Video
Predstavljati ljudska bića u brojkama svakako nije popularno, a ni poželjno, ali statistika koja se zasniva na brojevima nerijetko zna da nas trgne i jasno pokaže koliko smo ravnopravni ili neravnopravni u društvu. Jedan od takvih primjera u crnogorskom društvu je i položaj žena, koji je i dan-danas uprkos određenim pomacima i te kako naravnopravan, a kojih je prema projekciji Monstata 1. januara 2018. bilo 314.618 ili 50,55 odsto ukupne populacije od 622.359 građana.
Preporučeno
Iako predstavljaju najobrazovaniji dio populacije, u ovom trenutku u Crnoj Gori su zvanično nezaposlene 4.794 žene, sa fakultetskom diplomom.
Žene u Crnoj Gori često ne ostvaruju osnovna prava koja im pripadaju, a jedno od njih je pravo na rad. Prema poslednjim podacima o Anketi o radnoj snazi Monstata u drugom kvartalu 2018. imali smo 136,3 hiljada zaposlenih, od kojih su 103,9 hiljada bile žene ili 43,3 odsto. Muškarci čine 56,7 odsto zaposlenih.
Kako je, izgleda, bitka žena za jednaku zastupljenost u strukturi zaposlenih i dalje u toku, izgleda da su „pobijedile” kada se radi o primatu među nezaposlenima. Najnoviji podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da su se na evidenciji nezaposlenih 12. novembara nalazile čak 25.183 žene, odnosno 59,68 odsto ukupnog broja lica bez posla kojih je 42.194.
Iako žene u poslednjih 18 godina čine većinu među licima koja završavaju fakultete, fakultetska diploma im nije garant za zaposlenje. Samo tokom 2017. godine, na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori na osnovnim studijama diplomiralo je 3.048 studenata, od čega 57,6 odsto čine žene, odnosno 1.756 njih.
Magistarske studije završila su 163 studenta, od kojih su studentkinje činile 56,4 odsto. Zvanje doktor nauka steklo je lani 18 lica, među kojima je 10 žena.
Ipak, visoka stručna sprema i primat među obrazovanom populacijom ženama nije otvorio u potpunosti vraga tržišta rada, jer ih je mnogo na evidenciji nezaposlenih. Tako podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je bez posla 4.621 žena koja ima završen fakultet, odnosno diplomu bečelor i specijalističkih studija.
Magistarsko zvanje ima 168 nezaposlenih žena, dok ih pet ima zvanje doktora nauka. Poređenjaradi, na biroimarada je 2.579 muškaraca sa bečelor i diplomom specijalističkih studija, 98 magistara i osam doktora nauka.
Dodatan problem prilikom zapošljavanja žena je i činjenica da im se na razgovorima za posao nerijetko postavljaju pitanja da li planiraju darađaju, jer im se time značajno umanjuje šansa za zaposlenje zbog mogućnosti odlaska na trudničko.
Da trudnoće predstavljaju „biznis barijeru” svjedoči i podatak Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kojem su se u poslednje dvije godine obratile tri žene kojima poslodavac nije produžio ugovor jer su ostale u drugom stanju. Ipak, i kada dobiju posao žene su suočene sa neravnopravnim položajem jer, kako pokazuje nalaz Monstata, prosječna plata žena u Crnoj Gori, sa porezima i doprinosima iznosi oko 430 eura, odnosno oko 23 odsto manje nego muškaraca koji rade isti posao.
