Video
Fokus Radne grupe bio je unapređenje kodeksa, s obzirom na razvoj digitalnih medija, vještačke inteligencije i tehnološki razvoj društva. Pažnja je tokom rada bila usmjerena i na govor mržnje, ali i na pravo na zaborav.
Međunarodni ekspert za slobodu medija i samoregulaciju, Žoan Barata, poručio je juče da novinarska profesija treba da razmišlja o svojim standardima i o tome kako da radi adekvatno i praktično.
On je kazao da je samoregulacija u interesu profesionalaca, te da evropska iskustva pokazuju da, ako postoji dobar samoregulatorni sistem i ako novinari poštuju etičke i profesionalne standarde, država ima manje iskušenja da se bavi regulacijom medija.
“Neće moći da kažu da novinari nijesu profesionalni, da ne poštuju standarde i slično, pa sada moramo mi to da uredimo. Ako se novinari pridržavaju standarda, biće teže vladi i zakonodavcima da intervenišu”, kazao je Barata.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoji dobar sistem samoregulacije, uz postojeći pravni okvir. Naveo je da je i postojeći Etički kodeks dobar, jer uključuje sve neophodne principe, ali da ga je potrebno dopuniti novim odredbama, imajući u vidu razvoj medija i tehnologije.
Barata je naglasio i da je Medijski savjet za samoregulaciju do sada dobro obavljao svoj posao, ali da je sada neophodan korak naprijed.
Ukazao je da je Radna grupa priložila dosta materijala koji je iskorišćen za inoviranje postojećeg kodeksa i unošenje određenih izmjena.
“Mi ga nijesmo ponovo napisali, već smo samo uključili nove elemente, uskladili jezik i uveli određene odredbe za nove slučajeve”, rekao je Barata.
Kazao je i da se prilikom rada na ovom dokumentu govorilo otvoreno, da su predstavljeni koncepti i da je „ispeglan“ jezik, jer je iskustvo pokazalo da je ranije bilo problema u pogledu značenja, tačnosti i provjera informacija.
“Zbog toga su određeni koncepti sada precizirani”, naglasio je Barata.
On je dodao da pojedine teme ranije nijesu bile uključene u Kodeks jer tada nijesu bile relevantne, ali da danas postoji adekvatan i odgovoran zakonski okvir koji omogućava da se Kodeks uskladi sa zakonima, ali i da uvede nove odredbe i razvije određene aspekte pravnog okvira.
Barata je apostrofirao i pravo na zaborav, koje iako postoji već deceniju, i dalje predstavlja novinu u novinarskom svijetu, kao i pitanje onlajn komentara i njihovog definisanja.
Ukazao je da su u revidiranom Kodeksu dodati novi kriterijumi kada su u pitanju onlajn komentari i društvene mreže, ali i da postoje određeni izazovi u presjeku između novinarstva i društvenih medija.
“Kodeks postavlja novi, jasniji standard kada je riječ o korišćenju društvenih medija kao izvora informacija, ali takođe predviđa odredbe koje se odnose na novinare koji koriste društvene mreže za komunikaciju sa javnošću. Smatram da je ta dvostruka perspektiva veoma važna. Tema vještačke inteligencije je izuzetno značajna, jer je riječ o novoj eri, i Kodeks sada sadrži posebne odredbe koje se odnose na to”, rekao je Barata.
Dodao je da je tokom rada na novom Kodeksu bilo riječi i o autorskim pravima.
“Znam da je to u mnogim evropskim zemljama prvenstveno pravno pitanje, ali pošto u Crnoj Gori i dalje postoje problemi kada je u pitanju efikasna implementacija zakona u tom pogledu, smatramo da je uvođenje ove oblasti u Kodeks dobra ideja. U medijskom sektoru bilo je dosta pritužbi zbog kršenja autorskih prava. Oni na koje to bude uticalo imaće pravne ljekove ne samo u okviru zakona, već i kroz samoregulaciju”, kazao je Barata.
On je ocijenio da je veoma važna oblast i govor mržnje, koji je već bio definisan u postojećem Kodeksu, ali da su sada te odredbe dodatno proširene.
Pojasnio je da stari kodeks nije bio u potpunosti usklađen sa jezikom međunarodnih dokumenata, dok je novi tekst sada preciziran.
“Uradili smo značajan pomak u smislu pozitivne obaveze novinara da promovišu toleranciju i nediskriminaciju”, rekao je Barata.
Radna grupa izradila je i smjernice koje se odnose na izvještavanje o slučajevima koji su pred sudom. Barata je istakao da novinari moraju imati pristup sudskim procesima, ali i da moraju pažljivo procijeniti način na koji o njima izvještavaju i komentarišu.
Naglasio je da je izuzetno važno omogućiti novinarima da slobodno izvještavaju o svim pitanjima od javnog interesa, uključujući i sudske procese, ali da to čine na precizan i tačan način.
Violeta Camaj, iz Kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, iz odjeljenja koje se bavi zaštitom slobode izražavanja i medija u Crnoj Gori, naglasila je daje ovo Nacrt, te da novi Etički kodeks još nije finalizovan. Pozvali su sve sve zainteresovane da dostave prijedloge i sugestije koje će eksperti razmotriti i, po potrebi, uvrstiti u novi tekst.
Tokom diskusije je naglašeno i da trenutni prevod nije zvaničan, već da je urađen kako bi se uklonila jezička barijera, dok će se službeni prevod pripremiti na svim jezicima koji se koriste u Crnoj Gori.
Preporučeno
Očekuje se da Etički kodeks novinara Crne Gore bude finalizovan do kraja godine.
