njegovom dugogodišnjom vlašću. Samim tim, otvorilo se pitanje da li takva opstrukcija od strane Mandića može biti u službi hibridnih prijetnji o kojima je Spajić svojevremeno govorio.
“Ne bih postupanje predsjednika Skupštine svrstavao u kategoriju hibridnih prijetnji. Mandićevi politički stavovi, odnos prema ratnoj prošlosti i način na koji upravlja parlamentom svakako zaslužuju ozbiljnu političke i institucionalnu kritiku. Međutim, to samo po sebi ne predstavlja dokaz hibridnog djelovanja”; istakao je Banović.
On ukazuje i da za tako nešto moraju postojati mnogo bolji dokazi od ličnog stava i veza pojedinih političara.
“Da bismo određene aktivnosti okarakterisali kao dio hibridne operacije, moramo imati jasne pokazatelje da su one povezane sa organizovanim djelovanjem stranog aktera, usmjerenim na ostvarivanje njegovih strateških ciljeva. Politička polarizacija, institucionalne blokade ili relativizacija ratnih zločina kroz izjave domaćih političara, ne mogu se automatski izjednačavati sa hibridnim prijetnjama”, dodao je on.
JAČI UDARI
S druge strane, naravno, upozorava da to ne znači da takvi postupci ne mogu imati negativne posljedice po demokratske institucije, društvenu koheziju ili evropske integracije.
“Međutim, smatram da je veoma važno praviti razliku između unutrašnjeg političkog djelovanja i organizovanog stranog hibridnog djelovanja. Preširoka i neutemeljena upotreba ovog pojma može dovesti do njegove relativizacije i otežati prepoznavanje stvarnih hibridnih prijetnji sa kojima se Crna Gora suočava”, dodao je Banović.
Ipak, s obzirom na „posjetu“ ruskih medijskih aktera, Banović ne sumnja da će uslijediti još jači udari sa strane.
“Očekujem da će se u narednom periodu nastaviti pokušaji destabilizacije političkih prilika, produbljivanja društvenih podjela i kompromitovanja evropskog puta države. Posebno treba imati u vidu da cilj takvih aktivnosti ne mora biti samo usporavanje reformi u Crnoj Gori, već i stvaranje percepcije među državama članicama EU da Crna Gora nije spremna za članstvo”, zaključuje Banović.
Preporučeno
Dakle, mogućnosti da se hibridne prijetnje ne prepoznaju na vrijeme, postoje. Kao i one da se svakodnevno skupljanje sitnih političkih poena poistovjeti sa stranim uplitanjem. Ostaje činjenica da će to sve više i sve češće biti prijetnja stvaranju demokratskog društva kojem Crna Gora teži kao buduća punopravna članica EU. A zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja samo je jedna važna stepenica na tom putu.
