Begić: Bez MMR vakcine posljedice mogu biti tragične, u slučaju epidemije jedno od 20 djece može biti hospitalizovano

Institut za javno zdravlje, epidemiolozi i domovi zdravlja apeluju na građane Crne Gore da vakcinišu djecu protiv malih boginja, jer je epidemija te bolesti na pragu.

Navode da je 40 odsto djece predškolskog uzrasta nevakcinisano, a da je za sticanje kolektivnog imuniteta potrebno da 95 procenata najmlađih bude vakcinisano.

Begić je rekao da, u slučaju izbijanja epidemije, jedno od 20 oboljele djece može biti hospitalizovano, prvenstveno zbog komplikacija kao što je upala pluća, dok bi gotovo jedno od hiljadu oboljele djece i preminulo.

Alarmantne brojke

U 2022. godini je vakcinisano svega 11 odsto djece rođene godinu prije, naveli su epidemiolozi iz Instituta za javno zdravlje, uz procjenu da je u riziku od malih boginja u Crnoj Gori oko 20.000 djece.

Prema posljednjim podacima, manje od četiri posto djece, rođene 2020. i 2021. godine, je vakcinisano u redovnom terminu.

Domovi zdravlja u Kotoru i Tivtu su 13. januara poručili da djeci prijeti ponovno obolijevanje od zaraznih bolesti koje su bile gotovo iskorijenjene.

– Zbog agresivnog djelovanja antivakcinalnih lobija bilježimo značajan pad broja vakcinisane djece po obaveznom kalendaru imunizacije – saopštio je Dom zdravlja Kotor.

Iz ove zdravstvene ustanove pozivaju roditelje da što prije vakcinišu djecu i ne nasijedaju na neprovjerene i naučno neutemeljene tvrdnje, te predrasude o vakcinaciji.

Male boginje ili morbili su među najzaraznijim bolestima, jer samo jedan inficirani može prenijeti virus na između 12 i 18 osoba koje nisu imunizovane ili nisu preležale male boginje.

Tako bi pojava bolesti samo kod jedne osobe u vrtiću značila izolaciju za sve tokom inkubacionog perioda od tri nedjelje, naveli su iz Instituta za javno zdravlje.

Direktor Instituta Igor Galić je uputio molbu roditeljima da vakcinišu djecu, kako bi ih zaštitili od opasnih zaraznih bolesti.

Inače, Institut je uputio apel roditeljima nakon vijesti o pojavi malih boginja u regionu.

U Srbiji su potvrđeni prvi slučajevi morbila i to u Smederevu, na sjeveroistoku te zemlje.

Za i protiv vakcinacije

– Što se tiče vakcine, ja sam protiv – kaže za RSE Miloš Albijanić iz Budve.

– Uvijek sam protiv vakcina koje se nabavljaju bez ispitivanja. Građani nemaju dokaz o uvozu vakcina i njihovoj laboratorijskoj ispitanosti – pojašnjava on.

On dodaje da ne vjeruje institucijama čiji je posao da to provjeravaju.

S druge strane, sve četvoro djece u porodici Dragana Kovačevića iz Budve su vakcinisana.

– Vjerujemo nauci i medicini, naša đeca su primila sve vakcine. Njima su se iskorijenile mnoge bolesti od kojih se ranije umiralo i to je civilizacijski napredak društva. Tu nismo imali nikakvih nedoumica – kaže Kovačević za RSE.

Činjenicu da mnoga djeca nisu vakcinisana je za Kovačevića zabrinjavajuća.

– Bez obzira što je moje dijete vakcinisano, ako drugi oko njega nisu, onda je to problem čitavog društva – kaže Kovačević.

Smatra da nadležni trebaju razgovarati sa roditeljima koji imaju nedoumice, te sa njima pokušati naći rješenje.

– Jer, djeca na kraju moraju biti zaštićena. Mislim da ljudima, koji imaju nedoumice, treba pomoći da se odrede prema tome na pravi način. Jer, vakcina – to je lijek – riječi su Dragana Kovačevića.

Istraživanje UNICEF-a u Crnoj Gori je pokazalo paradoks da 70 odsto ispitanika želi da njihova beba primi MMR vakcinu, iako je Crna Gora na začelju svjetske liste po procentu vakcinisane djece uzrasta od jedne do dvije godine.

Taj specifikum Crne Gore se objašnjava zbunjenošću roditelja zbog čega odlažu vakcinaciju djece.

– Roditelji generalno ne odbijaju vakcinaciju i to se odnosi na četiri petine roditelja djece predškolskog uzrasta. Međutim, oni zbog zbunjenosti vakcinaciju odlažu, pa tako sada imamo nakupljeni broj djece koja su nezaštićena i podložna infekciji, posebno virusom malih boginja – objašnjava dr Senad Begić.

Koji su uzroci nedovoljne vakcinisanosti?

Riječ je o mnoštvu faktora, koji određuju naše psihološke aspekte ponašanja i donošenja odluka, te uzrocima na nivou porodice i zajednice u kojoj živimo, ocjenjuje Begić.

No, posebno mjesto pripada dezinformacijama, dodaje on, navodeći da su istraživanja UNICEF-a pokazala da je crnogorsko društvo veoma podložno teorijama zavjere.

Jedan od najpoznatijih primjera dezinformacija potiče iz 1998. godine, kada je grupa britanskih istraživača, koju je predvodio Endru Vejkfild, dovela u vezu vakcinu protiv morbila i rubeole (MMR) i autizam.

Opšti medicinski savjet je utvrdio da je taj rad “dokazano netačan”, a iako su autori svoje tvrdnje kasnije povukli, napravljena je nemjerljiva šteta.

Velika Britanija je platila debelu cijenu zbog tzv. studije, čiji je dobar dio podataka bio izmišljen i isfabrikovan, priča Begić.

– Nekoliko godina nakon njenog objavljivanja, Velika Britanija je iskusila veliku epidemiju malih boginja sa hiljadama oboljele djece i smrtnim slučajevima od malih boginja, što je za razvijeni svijet na početku XXI vijeka bilo nezamislivo – navodi dr Begić.

Od tada su urađene na desetine istraživanja, koji su obuhvatila milione djece, i koja su pokazali da ne postoji veza između autizma i vakcina, naglašava on.

Kao primjer, Begić navodi UNICEF-ove podatke iz centara za autizam i dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju.

Većina tih centara gotovo da nema ni jedno jedino dijete koje je uredno vakcinisano, tako da – u ovom trenutku – gotovo sva djeca sa nekim od poremećaja iz autističnog spektra u Crnoj Gori nisu vakcinisana”, naglašava Begić.

Istraživanja pokazuju da oko trećina građana u Crnoj Gori vjeruje da vakcinacija izaziva autizam, iako su to nauka i medicina opovrgli.

Kaznena politika se ne sprovodi

Vakcinacija protiv malih boginja je u Crnoj Gori obavezna, no nema dostupnih podataka o tome koliko je roditelja kažnjeno zbog nevakcinisanja djece.

Domovi zdravlja bi nepoštovanje te obaveze trebalo da prijavljuju zdravstveno- sanitarnoj inspekciji, koja onda podnosi prijavu sudiji za prekršaje.

Za nevakcinisanje djeteta predškolskog i školskog uzrasta kazne za fizička lica su od 100 do 2.000 eura.

Ukoliko bi se zakon sprovodio u praksi, nesavjestan roditelj bi po zakonu trebalo da bude kažnjen pri svakom kontaktu sa zdravstvenim sistemom.

Međutim, to se – ističu službenici jednog doma zdravlja koji su željeli ostati anonimni – gotovo nikada ne dešava.

Države imaju različite pristupe obavezi vakcinacija, a među drastičnim primjerima je zdravstvena politika u Australiji – “no jab, no pay” (bez vakcine, nema plaćanja).

Taj princip znači da roditelji koji ne vakcinišu svoju djecu nemaju pristup raznim servisima i fondovima poput stipendija, dječjih dodataka, socijalne i druge pomoći za obrazovanje.

– Time su roditelji uslovljeni da djeci omoguće adekvatnu zaštitu, rast i razvoj – kaže dr Senad Begić.

O malim boginjama – ukratko

Iako se male boginje (morbili) smatraju bolešću djece, mogu se javiti u bilo kom životnom dobu nevakcinisanih osoba.

Vakcinacija protiv morbila se sprovodi kod djece od 12 do 15 mjeseci života, a druga doza se daje do navršenih sedam godina.

Imunitet se nakon potpune vakcinacije smatra doživotnim.

– U 21. vijeku, smrt svakog djeteta ili osobe koja je mogla biti prevenirana, predstavlja katastrofu. Imunizacija i vakcinacija su zdravstvena intervencija koja spašava život i svoj vakcinisanoj djeci omogućava bezbjedan rast i zdrav život, posebno u prvim i za razvoj najabitnijim godinama – zaključuje dr Begić.

Na globalnom nivou, prema procjenama UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije, samo tokom 2021. godine je oko 21 milion djece širom svijeta ostao nevakcinisan različitim vrstama vakcina, što je za skoro pet miliona više nego 2019. godine.

To se pripisuje uticaju pandemije COVID-a 19.