Ažurirani Kodeks uvodi sveobuhvatnije odredbe o komentarima na internetu i govoru mržnje, te unapređuje standarde izvještavanja o pravu na privatnost, političkim izborima, transparentnosti i zaštiti maloljetnika i žrtava, piše Pobjeda.
Šef misije OEBS-a Jan Haukas ocijenio je da robusna medijska samoregulacija predstavlja „najefikasniju prvu liniju odbrane od dezinformacija, govora mržnje, stranog političkog uplitanja i hibridnih prijetnji“, dok je šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici Lejla Dervišagić kazala da će Kodeks biti važan novinarima u svakodnevnom radu.
AI ne mijenja uredničku procjenu
Najviše pažnje na predstavljanju privukle su odredbe o vještačkoj inteligenciji, koje ovaj Kodeks uvodi prvi put. Predstavnik UNESCO-a Džošua Masarenti naveo je da je revizija bila pravovremena i nužna te da osigurava da načela istine, tačnosti, pravednosti, zaštite izvora, poštovanja privatnosti i ljudskog dostojanstva ostanu relevantna u digitalnom dobu.
– Kodeks jasno daje do znanja da sadržaj stvoren, oblikovan ili znatno izmijenjen vještačkom inteligencijom treba biti označen kada bi mogao obmanuti javnost. Nijedan sadržaj generisan ili potpomognut vještačkom inteligencijom ne smije se objavljivati bez ljudske provjere i odobrenja, a novinari i urednici ostaju u potpunosti odgovorni za ono što objavljuju – poručio je Masarenti.
Kako je dodao, to je ključna poruka dokumenta.
– Vještačka inteligencija može podržati novinarstvo, ali ne može zamijeniti uredničku procjenu, profesionalnu ili ljudsku odgovornost – naglasio je on.
Na istu temu osvrnuo se i profesor i međunarodni medijski ekspert Žoan Barata, koji je ocijenio da Kodeks pokazuje osjetljivost prema ovoj oblasti i obuhvata etičke dileme koje se mogu pojaviti u vezi s vještačkom inteligencijom. Istovremeno je upozorio da obavezu označavanja ne treba shvatiti kao apsolutnu.
– Medijske kuće stalno koriste vještačku inteligenciju, ponekad samo u svrhe uređivanja. To ne znači da svaki sadržaj treba biti označen, jer bi to dovelo do svojevrsnog zasićenja oznakama, a stalna prisutnost takvih oznaka mogla bi izazvati i nepovjerenje prema medijima – kazao je Barata. Odredbe Kodeksa ocijenio je razmjernim i razumnim, uz obrazloženje da nalažu upotrebu oznake za sadržaj koji može zavarati korisnike ili izazvati zabunu.
Pretpostavka nevinosti i izvještavanje iz sudnica
Profesorica medijskog prava na Univerzitetu Crne Gore Aneta Spaić govorila je o tome kako profesionalni mediji izvještavaju o istragama i sudskim postupcima, oslanjajući se na prava propisana članovima 6 i 35 Ustava pravo na pravično suđenje, poštovanje pretpostavke nevinosti, uz zaštitu privatnosti i ljudskog dostojanstva.
– Novinari i mediji dužni su da poštuju pretpostavku nevinosti tako što će s naročitom pažnjom objavljivati fotografije i video-zapise osumnjičenih nastale tokom hapšenja i privođenja, kojima se stvara percepcija krivice i doprinosi njihovoj stigmatizaciji i javnom ponižavanju – kazala je Spaić. Kako je istakla, Kodeks propisuje da se o sudskom postupku mora izvještavati dosljedno, od momenta kada je neko osumnjičen do utvrđivanja krivice ili oslobađanja.
– Kada je lice oslobođeno ili je na bilo koji drugi način ishodovalo pozitivan ishod sudskog postupka, to mora kao takvo biti objavljeno. Sve faze moraju biti saopštene i prezentovane javnosti – poručila je Spaić, dodajući da Kodeks predviđa i posebnu zaštitu identiteta žrtava rodno zasnovanog i seksualnog nasilja te maloljetnika, čiji identitet može biti otkriven samo izuzetno.
Privatnost kroz cijeli dokument
Ombudsman dnevnog lista Dan Ilija Jovićević ukazao je da novina Kodeksa, kada je riječ o pravu na privatnost, leži u tome što se ono ne pominje samo u okviru sedmog načela, već se prožima i kroz druge djelove – smjernicu o korišćenju društvenih mreža, pravo na zaborav i novinarska istraživanja.
– Bez privatnosti ne može biti drugih sloboda. Ono je preduslov drugih građanskih prava i način da se u praksi osigura njihovo očuvanje – kazao je Jovićević. Kao ključno pitanje označio je granicu pojedinačne privatnosti u odnosu na obavezu novinara da saopštava istinu, uz ocjenu da ni postojanje praktičnih kriterijuma ne olakšava uvijek ravnotežu između prava javnosti da zna i zaštite privatnosti.
„Siva zona“ dobija pravila
Ombudsman javnog servisa RTCG Ivan Ivanović ocijenio je da je uvođenje društvenih mreža u Kodeks potpuno novo poglavlje za samoregulaciju.
– Do sada nijesmo imali način da reagujemo na prigovore vezane za pisanje naših novinara na društvenim mrežama i to je nekako bila siva zona. Od danas i ta zona moraće da ima svoja etička pravila ponašanja – rekao je Ivanović. Poručio je da smjernice ne treba shvatiti kao suzbijanje slobode izražavanja, već kao pokušaj da se sačuva povjerenje u profesiju.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović upozorio je da sa globalnih i lokalnih adresa dolaze inicijative da u medijima „bude sve dozvoljeno“.
– Sloboda izražavanja nije apsolutna i ne smije se dozvoliti širenje opasnih sadržaja, kazao je, navodeći kao primjer nedavnu zabranu jednog filma „prepunog govora mržnje“.
Osim navedenog, Kodeks donosi i odredbe o poštovanju prava intelektualne svojine, jasnom označavanju simboličkih fotografija, nametanju embarga kojim se odgađa objavljivanje informacije, kao i o opreznom izvještavanju o medicinskim istraživanjima i terapijama.
Centar za građansko obrazovanje je juče nakon promocije saopštio da je veći dio njihovih komentara na nacrt ugrađen u konačnu verziju. Kako navode, obaveza poštovanja pretpostavke nevinosti sada je jasno definisana pa je umjesto ranije formulacije po kojoj bi novinari tu pretpostavku tek „priznavali“, a preciznije su uređeni zaštita privatnosti i žrtava rodno zasnovanog nasilja te postupanje sa izvorima.
Navode da nijesu uvažene primjedbe na Načelo 5, gdje je zadržana formulacija po kojoj je korišćenje skrivenih kamera i drugih sredstava za tajna istraživanja prihvatljivo isključivo radi izvještavanja o pitanjima od javnog interesa i kada nije moguće koristiti druge metode, umjesto da bude vezano za usklađenost sa zakonom, kako je CGO predlagao.
Iz te organizacije ocjenjuju da otvorena pitanja u vezi sa tajnim istraživanjima ostavljaju prostor za odstupanje od profesionalnih standarda i najbolje evropske prakse.
Preporučeno
Novi Kodeks predstavljen je u okviru projekta „Izgradnja povjerenja u medije u Jugoistočnoj Evropi: podrška novinarstvu kao javnom dobru“, koji finansira Evropska unija.
Video